Mozaik Život

Pred Korizmu

Mnogi će se odlučiti na post, a uopće ne znaju postiti: ne dovodite svoje tijelo u opasnost dugotrajnim gladovanjem, uz par savjeta splitske stručnjakinje, odradite to kao terapiju

Pred Korizmu

Stoljećima se diljem svijeta post, odnosno gladovanje koristilo kao vrsta tjelesnog i duhovnog pročišćenja u mnogim civilizacijama i religijama, od kršćanstva, budizma, judaizma, islama i hinduizma. Još u Starom Egiptu su primjenjivali terapijsko gladovanje koje se provodilo kroz duže razdoblje da bi se ojačao imunološki sustav. I sam Hipokrat je vjerovao da je gladovanje izvrstan način detoksa organizma, čime dajemo zasluženi odmor našim probavnim organima, čije zdravlje je smatrao vitalnim za naše optimalno zdravlje.​

Posljednjih nekoliko godina povremeni post je postao popularan trend u industriji zdravlja i fitnessa. Na tržištu postoje mnoge knjige i internetske stranice koje preporučuju različite režime posta i naglašavaju njegove potencijalno korisne učinke na zdravlje. Međutim, moramo uzeti u obzir da postoji vrlo malo dobrih istraživanja koja bi znanstveno potvrdila pozitivne, odnosno negativne učinke posta na zdravlje. Zaključci o blagotvornom učinku na ljudski organizam uglavnom proizlaze iz istraživanja na životinjama ili iz opažanja vjerskog posta, kao što su uskrsni i ramazanski post. Stoga i dalje ostaje otvoreno pitanje dugoročnog utjecaja posta na ljudski organizam.

Najčešći razlog zbog kojeg se ljudi odlučuju na post jest gubitak težine. Uz dnevni unos energije manji od one koju trebamo, stvaramo negativnu energetsku bilancu koja dovodi do gubitka težine. Istraživanja su pokazala da gubimo samo onoliko tjelesne težine koliko bismo izgubili i tijekom dulje restriktivne dijete. No, je li dugotrajno gladovanje učinkovit način gubitka težine?

- Moramo svi biti svjesni da smo različiti i da svatko od nas mora naći put do svoje idealne težine, vitalnosti, energičnosti, a i seksepilnosti na osnovi baš svojih individualnih karakteristika. Mnogo puta sam i istaknula da je mana moderne nutricionističke znanosti to što još uvijek nije pronašla taj idealni dijetetski program koji bi nam svima omogućio tijelo u kojemu se zadovoljno osjećamo. Stoga se put njegova pronalaska nastavlja te danas kao nove potencijalne zvijezde prirodne 'antiageing' terapije imamo povremeni post, manji kalorijski unos, rapamycin, i resveratrol. Ova nova znanstvena istraživanja nas uvode u novu eru antiageing terapije, koja ne samo što može prevenirati i prolongirati starenje, pomoći skidanju viška kilograma, nego već i kod starijih osoba može imati pozitivan učinak na teška stanja poput Alzheimerove bolesti, kaže dr. Lejla Kažinić Kreho, vlasnica Doctor Nutrition Bar-a i Nutrition Diagnostic Centra.

Ketogena dijeta

Popularna ketogena dijeta upravo gladovanjem, odnosno izbjegavanjem unosa ugljikohidrata potiče proizvodnju ketogenih tijela u konačnici ima gubitak viška kilograma, a istraživanja sugeriraju da oživljava i moždanu funkciju. Što se zapravo događa?

- Ketogena dijeta rezultira da se prvo iskoriste uskladištene rezerve glukoze koje se stvaraju unosom ugljikohidrata hranom i čine potrebnu energiju za održavanje normalnih tjelesnih funkcija. Nakon toga tijelo poseže za uskladištenom masti kao alternativnim izvorom energije. Tijekom ovog procesa dolazi do stvaranja ketonskih tijela, koje vitalni organi u našem tijelu mogu koristiti kao izvor energije. Potrebno je šest do osam sati da tijelo metabolizira rezerve glikogena, nakon čega se tijelo "okreće" sagorijevanju masti kao izvoru energije te se stvaraju ketonska tijela.

