Mozaik Život

stvar higijene

Možda je banalna, ali ova navika relativno je učinkovit način prevencije gripe, prehlade i crijevne viroze

stvar higijene

Zadnjih dana mnogi se ljude žale na različite simptome izazvane primarno virusima, a odnose se na respiratorne bolesti, premda ima i dosta osoba s probavnim smetnjama, te je pritisak na ordinacije obiteljske medicine i pedijatrijske ordinacije, kao i na Hitnu pomoć, odnosno bolničke ambulante, izražen

Što se točno događa, je li nas već zahvatio val gripe ili su "u điru" ipak viroze i prehlade koje su desetkovale tvrtke, pitali smo doc. dr. sc. Anamariju Jurčev Savičević, epidemiologinju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

– Ovo je doba godine koje je i inače obilježeno brojnim respiratornim infekcijama, u spektru od obične prehlade, gripe do upala pluća. Akutne respiratorne infekcije najučestalije su infekcije suvremenog čovjeka, od kojih obolimo više puta godišnje, a djeca u dječjim kolektivima i do desetak puta. Na veliku frekvenciju respiratornih infekcija utječe više čimbenika. Naš dišni sustav najotvoreniji je sustav čovjeka koji je u stalnom kontaktu s vanjskom sredinom, a uzročnici se vrlo lako prenose kapljičnim putem, aerosolom ili rukama.

Uzročnici infekcija su brojni, najčešće se radi o više stotina respiratornih virusa, pa kad se prođe jedna infekcija, lako se možete zaraziti drugim uzročnikom. Upravo zbog virusne etiologije, mogućnosti liječenja su vrlo skromne i odnose se uglavnom na simptomatsko liječenje, pravog uzročnog liječenja nema, a veliki je pritisak bolesnika za propisivanje antibiotika – kaže dr. Jurčev Savičević, podsjećajući na jednu od najčešćih dilema svakodnevne prakse liječnika primarne zdravstvene zaštite.

A to je pitanje – liječiti neki infekt antibiotikom ili ne, radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji, odnosno eventualnoj sekundarnoj bakterijskoj infekciji nakon početne virusne, što je povezano i s problemom nepotrebne i neučinkovite primjene antibiotika. Mogućnosti sprječavanja akutnih respiratornih infekcija također su skromne, opće mjere nisu dovoljno učinkovite, a cijepljenje se odnosi samo na mali broj uzročnika. Od prehlade štiti često pranje ruku i provjetravanje.

– Ljudi su svaki respiratorni infekt u sezoni gripe skloni nazvati gripom, premda je to posebni klinički entitet koji se razlikuje od obične prehlade. Prehlada ("common cold" ili "cold" – za one koji često koriste dr. Googlea) najučestalija je respiratorna bolest. Uzrokuju je različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti (Rhinovirus, Corona virus, adenovirus, virus Parainfluenzae, RSV...). Simptome je lako prepoznati. Nakon inkubacije od 24 do 72 sata, simptomi počinju s "grebanjem" ili bolnosti u grlu, nakon čega slijedi kihanje, curenje sekreta iz nosa, začepljenost nosa i malaksalost. Temperatura je obično normalna, osobito kad je uzročnik rinovirus ili koronavirus. Iscjedak iz nosa je tijekom prvih dana obilan i vodenast, a kasnije postaje sluzaviji i gnojan. Kašalj, premda ne mora biti izražen, može trajati i do dva tjedna.

Obično se simptomi nekomplicirane prehlade povlače nakon nekoliko dana. Komplikacije nisu česte, a kad se pojave, onda su to obično infekcije donjeg dišnog sustava, gnojne upale sinusa i srednjeg uha zbog virusne infekcije i zbog sekundarne bakterijske infekcije. Na komplikaciju prehlade upućuje pojava visoke temperature sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj, bol u području sinusa, te je u tom slučaju potrebno javiti se liječniku.

Obično se kaže da prehlada prolazi sama, liječili se ili ne...
– Točno je. Prehlada obično prolazi sama od sebe i ne zahtijeva nikakvo specifično liječenje, nego ublažavanje postojećih simptoma. Temperatura se snižava antipireticima i tuširanjem u mlakoj vodi, curenje nosa nosnim dekongestivima (kapi za nos ili dekongestiv u kombiniranim lijekovima), kašalj se smanjuje antitusicima, grlo se vlaži toplim tekućinama i pastilama za grlo. U liječenju nema mjesta za antibiotike jer ne djeluju na viruse.

Možemo li se zaštititi u situaciji kad ljudi oko nas nezaštićeno kišu, kašlju?

