Mozaik Život

DOBITNICA NAGRADE HAZU

Dr. sc. Nela Pivac: Snižena koncentracija BDNF proteina ‘kriva’ je za suicidalno ponašanje i razvoj psihoze

DOBITNICA NAGRADE HAZU
Dr. sc.  Nela Pivac. vet. med., znanstvena savjetnica iz Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju Instituta “Ruđer Bošković”, dobitnica je nagrade HAZU za 2012. godinu za najviša dostignuća u području medicinskih znanosti od izuzetnog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku. U obrazloženju stoji da je ova znanstvenica svojim recentnim radovima pridonijela razumijevanju molekularne podloge i liječenja neuropsihijatrijskih poremećaja i poremećaja ponašanja kao što je suicidalno ponašanje, PTSP (posttraumatski stresni poremećaj), poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), depresija, shizofrenija i ovisnost o alkoholu, poremećaj hranjenja...

Otkrili ste gensku šifru, odnosno protein koji igra važnu ulogu u suicidalnom ponašanju i razvoju psihoze, koji je prisutan i kod osoba oboljelih od Alzheimerove  bolesti. Možete li otkriti do kakvih ste rezultata došli?
- Ne može se reći da smo otkrili gensku šifru, jer taj istraživani protein, moždani neurotrofni čimbenik (BDNF) svi mi posjedujemo. BDNF se nalazi u mozgu, regulira rast i razvoj živaca, ali i njihovo umiranje, i ima i različite druge funkcije. Njegova se koncentracija može odrediti u tjelesnim tekućinama ili tkivima, ali mi smo istraživali kakva je frekvencija pojavljivanja genetičkih varijanti s obzirom na polimorfizam jedne baze (BDNF Val66Met). Uočili smo da je Met/Met genotip BDNF Val66Met značajno povezan s pojavom psihotičkih simptoma u bolesnika s Alzheimerovom bolešću i u ispitanika s PTSP-om, ali i s počinjenim suicidom.

Ti rezultati upućuju na pretpostavku da je snižena koncentracija BDNF proteina, za koju se pretpostavlja da je povezana s Met varijantom BDNF Val66Met polimorfizma, možda odgovorna za razvoj psihotičnih stanja, te za razvitak izrazito agresivnog ponašanja koje dovodi do agresije usmjerene na sebe, tj. do počinjenog suicida. Objavljeni rezultati tih znanstvenih radova nude i potencijalnu kliničku primjenu jer se određivanjem BDNF Val66Met genotipa u krvi ispitanika može koristiti kao biomarker koji bi uputio na razvoj psihotičkih simptoma, i to u svrhu pravovremenog otkrivanja, liječenja i ublažavanja tih simptoma i psihotičnih stanja unutar Alzheimerove bolesti i PTSP-a, te kao biomarker suicidalnog ponašanja u svrhu pravovremenog otkrivanja, liječenja i sprečavanja suicida. Kriza utječe na porast depresivnosti, samoubojstava i duševnih bolesti. Europljani, ali i drugi stanovnici planeta sve se teže nose s porastom troškova života i smanjenjem plaća, što sve vodi porastu broja samoubojstava, ovisnosti o alkoholu i povećanoj upotrebi antidepresiva.

Hoće li otkrivanje biomarkera pomoći u ranom prepoznavanju ovih bolesti, a možda i sprečavanju suicida?
- Istina je da razina depresivnosti, alkoholizma i suicidalnog ponašanja raste i u svijetu i kod nas, te da svaka psihijatrijska bolest i poremećaj, kao i poremećaj ponašanja (npr. suicidalno) velikim dijelom ovisi o negativnom utjecaju čimbenika iz okoline (recimo nesigurna ekonomska situacija i kriza), uz uvjet da postoji biološka/genetička podloga. Mi se bavimo istraživanjima molekularne podloge i liječenja neuropsihijatrijskih poremećaja, upravo s ciljem otkrivanja lako dostupnih, pouzdanih i jeftinih biomarkera, kako bi naša dostignuća imala i moguću kliničku primjenu sa svrhom pravovremenog otkrivanja, liječenja i prevencije.