Ovaj proces dovodi do gubitka tjelesne težine, no znanstvena istraživanja sugeriraju da može pomoći i kod stanja poput epilepsije. Naime, ketogena dijeta se zasniva na točno određenom omjeru masti i ugljikohidrata koji je obično 4:1 te se prehrana zasniva u ovisnosti o masti. Moj izbor u ovakvom programu mora predstavljati visokokvalitetna mast – srednjelančani trigliceridi poput kokosova ulja.

Inzulin je hormon koji tijelo koristi da iskorištava zalihe šećera kao energiju te tijekom ketonskog programa čini se da se brže troše rezerve šećera, što znači da tijelo treba manje inzulina. Ova niska razina inzulina se povezuje s preventivnim učinkom u razvoju karcinoma, kao i kod već postojećeg karcinoma kada se prevenira daljnji rast kancerogenih stanica koje se hrane šećerom, najčešće onim iz namirnica bogatih ugljikohidratima.

Podsjetit ću vas da se još davnih dvadesetih godina prošloga stoljeća ketogena terapija na klinici Mayo koristila u terapiji epileptičkih napadaja, kada se gladovanjem uspijevalo ublažiti ili u potpunosti ukloniti epileptičke napadaje. Ketonska tijela koja se stvaraju tijekom ovoga programa koriste vitalni organi kao izvor svoje energije te tako i naš superiorni mozak koji glukozu zamijeni ketonima, što posljedično ima antikonvulzivni učinak. Smatra se da je B-hidroksibutirat kao ketonsko tijelo odgovoran za učinkovitost ketonske dijete. Kako se s vremenom razvijala farmakološka industrija, tako se i ketonska dijeta počinje sve manje i manje primjenjivati u tretmanu epilepsije, no danas je liječnici preporučuju djeci koja ne reagiraju adekvatno na terapiju različitim antiepilepticima.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by DelishKetoDiet (@delishketodiet_) on

U zadnje vrijeme velik broj znanstvenika ističe da je povremeni post efektan način preveniranja Alzhemeirove bolesti. U Journal of Neuorological Sciences nedavno je objavljeno istraživanje Jeniffer Stamps – UF McKnight Brain Insitute Center for Smell and Taste, koje sugerira da bi uporabom kikiriki maslaca mogli testirati osjet mirisa kod osoba u ranoj fazi demencije; sposobnost da mirisom prepoznamo vrstu hrane je asocirana sa prvim kranijalnim živcem koji je najčešće pogođen kod kognitivne demencije. Zašto baš kikiriki maslac?

- Znanstvenici smatraju da kikiriki maslac ima intenzivan miris koji se može detektirati olfaktornim živcem te ovo zanimljivo istraživanje sugerira da bismo sutra upravo žlicom kikiriki maslaca mogli detektirati početni stadij ove opake bolesti. Testiranje je objavljeno kod pacijenata koji su morali zatvoriti oči i mirisom detektirali kikiriki maslac. Naravno da je ovo istraživanje tek u svom početku, no itekako je zanimljivo i obećavajuće. Kod Alzhemerove bolesti naravno da je od velike važnosti zdrava prehrana te, kao što sam ranije spomenula, upravo ketonska dijeta se sugerira kao učinkovita i prema teoriji dr. Mary Newport

Naime, ova liječnica smatra da kada se izbace ugljikohidrati te se umjesto njih uvedu ketonska tijela u obliku kokosova maslaca, isto može proizvesti značajan benefit u liječenju Alzheimerove bolesti. Kokosov maslac je srednjelančani triglicerid koji direktno odlazi u jetru, koja ovo ulje konvertira u ketonsko tijelo koje odmah ulazi u krvotok te kao takvo odlazi direktno prema mozgu, koji ga koristi kao energiju. Istina je da je naš mozak najsretniji kada ga hranimo glukozom, no ova teorija sugerira da baš ovakva ketonska tijela mogu obnoviti i oživjeti neurone i živčanu funkciju mozga.

