Mozaik Život

impresivno postignuće

Mlada Marina prva je Hrvatica koja se našla na svjetskoj top listi, a nije joj niti 30 godina, pročitajte i zašto

impresivno postignuće

Međunarodna čitateljska organizacija ILA (International Literacy Association) uvrstila je Splićanku Marinu Meić na svjetsku listu "Top 30 mladih do 30 godina" koji su u promicanju čitanja postigli zavidne rezultate. Ovogodišnji dobitnici nagrade predstavljeni su u ILA-inu dvomjesečnom broju časopisa Literacy Today, a vijest o ovom iznimnom priznanju obradovala je ljubitelje knjige, prije svih članove Hrvatskog čitateljskog društva (HČD) i njegova splitskog ogranka kojega je Marina potpredsjednica.

Uvrštenjem na ovu listu, Marina Meić, magistra pedagogije i edukacije hrvatskog jezika i književnosti, našla se u odabranom svjetskom društvu. Neki od prethodnih dobitnika ovog priznanja su i Shiza Shadid, jedna od utemeljiteljica fondacije Malala, Andrew Sutherland, osnivač Quizleta...

Ovogodišnja lista dobitnika "Top 30 mladih ljudi do 30 godina" uključuje učitelje, pedagoge, voditelje neprofitnih organizacija, književnike, volontere, istraživače i voditelje društveno odgovornih organizacija.

Izvršna direktorica ILA-e Marcie Craig Post istaknula je da pojedinci na ovoj listi rješavaju kritične probleme na koje su naišli na putu do svog uspjeha, te da se doprinos ovogodišnjih dobitnika najviše iskazuje u području dostupnosti literature u školama, zajednici i šire.

– Čast mi je prepoznati i podržavati ovakve mlade ljude čija vizija i predanost čine ovaj svijet boljim – kazala je Craig Post.

Marinu je za ovu nagradu nominiralo Hrvatsko čitateljsko društvo, i to, kako su obrazložili, "zbog njezina dugogodišnjeg volonterskog angažmana, još od tinejdžerskih dana, na polju knjige, čitanja i knjižnica, najprije kao aktivna sudionica i kreatorica brojnih programa na Odjelu za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića Split, potom zbog angažmana na polju književnosti tijekom studiranja, danas kao 'teta pričalica' koja djeci na bolničkom liječenju čita priče za laku noć i kao jedna od onih koji su u svojem gradu pokrenuli ogranak Hrvatskog čitateljskog društva s brojnim akcijama".

Čim je objavljena lista dobitnika, razgovarali smo s Marinom Meić, a s njom je u društvu bila i Grozdana Ribičić, predsjednica splitskog ogranka HČD-a. A gdje drugdje nego u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

– Nakon proslave pete obljetnice kampanje "Čitaj mi" u Splitu, dopredsjednica HČD-a Kristina Čunović predložila je da me nominiraju za ILA-inu nagradu. Već u svibnju smo poslali opširnu prijavu, koja je uključivala i brojne članke, radove i sve što sam dosad radila kao volonterka, studentica i pedagoginja.

U srpnju su tražili opet nadopunu dokumentacije jer je bilo mnogo prijava. Krajem rujna smo doznali da sam ušla u Top 30, ali morali smo o svemu šutjeti do siječnja, kad je to službeno objavljeno. Od listopada do prosinca bila sam u kontaktu s urednicima časopisa Literacy Today, odradila sam intervju, poslala fotografije i slično. Mislim da još nisam svjesna što znači ova nagrada, prva sam iz Hrvatske koja je prvi put nominirana i odmah sam ušla u Top 30 – govori Marina, a na upit koliko je bilo nominiranih odgovara:

– Ne znam koliko je bilo nominiranih, ali izabrano je nas 30 iz 13 zemalja, a ILA ukupno ima 146 država članica, tako da vjerujem da je bilo možda nekoliko stotina prijava. Nisu nam govorili o broju prijava. Što se tiče kriterija za nominaciju, najbitniji je utjecaj u lokalnoj zajednici, odnosno koliko je to što je napravljeno unaprijedilo čitanje knjiga i populariziralo čitanje.

Marina Meić rođena je u svibnju 1991. u Splitu, a odrasla je na splitskim Gripama. Godine 2015. završila je studij hrvatskog jezika i književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Splitu s prosjekom ocjena 4,9, za što je dobila i Dekanovu nagradu koja se dodjeljuje izvrsnim studentima.

