Mozaik Život

'proricanje' vremena

Marko Vučetić o 'poludjelom trendu': Od meteorologije se radi predstava i zato stradavaju prognostičari od struke, evo gdje padaju 'prve žrtve'

'proricanje' vremena

Pučka prognoza je relikt povijesti. Čovjek je oduvijek nastojao proniknuti u buduće vrijeme, jer o tome mu je ovisio puki opstanak na nekom području. Za pronicanje u buduća vremenska zbivanja koristio je ono što mu je bilo na raspolaganju

Ugledni meteorolog Marko Vučetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda autor je knjige "Vrijeme na Jadranu", neprocjenjivog priručnika za nautičare i svakovrsne zaljubljenike u praćenje vremenskih (ne)prilika na našem dijelu Mediterana.

Dijete iz hvarske ribarske obitelji redoviti je kolumnist našeg časopisa "Maslina", u kojem objavljuje dvomjesečne agroprognoze i ne propušta dometnuti dio koji se odnosi na tzv. pučku prognozu, a koja se najčešće odnosi na zbirku mudrih izreka povezanih sa svecima, godišnjim dobima i vremenskim predviđanjima koju su naši preci tkali ne na temelju satelitskih snimki i prognostičkih karata, nego na tisućugodišnjem iskustvu.

Uoči Svjetskog meteorološkog dana s meteorologom Vučetićem porazgovarali smo o ovom, pomalo egzotičnom segmentu vremenskih prognoza.

Što je zapravo pučka prognoza i kako na nju gledaju ljudi od struke - meteorolozi, koji se danas koriste najsuvremenijim postignućima tehnike?

- Pučka prognoza je relikt povijesti. Čovjek je oduvijek nastojao proniknuti u buduće vrijeme, jer o tome mu je ovisio puki opstanak na nekom području. Za pronicanje u buduća vremenska zbivanja koristio je ono što mu je bilo na raspolaganju. Danas imamo satelite, kompjutore, radare, meteorološke modele, automatske meteorološke postaje i sva moderna tehnička dostignuća, a nekada se čovjek pouzdavao u zagovor svetaca. Mnogi današnji meteorolozi s prezirom odbacuju pučku meteorologiju, što je u neku ruku „kulturocid“.

Nadam se da se u budućnosti to neće dogoditi s njihovom današnjom meteorologijom. Dakako, mnogi na pučku meteorologiju gledaju kao na dio meteorološke, kulturološke i jezične povijesti koju treba brižno čuvati. Iz tih mnogobrojnih pučkih izreka može se mnogo toga naučiti; od načina življenja, obavljanja radova, odnosa čovjeka i prirode, do upornosti čovjeka da generacijama sakuplja i pamti znakove prirode koji mu mogu pomoći. I ne zaboravimo, pokazatelj su narodnog oštroumlja!

Zbog čega su pučke prognoze vrlo često vezane uz svece?

- Kao prvo treba znati da sve pučke izreke koje spominju nekog sveca ne „prognoziraju“ vrijeme za dan kad se svetkuje taj svetac. To predviđanje vremenskih događanja odnosi se za „malo prije – malo poslije“. Koji dan prije ili koji dan poslije tu ne igra nikakvu ulogu!

Promjena vremena očekuje se u to doba, oko nekog datuma, i tako treba shvatiti pučko upozorenje. Ako se u to doba svetkuje svetac važan za određeni kraj ili važan za skupinu ljudi koja se bavi istim poslom, a promjena vremena njima može prouzročiti štetu, onda je logično da to upozorenje vežu uz tog sveca. Ako se upozorenje može sročiti u lako pamtljivoj i melodičnoj (ritmičkoj prozi) izreci, a i ime sveca doprinosi melodičnosti, tim bolje, onda je ona obavila svoje poslanje.