Prema izračunu dr. Newport, terapeutska doza kokosova ulja bi bila 20 grama dnevno, što je nešto malo više od dvije jušne žlice, odnosno ovo bi bila preventivna količina unosa kod onih koji imaju genetsku predispoziciju i kod osoba koje generalno žele prevenirati degenerativne neurološke bolesti, a i terapijska je doza kod već dijagnosticirane bolesti. Naravno, kao i kod prethodnog istraživanja, potrebne su dodatne studije no nećemo pogriješiti s kokosovim uljem koje pokazuje i ostale zdravstvene blagodati. Neurolog dr. David Perlmutter smatra da je izbjegavanje masti i prekomjerni unos ugljikohidrata razlog epidemije obolijevanja od Alzheimera. On tvrdi da se ova opaka bolest može prevenirati odgovarajućom prehranom te tako u svojoj knjizi 'Grain Brain' tvrdi da eliminiranje žitarica iz prehrane ima zaštitnu ulogu kod zdravlja superiornog mozga.

Izbjegavanje glutena

I sami ste na King’s Collegu u Londonu napravili istraživanje o utjecaju redukcijskih dijeta na zdravlje - ‘Weight loss diets, implications and complications on Health". Što ste otkrili?

- Zaključila sam da nutritivna vrijednost hrane, kao i količina hrane, direktno utječu na naše optimalno zdravlje. U posljednje vrijeme veliku pozornost poprima prehrambeni program u kojemu se kalorije reduciraju i to tako što se specifično snižava dnevna kalorijska vrijednost od 40 do 60 posto, ovisno o individualnim karakteristikama osobe. No, ovdje se ne radi o potpunom gladovanju, odnosno neunošenju nikakve hrane i napitaka, nego ostali kalorijski unos mora biti restriktivan, ali nutritivno kvalitetan. Umanjeni kalorijski unos bi se trebao provoditi jedanput do dva puta tjedno kada naš probavni sustav odmaramo, pankreas ne mora pojačano lučiti inzulin, a istodobno naše obrambene stanice, NK – Natural Killers stanice, hranimo visoko kvalitetnim nutrijentima. Istraživanja sugeriraju da upravo ovakav način prehrane ima impresivan efekat na markere starenja, bolesti, dugovječnost, kao i ubrzanje metabolizma.

Priprema za Uskrs

Od 5. stoljeća u središtu pripreme za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.
Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).

Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. No, sasvim je normalno da će svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da će svaki vjernik strože postiti, možda ništa ne jesti ili pak o kruhu i vodi proživjeti taj dan. Brojni se kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati televiziju.

Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojim ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo.

Što je zapravo post?

Post je suzdržavanje od hrane nekoliko dana ili smanjenje unosa hrane, a time i smanjenje unosa energije za 75-90 posto dnevnih energetskih potreba. Tijelo se tijekom posta navikava na manju količinu hrane i na zdraviju prehranu pa stoga post ima pozitivan učinak na glad i čežnju za nezdravom hranom. Postoje različiti režimi posta. To može biti potpuno ili djelomično smanjenje energetskog unosa. Na primjer, najčešće se koristi "režim 5:2", što znači pet dana normalne prehrane i dva uzastopna dana smanjenog unosa energije na 25 posto svih dnevnih potreba za energijom, što iznosi oko 500-600 kcal dnevno. Drugi način je smanjiti unos energije svaki drugi dan. Tijekom posta hrana se ne konzumira dulje vremensko razdoblje, oko 12-18 sati.

Pozitivni učinci posta

​- Povremeno gladovanje je izvrsna nutritivna strategija kod Alzeheimerove bolesti

- Pomaže kod epileptičkih napadaja i zamjenjuje sintetsku terapiju kada su antiepileptici neučinkoviti, naročito kod djece

- Sprječava kardiovaskularne bolesti

- Pravilno kreiran program povremenog posta dovodi do zdravije regulacije šećera u krvi te ima pozitivan učinak u liječenju dijabetesa tipa 2

- Pomaže u gubljenju viška kilograma, kao i nestanku abdominalne masti

- Izvrstan je način prevencije pojave karcinoma, a i učinkovita nutritivna strategija kada je bolest dijagnosticirana