Dobitnica je i nagrade "Splitski pupoljak", koja promovira mlade ljude koji su se istaknuli u pojedinim aktivnostima. Osim što je potpredsjednica splitskog ogranka HČD-a, Marina je i potpredsjednica Savjeta mladih Grada Splita. Kao studentica bila je članica uredništva časopisa za književnost studenata FFST-a "The Split Mind", pisala je za studentski časopis "Humanist", te je organizirala studentski simpozij "Humanizam u doba neoliberalnog kapitalizma". Završila je edukaciju za Montessori odgojitelja. Trenutno radi na Sveučilištu u Splitu te kao pedagoginja pripravnica u Dječjem vrtiću Montessori – Dječja kuća Split.

Na pitanje broji li koliko je knjiga dosad pročitala, Marina odgovara niječno.

– Ne brojim, ali jedna tjedno je sigurno. S tim da u zadnje vrijeme više čitam stručnu literaturu - kaže mlada Splićanka otkrivajući kako se zaljubila u knjige.

– Sve je započelo s mojim roditeljima, koji svako jutro čitaju Slobodnu Dalmaciju. Bila sam poprilično znatiželjna što to mojim roditeljima zaokupi pažnju svako jutro, pa kad sam naučila čitati, znala sam baciti oko i pogledati što čitaju. Inače, tih devedesetih meni najbliža knjižnica bila je u Tolstojevoj, današnji odjel Bol-Plokite. Moji roditelji nisu mogli pratiti moj brzi tempo čitanja i uzimanja novih knjiga, tako da sam ubrzo počela sama ići. ž

Jednom me je knjižničarka čak počela ispitivati o knjigama koje bih vraćala, vjerojatno misleći da se samo šetam i uzimam knjige. Nakon što sam joj prepričala radnje svih knjiga koje vraćam, više me nikad nije pitala da joj prepričam radnju iz knjiga. U osnovnoj školi također sam uvijek bila prva na listama po broju pročitanih knjiga. Odjel za djecu i mlade sam već u višim razredima osnovne škole zamijenila Odjelom za odrasle jer sam jednostavno već sve bila pročitala.

Doslovno sam gutala knjige, uživala sam uroniti u taj svijet, zamišljati radnju, likove, čekati što će se dogoditi. I dandanas volim taj osjećaj očekivanja i napetosti u knjigama, kad mogu zamišljati ono što čitam – govori Marina.

Od tih prvih dana otkad je uronila u svijet knjiga, Marina je danas među 30 odabranih mladih ljudi u svjetskim razmjerima koji promiču čitanje. Iste godine kad je rođena, nekoliko mjeseci poslije, osnovano je Hrvatsko čitateljsko društvo, koje je članicom ILA-e postalo 1997. godine. Danas u sklopu HČD-a, čija je predsjednica Snježana Berak, djeluje 19 ogranaka u gradovima širom Hrvatske.

Marininih top 10

1. Zločin i kazna (Dostojevski) – jer nitko nije tako dobro opisao ljudsku psihu.
2. Ispovijesti nekarakternog čovjeka (Ivo Brešan) – jer je pokazao kako čovjek može funkcionirati u proturječnim sistemima samo ako se zna prilagoditi.
3. Kuća duhova (Isabel Allende) – jer na kraju ne znate što je stvarno, a što izmišljeno.
4. Sofijin izbor (William Styron) – jer prikazuje iznimno složene odnose i prošlost likova.
5. Sam čovjek (Ivo Kozarčanin) – jer opisuje malograđanštinu i borbu protiv vjetrenjača.
6. Lolita u Teheranu (Azar Nafisi) – pogled na Iran osamdesetih iz književne i ženske perspektive.
7. Na rubu pameti (Miroslav Krleža) – jer odlično opisuje licemjerje i glupost, koji uvijek nekako dođu u paketu.
8. Neprijatelj naroda (Henrik Ibsen) – zanimljiv pristup poimanju demokracije.
9. Mogla sam to biti ja (Marina Vujčić) – jer je završetak neočekivan.
10. Travnička hronika (Ivo Andrić) – jer nitko kao Andrić ne zna opisati tišinu i ljepotu Bosne.

Naslovnica Život