Mozaik Život

'Balkanska linija'

'Ruski Hollywood' od Srba pravi heroje? Ulažu milijune i snimaju filmove u kojima su za ratove na Balkanu krivi svi osim Slobodana Miloševića

'Balkanska linija'

Petnaest godina nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče iz Bosne i s Kosova vojnike koji su sudjelovali u mirovnim operacijama, u Rusiji se aktivno radi na glorifikaciji ruske vojne prisutnosti na Balkanu, analizira Radio Slobodna Europa.

Napominju i kako ruska kinematografija snima dva skupa filma u povodu 20. godišnjice "Marša", operacije ruskih padobranaca iz BiH na prištinski aerodrom Slatina 1999. godine. Rad na filmovima prati kampanja protiv NATO-a.
Iako je za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo i cijeli Zapad Srbija glavni krivac za ratove na području bivše Jugoslavije, čini se da Rusija ne misli tako.
 


Naime, "ruski Hollywood" želi u filmovima Srbe i Ruse u pojedinim akcijama prikazati kao heroje, pa stoga ruska filmska kompanija "Upgrade Vision" tvrdi: "Priča je zasnovana na istinitom događaju!" A ovako najavljuju "herojsku dramu" "Balkanska linija", koja će početkom 2019. godine biti predstavljena publici u 20 zemalja:

"Godina je 1999. NATO bombardira Srbiju i prepušta Kosovo na pljačkanje albanskim banditima. Rusiji je ponuđena sramno mala uloga u rješavanju sukoba na Kosovu. Aerodrom Slatina prelazi pod kontrolu albanskog komandanta Smuka. Ruski obavještajci Andrej Šatalov i Bek Jethojev zauzimaju aerodrom. Iz Bosne na marš za Kosovo, dug 600 kilometara, kreće ruski bataljun. Njihov je zadatak ne samo kontrola aerodroma, nego razbijanje Smukove jazbine i oslobađanje djevojke Šatalova, koju su banditi zarobili radi šverca organa.

Rusija je poslije euforije Perestrojke shvatila da ima svoje interese koje treba braniti. Počela je nova era", objašnjava sadržaj filma kompanija "Upgrade Vision", dok se u organizaciju snimanja uključilo i rusko ministarstvo vanjskih poslova. "'Balkanska linija' govori o sudbonosnoj operaciji, čiji su detalji i dandanas zatvoreni za javnost", stoji u izjavi ruskog Ministarstva kulture.
 


Jedan od autora filma, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je za Radio Slobodna Europa da se u toj priči "naglasak stavlja na činjenicu da je Srbija jako pogođena strana u sukobu". "Mnogi su događaji na Kosovu bili izmišljeni kako bi se izazvalo NATO-ovo bombardiranje, i to će se prikazati u filmu", rekao je autor filma. No, nakon ovih informacija RSE-a postavlja se pitanje snimaju li Rusi filmove u kojima su za ratove na Balkanu krivi svi osim Slobodana Milioševića. Podsjetimo, NATO-ovo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je kosovskog rata 1996. – 1999.

Pokolj u Račku doveo je do NATO-ove intervencije. Tada je ubijeno 45 kosovskih Albanaca, a među žrtvama su bili i 18-godišnja žena, 12-godišnje dijete i 99-godišnji starac. Događaji i činjenice koje je potvrdio i OESS ukazuju na samovoljna kažnjavanja, izvansudska ubijanja i masakriranja nenaoružanih civila od snaga sigurnosti Srbije. NATO je najprije gađao vojne ciljeve, da bi se poslije udari proširili i na gospodarske i civilne objekte.

U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, gospodarski objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Ekonomski stručnjaci iz Grupe 17 procijenili su štetu na oko 30 milijardi dolara. Konačan broj žrtava službeno nije objavljen, a procjene se kreću između 1200 i 2500 poginulih i oko 5000 ranjenih. Napadi su završeni 10. lipnja, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova i Metohije.
 


Inače, spomenuti film je djelomično snimljen na Krimu. Ministarstvo kulture Srbije, kako je potvrđeno Balkanskom servisu, izdvojilo je za snimanje "Balkanske linije" 210.000 eura smatrajući ga projektom od nacionalnog značenja. Ukupni budžet filma je procijenjen na 230 milijuna rubalja (više od tri milijuna eura), dok je očekivana zarada oko sedam milijuna eura.

U producentskom timu je Vadim Birkin, koji ima iskustvo sa značajnim patriotskim filmovima. Vadim Birkin je za RSE rekao da će novi film biti spektakularan. Prema njegovim riječima, autori filma misle prije svega na rusku javnost, te ne smatraju da njihov scenarij može dovesti do nepotrebnih emocija na Balkanu. "Nije moguće zaobići odnose između balkanskih naroda, ali to nije najvažnija stvar u filmu", kaže Birkin.
 


U pripremi je u Rusiji još jedan film, bez srpskih "zvijezda", ali sličnog scenarija. Po nalogu ruske televizije NTV, koja je zadnjih godina poznata uglavnom po "raskrinkavanju" ruske političke oporbe, snima se film "Bataljun". To je vojno-povijesna drama od četiri epizode, u kojoj deset obavještajaca pokušava uspostaviti kontrolu nad prištinskim aerodromom kako bi spriječili, kako kažu, genocid srpskog naroda od strane Oslobodilačke vojske Kosova.

Jedini čovjek koji može pomoći i nabaviti oružje jest izviđač Andrej (Maksim Šjogoljev), koji je ranije "ubačen" u vojsku Kosova, dio je scenarija. Međutim, u izvršenju zadatka Andreja sprječavaju Romi, koji su oteli Veneru u koju je zaljubljen ruski obavještajac...

Cijeli tekst RSE-a možete pročitati OVDJE

 

To je ideologija, a ne stvarno stanje
Vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić u izjavi za RSE smatra da su balkanski događaji u kinematografiji često prikazani kao skup stereotipa.
"Filmovi temeljeni na stvarnim događajima često su prilagođeni određenoj ideologiji. Smatram da je priča o maršu ruskog bataljuna iz Bosne na Kosovo samo jedan od tih primjera. Godine 1999., osim demonstracije ruske političke volje, marš nije imao neki drugi značaj. No, ruska kinematografija stvara sliku koja je prilagođena novoj formi ruskih političkih pogleda", kaže Radić.

 

Naslovnica Život