– Proučavalo se djelovanje cinka, ehinaceje i vitamina C na prevenciju obične gripe, no ni za jedno sredstvo nije znanstveno dokazana učinkovitost, bilo u sprječavanju, bilo u liječenju. Također, ne postoji ni cjepivo. Ono što je dokazano učinkovito, a najčešće se zanemaruje, jest dobro pranje ruku tekućom vodom i sapunom ili eventualno alkoholnim dezinficijensom, te redovito provjetravanje prostorija.

Gripa je, prema zadnjim informacijama, već stigla u Split?

– Bolest uzrokuje isključivo virus gripe (Influenzae), koji ima nekoliko tipova. Kod epidemija su najčešće u pitanju tip A i tip B, tip C uzrokuje blagu respiratornu infekciju i nema epidemijski potencijal, a tip D uzrokuje bolest u životinja, a ne kod ljudi.

Ove godine su se prvi slučajevi gripe pojavili krajem studenog, oko mjesec dana ranije nego što je uobičajeno. Virus je potvrđen u 14 posto poslanih uzoraka, što ukazuje na umjereni intenzitet cirkulacije virusa, intenzivniji u zadnjih tjedan dana, a idemo prema vrhu epidemije.

Oboljeli su svih uzrasta, djeca, radno aktivna populacija i stariji, ali je stopa incidencije najveća u mlađim dobnim skupinama. Ovaj tip virusa gripe trenutno cirkulira u cijeloj Europi, također, za sada, niskim ili umjerenim intenzitetom s 18 posto pozitivnih uzoraka među bolesnicima s respiratornim infekcijama – kazala je epidemiologinja, dodajući kako se gripa prvenstveno prenosi velikim kapljicama sekreta iz nosa i grla inficirane osobe.

– Budući da kapljice ne ostaju u zraku, potreban je bliski kontakt s inficiranom osobom, oko jedan metra udaljenosti, da dođe do prijenosa virusa. Može se prenijeti i kontaktom s površinama i predmetima budući da na njima virus preživljava nekoliko sati, ako se neopranim rukama potom dotiču usta, nos ili oči. Osobe mogu širiti virus gripe dan ili dva prije pojave simptoma pa sve do pet do sedam dana nakon početka bolesti, s tim da djeca i osobe lošijeg imunosnog sustava mogu inficirati druge osobe i duže. Inkubacija bolesti, a to je vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma bolesti, traje jedan do dva dana – kazala je doc. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, podsjećajući nas na simptome gripe.

– Gripa obično nastupa naglo, s temperaturom, drhtavicom, bolovima u mišićima i zglobovima, glavoboljom, slabošću, odnosno osjećajem iscrpljenosti, dakle izraženim općim simptomima, dok respiratorni simptomi, kao što su kašalj, grlobolja i curenje ili začepljenost nosa, također mogu biti prisutni. Za razliku od prehlade, gdje su izraženiji respiratorni simptomi, kod gripe dominiraju opći simptomi. Simptomi traju oko tjedan dana, no kašalj može potrajati i duže. Kada govorimo o mogućim komplikacijama, u nekim slučajevima bolest poprima teži oblik, poput virusne upale pluća, ili se zakomplicira sekundarnom bakterijskom infekcijom uha, sinusa ili pluća.

Gripa obično prolazi bez liječničkih intervencija. Međutim, postoje situacije kad se mora otići k liječniku, a to su visoka temperatura koja traje duže od četiri, pet dana, teško disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u prsima ili trbuhu, iznenadna vrtoglavica, zbunjenost, teško povraćanje, ako temperatura ponovno raste nakon poboljšanja simptoma... Kod djece treba posebno obratiti pozornost na konvulzije (grčeve) ili otežano buđenje iz sna, brzo ili teško disanje, plavkastu boju kože...

Do sada nije otkriven učinkovit lijek za gripu. Možemo reći da liječimo simptome, a ne bolest.

Preporučuje se mirovanje i unos dovoljno tekućine da se nadoknadi ona koja se izgubi visokom temperaturom i znojenjem. Najbolje je višekratno uzimati tople bezalkoholne napitke. Temperatura se skida kad prijeđe 38°C, i to fizikalnim metodama, tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, nikako alkoholom. Pomoći će antipiretici, prvenstveno oni na bazi paracetamola, a više takvih pod različitim komercijalnim imenima može se kupiti u ljekarnama. Ako je nos začepljen, korisno je održavati njegovu prohodnost stavljanjem kapi u nos, čime se prevenira upala uha. Sluznicu grla može se održavati vlažnom korištenjem različitih pastila za grlo ili bombona. Kod jačega kašlja preporučuje se sirup protiv kašlja. Važno je naglasiti da se gripa ne liječi antibioticima.