Do sada ste objavili 115 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, od kojih je 90 otisnutih u časopisima koje citira baza Current Contents. Autor ste 24 poglavlja u stručnim knjigama, koji su do sada citirani više od 1000 puta. Kako fizički uspijevate toliko publicirati? Trpi li zbog toga Vaša obitelj?
-
Otkad sam počela raditi na Institutu “Ruđer Bošković”, mi smo uvijek imali vrlo stroge kriterije za napredovanje koji su uključivali publikacije u međunarodnim časopisima koji se citiraju u međunarodnim bazama podataka kao što je Current Contents. Od svojih istraživačkih početaka navikla sam da se sve što se istražuje treba i publicirati, i to u časopisima s međunarodnom recenzijom. Moja publicistička aktivnost temeljena je na puno predanog rada i dugih radnih sati, ali i na izvrsnoj suradnji koju imam s kolegama unutar našeg laboratorija, ali i kolegama istraživačima kliničarima - neurolozima i psihijatrimaiz Zagreba i Osijeka te kolegama s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Što se tiče moje obitelji, imam podršku supruga Branka koji je i sam vrhunski znanstvenik iz područja fizike čvrstog stanja, pa smo se tako i upoznali na Institutu “Ruđer Bošković”. Imam dvije kćerke, Taru i Loru, koje su mi također uvijek davale podršku u mojem znanstvenom radu.

Možete li otkriti na čemu sada radite, u kojem smjeru idu novi projekti?

- U zadnje vrijeme vesele me nova, farmakogenetička istraživanja. Oduvijek smo se bavili istraživanjima koja će pokušati u konačnici pomoći u liječenju neuropsihijatrijskih poremećaja i poremećaja ponašanja. Farmakogenetika je grana znanosti koja na osnovi genetičkih informacija predviđa kod koje će se bolesne osobe poboljšati kliničko stanje i simptomi nakon primjene određenih lijekova, a koje će osobe razviti nuspojave koje mogu biti i opasne za život. Farmakogenetička istraživanja mogu uputiti koje će bolesne osobe dobro ili loše odgovoriti na određene lijekove, pa takva istraživanja pridonose boljem liječenju, s manje nuspojava, i većoj suradljivosti bolesnika. Pokrenuli smo ta istraživanja, koja su interesantna i nama bazičarima ali i kolegama kliničarima, jer opet imaju i kliničku primjenu. Naravno, treba istaknuti da realizacija predviđenih znanstvenih projekata ili novih smjerova istraživanja ovise o financiranju.

Također, od 2012. godine više smo se fokusirali na istraživanje Alzheimerove bolesti, jer smo suradnici na projektu financiranom od Hrvatske zaklade za znanost, a neurološke bolesti su u fokusu istraživanja na našem europskom COST projektu. Osobito sam ponosna na činjenicu da su naša istraživanja iz područja neuroznanosti, koja se provode u našem laboratoriju na Institutu “Ruđer Bošković”, s našim idejama, našom realizacijom, i našim financiranjem, dobila svjetske potvrde time što su nam znanstveni radovi uvršteni u međunarodne baze podataka, kao što je The Genetic Association Database, slobodnu baza podataka NIH-a koja nudi skupne informacije o povezanosti gena kandidata i određenih bolesti, te američku bazu podataka (PILOTS) Nacionalnog centra za PTSP koja istražuje PTSP. To pokazuje da istraživanja u kojima su protokoli, studije i kasnije rezultati opisani u znanstvenim radovima, osmišljeni i napravljeni u Hrvatskoj, od autora iz Hrvatske, pridonose svjetskom znanju.

 javorka luetić snimio ranko šuvar/CROPIX









Naslovnica Život