Mozaik Život

MAGNET ZA STRANCE

Svi žele dotaknuti slavnu makarsku dojku: turisti je toliko glade da se već izlizala

 MAGNET ZA STRANCE

Ono što je Splićanima Grgur Ninski i njegov palac, to je Makaranima spomenik "Ukorak s vremenom" u narodu poznat i kao spomenik "Galebu". Brojni turisti fotografirali su se uz lik "njega i nje" kojeg je mladi akademski kipar Nikola Šanjek iz Varaždina izradio po nalogu Turističke zajednice grada Makarske, koja je 2006. godine objavila natječaj za odabir najbolje verzije spomenika kojeg će postaviti za 100. godišnjicu turizma u gradu.
Šanjekova skulptura koja je izabrana najboljom simbolizira šarmantnog Dalmatinca, popularnog "galeba", koji je predstavnik jedne stare Dalmacije, i mladu djevojku, strankinju, koja pak predstavlja budućnost Dalmacije u turizmu, koji kroče zajedničkim korakom. To je ljubavna priča koju lokalni vodiči svakodnevno i po nekoliko puta znaju ispričati turistima.
- Spomenik je jako dobar primjer kako umjetnost podupire turizam i obrnuto. Tisuće i tisuće turista to potvrđuju, jer naime, izlizana je već dosta slavna dojka... - potvrđuje nam Šanjek iz svog trenutnog doma u Austriji u koju je pozvan zbog većih projekta javnih skulptura a gdje također radi i kao profesor. Brojni inicirani projekti koje radi diljem svijeta znaju biti jako zahtjevni, priznaje nam, ali uz potporu supruge Kristine i kćeri Nike daje sve od sebe u svakom svom projektu.
Međutim, ponekad poželi doploviti baš na makarsku rivu, kod svog Galeba i odmoriti.....
- Ideja za spomenik koji je postavljen 2006. godine u gradu pod biokovskim masivom nastala je jedne tople ljetne večeri uz more....s pogledom na pučinu. Vrlo jednostavno - kaže autor i dodaje.
- Razmišljajući o dostojanstvenom iskusnom Dalmatincu, moreplovcu koji je oplovio sva mora svijeta, te se vratio da "u korak s vremenom" dočekuje turiste. No, ispalo je da je to "dalmatinski Galeb" romantični grabežljivac turistkinja koji priča svoju autentičnu priču o moru i u tome itekako uspijeva.
Pravi magnet za pozitivu - otkriva autor.
Za spomenik Šanjek tvrdi da nije rađen prema stvarnim osobama, ali zato jest prema stvarnim događajima.
Dobacuje da su se sigurno mnogi Dalmatinci i morski vukovi prepoznali u tom liku. A i ljepši spol često traži takvog iskusnog, ponosnog, gentlemenskog momka.
U njemu vide Lafera
Iako Šanjek spomenik Galeba ne poistovjećuje sa stvarnim osobama, narod, kako to obično biva jest. I to sa pokojnim Šimom Laferom. Vjerojatno najpoznatijim makarskim galebom, vječnim neženjom koji je svojim stasom i nastupom "oborio" brojne turistkinje.
- Šime Lafer je bio živuća legenda i narod je njegovu fizionomiju prepoznao u muškom liku spomenika. Visok, jak i lijep. Bio je predmet snage i ljepote u gradu i slovio kao galeb, don Juan odnosno makarski Casanova - prisjeća se jedan Makaranin svoj pokojnog prijatelja Šime.
Ako se još uvijek možete sjetiti, na početku teksta spomenuli smo da su povodom stote godišnjice turizma u Makarskoj na kraju Na natječaju odabrana dva najbolja spomenika. Prvi je "Galebu", a drugi "turistu" Makaranina Ivice Šode- Cotića, inače "kućnog" umjetnika koji se osim kiparstvom bavi i slikarstvom te glazbom. Najbolje od svega je to što je kip, iz šale napravio na svoju sliku i priliku, i uz to je na svojih 172 centimetra visine "dodao" četiri centimetra, koja je potajno priželjkivao. Vrlo je vjerojatno da je to prvi kip u Hrvatskoj kojim je autor u broncu stavio samog sebe.
- Ideju sam dobio dok sam se kupao ispod hotela "Jadran" u Tučepima. Bila je bonaca, ležao sam u "plićaku" i gledao u naše Biokovo i guštao u svim tim ljepotama koje me okružuju.
Kad sam došao kući odlučio sam se da bih mogao od te ideje napraviti nešto više. Prva verzija "kipa" je bila u drvu i stajala je par godina na mojem zidu - kaže Šoda-Cotić. Drvena statua bila je slika svakog turista ili čak turistčkog radnika koji voli uživati u moru. Nakon nekoliko godina TZ Makarska je objavio natječaj, na koji se Šoda-Cotić prijavio i tu su se stvari zahuktale.
- Prijavio sam svoj rad pod šifrom "Plutajući turist". Na natječaju sam dobio jako puno bodova, a onda kad se objavilo da sam ja, njihov Makaranin autor koji još uz to nije akademski obrazovan, krenuli su negativni komentari - prisjeća se naš kućn umjetnik. Odlučeno je u međuvremenu da će za jubilarnu obljetnicu glavne gospodarske grane u gradu postaviti ne jedan, već dva najbolje rangirana kipa na natječaju. Šanjekov i drugi od Šode-Cotića.
- Kod mene su ti negativni komentari na neakademsko obrazovanje i odbojnost od svega lokalnog probudili blagi inat koji je odmah okrenuo u smjeru zafrkancije. Tad sam odlučio da ću ja, autor, biti model ideje kipa za koju su svi govorili da je originalna. E kad me ne vole - sad će me morati gledati - u veselom tonu nastavlja autor priču o nastanku ideje kojom je sam sebi "podigao" spomenik.
Napravio je gipsane odljeve svojih ekstremiteta i u broncu izlio svoje tijelo i glavu.
- Da šala bude do kraja, sebe sam čak "produžio" četiri centimetra. Kad već nisam narastao u životu, hoću barem u svojoj brončanoj verziji - šali se Ivica Šoda-Cotić. Inače, živuća verzija poznate skulpture pod Biokovom, često zna proći kod svog kipa koji se smjestio odmah ispred ureda turističke zajednice u gradu. Skoro uvijek turisti sjede na kipu, leže uz njega a često i na njemu. Šoda-Cotić iz zezancije turiste zamoli da se i on s njima fotografira. Naravno, svi u početku misle da mu vjerojatno "fali koja daska u glavi", a onda im pojasni da je kip ustvari on. E tada se uloge zamijene... Turisti njega tada mole da se slika s njima, što Makaranin naravno nikad ne odbija.


Uskoro i mala replika 
- Koliko čujem stotine tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta prepoznaju spomenik, fotografiraju se s njim, dodiruju ga, "žensku" pogotovo. Dodiruju ga prizivajući sreću u ljubavi koje su mnogi željni. To je dokaz da su Makarani “pogodili“, već kod natječaja za najbolju verziju kipa na kojoj je moj izabran. Ostalo je legenda... Posjetitelji, turisti Dalmacije, Makarske su prirodno prepoznali pozitivnu energiju spomenika. To je kemija koju ne treba analizirati - poručuje Šanjek koji će shodno brojnim upitima posjetitelja i turista, a na inicijativu Hloverke Novak-Srzić, direktorice TZ-a Makarska, uskoro izraditi i male replike spomenika.
-To će biti mala verzija duha Makarske. Za sreću - kaže za kraj autor najpopularnijeg spomenika u Makarskoj.

 

Naslovnica Život