Možemo li još uvijek poduzeti nešto da spriječimo zarazu virusom gripe?

– Sve opće mjere prevencije koje jačaju imunitet, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetne prehrane, dovoljno sna, izbjegavanja stresa, prozračivanja prostorija, donekle mogu pomoći. Za zaštitu od gripe bitno je redovito pranje ruku, kao i redovito provjetravanje prostorija, te učestalije čišćenje predmeta koji često dolaze u doticaj s rukama (kvake, telefonske slušalice, tipkovnice i sl.). Specifična mjera prevencije je cijepljenje prije početka sezone gripe.

Osim spomenutih bolesti, trenutno su "u điru" i crijevne viroze...

– Tijekom godišnjeg doba protkanog gripom, prehladama i kašljem, pažnju treba obratiti i na povećanu učestalost virusnih gastroenteritisa, poznatih pod nazivom "crijevna viroza". Najčešći su joj uzročnici Rota virus i Norovirus. Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju zimi i proljeće u područjima s umjerenom klimom. Obolijevaju uglavnom dojenčad i mala djeca, premda se može javiti i kod starije djece i odraslih. Inkubacija je obično oko dva dana, a virus se izlučuje stolicom prije nego što se pojave simptomi, za vrijeme bolesti i tijekom tri dana nakon prestanka simptoma.

Bolest se širi fekalno-oralnim putem, preko neopranih ruku, dodirivanjem kontaminiranih predmeta ili površina te konzumacijom kontaminirane hrane. Norovirus se širi na isti način, moguće i aerosolom od povraćenog sadržaja. Infektivna doza je mala pa već nekoliko virusnih čestica može izazvati bolest. Zanimljivo je da se klinička slika virusnih gastroenteritisa može razlikovati od potpuno asimptomatske infekcije, pa sve do životno ugrožavajuće dehidracije. Bolest se tipično manifestira kratkim prodorom u obliku blage vrućice, mučnine i povraćanja, neposredno prije nego što se pojavi vodenasti proljev (vrlo rijetko s primjesama sluzi ili krvi) koji obično traje nekoliko dana – objasnila je epidemiologinja Jurčev Savičević.

Važno je imati na umu da je liječenje akutnih gastroenteritisa nespecifično, antibiotici nisu učinkoviti, a primjena lijekova protiv povraćanja i proljeva se ne preporučuje. Potrebno je mirovati i nadoknaditi tekućinu i elektrolite koji se gube povraćanjem i proljevom, uz laganiju hranu koju treba posoliti. Važno je polagano nadoknađivati tekućinu, doslovno žličicu po žličicu čaja, a treba izbjegavati kavu, sokove i alkohol.

Na taj se način pokušava spriječiti dehidracija koja bi mogla dovesti do teških komplikacija poput hipovolemičnog šoka. S obzirom na to da je rizik od dehidracije veći kod dojenčadi i male djece, treba pozorno pratiti mogućnost razvoja dehidracije kao što je manja količina mokraće (suhe pelene), suha usta i grlo, osjećaj vrtoglavice kod dizanja u stojeći položaj, plakanje s malo ili bez suza, neuobičajena pospanost...

Od koristi mogu biti i probiotici, nepatogeni, živi mikroorganizmi koji pomažu obnavljanju izgubljene ravnoteže crijevne mikroflore, a unose se u organizam oralnim putem. Nije nužno otići k liječniku, nego se treba liječiti u kućnim uvjetima za vrijeme bolesti te dan-dva nakon prestanka.

Pravilna higijena i dalje je ključni korak u prevenciji virusnih gastroenteritisa. Dobro pranje ruku, naročito nakon uporabe WC-a, mijenjanja pelena, prije pripreme, serviranja i konzumacije hrane, bilo kojeg nečistog posla, pranje voća i povrća te održavanje čistoće kuhinjskih površina i predmeta imaju nezaobilazno mjesto u prevenciji crijevnih viroza.

Cijepljenje

Do 20. prosinca prijavljeno je 264 oboljelih od gripe. Najviše prijava (107) stiglo je iz Dubrovačko-neretvanske županije, a slijede Međimurska i Zagrebačka županija. Sljedećih tjedana očekuje se znatan porast prijava gripe.

– Iako još nismo prikupili izvještaje o cijepljenju protiv gripe, možemo utvrditi da je cijepljeno oko 320 tisuća građana cjepivom koje je centraliziranim postupkom nabavljeno i još ima nekoliko tisuća cjepiva "na terenu" distribuirano diljem Hrvatske. Uz to, neki građani cijepili su se komercijalno nabavljenim cjepivom preko ljekarni, ali nemamo podatak o broju osoba koje su se tako cijepile – kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Naslovnica Život