- Na osnovi rada s mojim pacijentima, kao i kontinuiranih rezultata medicinskih analiza tijela, prirodna učinkovita antiageing terapija koja pomaže vraćaju metaboličkih godina unatrag vraća energiju i poboljšava kvalitetu kose i kože

Negativni učinci posta

Istraživanja ukazuju na neke negativne posljedice posta. Ako se ne brinemo za pravilan i dovoljan unos tekućine, koji tijekom gladovanja mora biti nešto veći, može se dogoditi da dođe do dehidracije, jer u organizam s hranom unosimo i dosta tekućine. Stoga je post za nas koji smo navikli jesti nekoliko puta dnevno veliki izazov. Glad, moguća dehidracija i povišena razina stresa u prvim danima posta uzrokuju poremećaje spavanja i glavobolje.

Reproduktivna sposobnost je smanjena u pothranjenom organizmu. Ona se manifestira kao neuredna menstruacija, odnosno amenoreja i smanjena plodnost. Takve promjene ženama onemogućuju začeće u vrijeme kad im je reducirana prehrana. Veće i duže ograničavanje energetskog unosa utječe i na početak menopauze u ranijoj dobi. Osim toga, rana menopauza povezana je s osteoporozom, kardiovaskularnim bolestima i slabljenjem kognitivnih sposobnosti.

Povremeni post ili zdrava prehrana svaki dan?

Svatko vjerojatno pozna nekog tko se nakon obilatih praznika ili tijekom zime odlučuje "pročistiti" tijelo i zato se odluči na post. Nagli i pretjerani post je poput pretjeranog vježbanja prije ljeta. Puno truda i odricanja i slabe volje. Umjesto da svakodnevno vježbanje i zdravu prehranu integriramo u svoj život, posežemo za ekstremima koji su fizički i psihički iscrpljujući.

Dakle, biti zdrav mora postati životni stil, rutina. Ako stvarno želite postiti, onda je bolja varijanta da iz svoje prehrane uklonite samo određene namirnice nego da u potpunosti smanjite količinu hrane. Na primjer, možete odlučiti da nećete konzumirati šećer ili samo čokoladu.

Dva dana samo uz alkalne sokove i vodu

O čemu treba voditi računa nutritivna strategija umanjenog kalorijskog unosa?

- Mora biti sastavljena tako da se izbjegava gluten, optimizira unos namirnica koje imaju probiotičko djelovanje poput baobab praha, poveća unos zdravih masti poput avokada, ekstra djevičanskog maslinova ulja, kokosova maslaca i orašastih plodova poput makadamije. Preporučujem dva dana posta samo s alkalnim sokovima i vodom, no treći dan svakako treba uključiti biljna vlakna koja vezuju toksine te ih izbacuju iz organizma, a tada su učinkoviti smoothiji koji će sadržavati biljna vlakna i proteine, pri čemu je izvrstan izbor certificirana bezglutenska zob.

 

Tko ne smije postiti
Kome se ne preporučuje post?

- Povremeni post, odnosno gladovanje ne preporučuje se trudnicama, dojiljama, djeci, kao ni osobama sa značajno smanjenom tjelesnom težinom. Ako se provodi kod djece koja imaju epileptične napadaje, mora se provoditi pod stručnim nadzorom.

 

Recepti
Skinny Detox H2O
250 ml filtrirane vode
1 eko limun
1 eko limeta
1 krastavac
pola jušne žlice svježe metvice
Koristeći metodu hladnog prešanja, iscijedite limun, limetu, krastavac i mentu te pomiješajte s vodom.

Aloa Omega 3 Detox H2O
30 ml soka aloa vere
220 ml filtrirane vode
čajna žlica chia sjemenki
Noć prije u čašu stavite chia sjemenke i vodu. Ujutro dodajte sok od aloa vere, pomiješajte i popijte.

DrNB Omega zeleni smoothie
300 ml kokosove vode
1 manji avokado
3 jušne žlice zobi
1 cm oguljenog korijena đumbira
1 jušna žlica maslinova ulja
2 jušne žlice lanena ulja
U blender stavite sastojke, izmiksajte 35 sekundi te popijte.

 

Naslovnica Život