Klimatske prognoze


Koliko one "pogađaju" ako govorimo o dvije perspektive; nekadašnjim vremenskim prilikama koje su se cirkularno ponavljale, poput marčanih bura, ljetnih nevera ili kiše nakon Vele Gospe, i danas kad klima postaje sve nepredvidljivija?

- Ma pučke prognoze doista slabo „pogađaju“! Ipak treba uzeti u obzir da se pučke prognoze mogu ugrubo podijeliti barem na dvije kategorije. Jedne koje se oslanjaju na klimu nekog područja i u biti su „klimatske prognoze“, i druge koje su „prognoza vremena“ za danas, sutra ili tek koji dan unaprijed. One prve su „pouzdanije“, dakako to se ne odnosi na baš sve izreke. Nekim ovim izrekama i meteorolozi, klimatolozi potvrdili su točnost statističkom obradom dugogodišnjeg niza dnevnih meteoroloških podataka (sigulariteti) i vezom sa sezonskim radovima kao što su sjetva, berba, kolinje, spremanje zimnice i sl. Isto tako, i ove druge, iako su manje „pouzdane“, ima među njima dobrih pučkih prognostičarskih uradaka.

Opće je poznato ako je zora crvena da u tom slučaju treba očekivati kišu za taj dan (Crljena zora, mokra gora.), a obrnuto je pri zalasku sunca. Izreka se duž cijelog našeg jadranskog područja pamti na talijanskom, što je također pokazatelj povijesno-kulturnih odnosa na Jadranu (Rosso de sera, bel tempo se spera: rosso de matina, bruto tempo s´avizina.Večernje crvenilo, očekuje se lijepo vrijeme: jutarnje crvenilo, loše se vrijeme približava.) A sad, što će biti s mnogim izrekama u kontekstu promjene klime? A sasvim sigurno, izgubit će na klimatskoj i vremenskoj aktualnosti! Promjena klime zapečatit će im kakvu-takvu uporabnu vrijednost! Da se našalimo, ostat će izgubljene u vremenu (klimi)!

Je li u tim prognozama bilo i nečeg okultnog, nečeg poput gatanja?

- Zatekli ste me ovim pitanjem. Priznajem, nisam tako razmišljao o pučkim prognozama, ali kad razmislim odgovor je da! Naime, kroz pučku prognozu moguće je uočiti tragove starih poganskih slavenskih vjerovanja, ali i antičkih (vjerojatno i ranijih) vjerovanja sredozemnih naroda s kojima su Hrvati došli u izravni ili posredni doticaj. Recimo, „kiša zlata vrijedna“ uglavnom se spominje u proljeće i uz svetkovinu Sv. Jurja, a što nije ništa drugo doli veza sa Zeusom i njegovom pretvorbom u „zlatnu kišu“ i oplodnjom zatočene Danaje, koju je obavio kao „zlatna kiša“. To je plodna kiša!

Našlo bi se tu još podosta primjera od gromovnika Zeusa, Peruna i sv. Ilije pa do anticiklonalnog juga ili, kako ga u Dalmaciji težaci nazivaju palac, jer pali (isušuje) lozine mladice, i čudnog običaja u antičkoj Grčkoj na Peloponezu da se raspoluti bijeli kokot i da se sa svakom polovicom optrči vinograd, pa do današnjih procesija oko vinograda. Dakako, i jedno i drugo je u funkciji očuvanja vinograda. Da, neke od ovih izreka kriju u sebi i mistiku i okultno, pa i gatanje.

Na koji način se krojila pučka prognoza i je li kompatibilna u našem kontinentalnom i primorskom području?

