Mozaik Život

DEŽURNI KRIVCI

Saša Antić se osvrnuo na incident s igračima Crvene zvezde na Rivi i prozivke oko netolerantnosti Splita: Prijatelj koji se nalazio blizu mislio je da se radi o skrivenoj kameri...

DEŽURNI KRIVCI

Svojim provokativnim tekstovima bez zazora secira društvene anomalije. Kao tekstopisac ima posebnu ulogu u TBF-u, jednom od rijetkih bendova koji pune dvorane i ne libe se istodobno pokazati stav.

Saša Antić rado upozorava i na porast netolerancije i mržnje u društvu te bez ustručavanja ukazuje na krivce za takvu situaciju.

Za razliku od TBF-a, većina glazbenika ne iskazuje svoje političke stavove. Što je tome uzrok?

- Svaki umjetnik na ovaj ili onaj način iskazuje svoje političke stavove, a u trenutku kad su ugrožene civilizacijske tekovine društva, sve ih je više. 

Tako je i kod nas i zanimljivo je da je recimo u zadnjih par godina društveni angažman bio više prisutan u pop glazbi nego u alternativnoj.

Bi li glazbenici i drugi umjetnici trebali biti beskompromisni u stvaranju, ali i komuniciranju prema javnosti?

- Sigurno, i mislim da to nije stvar društvenog nego osobnog zdravlja. Znači, odgovornost prema sebi kao individui i umjetniku, koja se tako reflektira i na zajednicu.

Kako postupati s glazbenicima koji promiču netoleranciju? Bi li trebalo provoditi cenzuru i tko bi to činio?

- Ne vidim smisla u zabranama i cenzuri, to je uvijek kontraproduktivno i proizvodi žrtve i mučenike što samo produbljuje netoleranciju. Međutim, sigurno da postoje granice što se smije, a što ne govoriti u javnom prostoru i to je određeno zakonom. 

Dalje je sve na institucijama, ali kod nas se često dužnosnici, koji bi trebali biti primjer, kompromitiraju, institucije gube autoritet i to se odražava na ponašanje tzv. malog čovjeka.

Glazba je samo jedan od načina za promociju diskriminirajućih stavova. Tko zapravo profitira promovirajući netoleranciju?

- Kod nas se pokazalo da u populizam koji proizvodi netoleranciju posežu one političke struje kojima je vlast ugrožena. Krene rovanje po društvenom mulju, poziva se na volju naroda što je potpuno iracionalno i nedefinirano, a ustvari samo se oslobađaju društveni demoni koji vode u samodestrukciju i koje je kasnije teško kontrolirati.

Upravo u Splitu blježimo svježi slučaj napada na srpske vaterpoliste zbog mržnje. Napadnuti su se žalili i da im nitko nije htio pomoći. Imaš li osjećaj da je takva netolerantna atmosfera prevladavajuća u tvom gradu?

Nisam bio tad na Rivi, ali čitao sam da su neki moji sugrađani pritekli u pomoć i njima su se kasnije i zahvalili igrači i predsjednik Crvene zvezde. Trebalo se snaći u toj gužvi, ljudi vjerojatno nisu ni znali što se događa. 

Jedan prijatelj koji se tada nalazio blizu incidenta mislio je da se radi o skrivenoj kameri. Ne bih nikako rekao da je netolerantna atmosfera prevladavajuća u Splitu, svi osuđuju nasilje i policija je već privela većinu napadača.

Velika većina ljudi u Hrvatskoj je pasivna. Imate li osjećaj da vaš društveni angažman ne nailazi na veći odjek? Zbog čega nema većeg otpora netoleranciji?

- Mislim da je to u ljudskoj prirodi, a uzrok je neznanje i neobrazovanost, zatim i konformizam u potrošačkom društvu te narcisoidnost i egoizam kojeg proizvode mediji i društvene mreže. S tim osjećajima manipuliraju politika i crkva, isključivo zbog održavanja pozicije društvene moći. 

Formalno se govori o toleranciji, ali kad se malo bolje pogleda, uvijek postoje neki dežurni krivci prema kojima se kanalizira iracionalna mržnja mase. To su bili, i ostali Srbi, zatim homoseksualci, pa nepostojeći komunisti, pa mrzitelji svega hrvatskog, pa ateisti, niz se može nastaviti, uvijek je netko na tapetu.

 

Glazba mržnje

Saša Antić govorit će o ovim temama na tribini 'Glazba mržnje' iz ciklusa 'Zašto se mrzimo?' u organizaciji Centra za toleranciju i očuvanje sjećanja na holokaust, u četvrtak, 21. veljače u Muzičkoj akademiji (Trg Republike Hrvatske 12) u Zagrebu.

O glazbi koja potiče mržnju raspravljat će i etnomuzikologinja Mojca Piškor, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk te glazbenik Mile Kekin, a moderirat će glazbeni kritičar Dubravko Jagatić.

Glazbene ilustracije na tribini će izvoditi skladatelj Mate Matišić, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, prvak Opere HNK u Zagrebu Ljubomir Puškarić, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.

 

Naslovnica Život