- Područje Hrvatske je iznimno raznoliko klimatski i vremenski. Kao malo koja zemlja imamo to bogatstvo koje se pretače i u bogatstvo običaja, navika, regula, na koncu i uljudbe pojedinog kraja, i nije ni čudno da imamo raznoliko bogatstvo pučkih „prognoza“, pa i kad se odnose na jednake klimatske ili vremenske učinke. Nije svejedno je li izreka nastala u ravničarskom, brdskom ili primorskom kraju. Čak ni tako određene cjeline ne možemo uzeti kao kompaktne cjeline. Svakako da će u ravnici izreke više biti vezane uz obradu zemlje (ratarstvo), u brdskom području više uz stočarstvo, a uz more najviše uz ribarstvo i plovidbu, iako su u ovim krajevima mnoge izreke vezane uz dvije osnovne poljoprivredne kulture, vinovu lozu i maslinu.


Neznanje i amaterizam


Koji su vaši favoriti među pučkim izrekama o vremenu?

- Kratka izreka koja puno kazuje, posebno o onom koji zna kakvo će vrijeme. Kroz izreku se vidi koliko se cijenilo sumještanina koji je znao „prognozirati“, koji je proniknuo u znakove lokalnog vremena i znao ih protumačiti. Ta mi je izreka broj jedan! Najveća je pamet vrime poznat. A ima i drugih izuzetno lijepih, domišljatih, pa čak gotovo s beskonačno nastavaka, kao one vezane uz Gospu Kandeloru (Kandelora, zima fora, kosići priko mora,a za njom gre sveti Blaž, koji govori da je to laž, a za njim gre sveta Kristina, koja govori da je istina...)

Lijepe su i one koje povezuju vrijeme i događanja u biljnom svijetu, kao ova u mom hvarskome govoru (U pô vejace, loza place; u pô morca, pupak vonka; april listom a maj cvitom.)

Vidi se koliko je težak volio lozu, da ju je pratio iz dana u dan, kako moj prijatelj iz Hvara vinogradar zna reći, on s lozom priča dok obrađuje zemlju oko nje! Ujedno je ovo i izreka s mnoštvom klimatskih odrednica koje su vezane uz razvojne faze (fenofaze) loze.

Hoće li one postati samo dio folklornog blaga s obzirom na klimatske promjene koje su već na djelu?

- Da, neminovno! One su već sada blago, a klimatske promjene će na njih samo nanijeti patinu pa će sjati kao staro zlato!

Meteorologija je postala nevjerojatno popularna: mediji "nabrijavaju" svaku malo intenzivniju promjenu, čak i obične bure i južine dobivaju "imena", a svakom je preko mobitelske aplikacije dostupna prognoza u svakom trenutku. Kako gledate na to?

- Ne samo da je meteorologija popularna, već je i nasušna potreba u ovom današnjem brzo putujućem svijetu. Svi žele znati kakvo ih vrijeme očekuje na putu, na godišnjem odmoru, na plovidbi, na oranici, u masliniku itd. Ne izlazi se iz kuće a da se ne posluša prognoza!

To je dobro, jer znači da ljudima u nekim njihovim poslovima i odlukama pomažemo. Međutim, „glad za meteorologijom“, a pogotovo za prognozom vremena je tolika da se bez problema s „dobrim, ukusnim zalogajom“ podmetne i gorki pelin. I sve je dobro dok nekome ne zapne u grlu.

U pravilu u takvim slučajevima stradavaju meteorolozi od struke i sve se kritike na njih svaljuju. Oni amateri i zaljubljenici u tim trenucima najednom nestaju. Istina, u takvom okružju popularnosti ponekad i neki meteorolog popusti pa više dolazi do izražaja predstava, a manje meteorologija.

Problem je i stručna terminologija koja se iskrivljuje ili nezgrapno zaobilazi, a uporno ponavlja iz dana u dan u mnogim medijima. Poslije je to teško ili gotovo nemoguće ispraviti. Tu bi meteorolozi morali više poraditi i biti uporni i tvrdoglavi kad se radi o stručnoj terminologiji i stručnoj interpretaciji meteoroloških produkata, pogotovo prognozi vremena, a ne dozvoliti ili doprinositi neznanju i amaterizmu.

 

 

Naslovnica Život