Mozaik Život

zarobljeni u virtualnom svijetu

Ovisnost o internetu i službeno postaje mentalna bolest

zarobljeni u virtualnom svijetu
Poremećaj korištenja interneta od sljedeće će se godine klasificirati kao ozbiljna mentalna bolest u dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne bolesti, najavili su britanski liječnici koji će u tu dijagnozu obuhvatiti i one ovisne o korištenju smartphonea, tablet računala i slušalica.

U brojnim zemljama svijeta ovisnost o internetu već je odavno prepoznata kao velik problem, pa primjerice u Nizozemskoj postoje čak i specijalizirane klinike u kojima se tretiraju osobe kod kojih je sjedenje za kompjutorom prešlo sve granice razuma. U Hrvatskoj pak, klasifikacije ove ovisnosti nema, barem ne kao medicinskog termina, no psihološku pomoć zatražio je određeni broj roditelja koji su primijetili da im djeca pretjeruju s računalima.

Veća dostupnost, veći rizik

- Kao i svugdje u svijetu, i u Hrvatskoj postoji problem ovisnosti o internetu, odnosno o chatovima, surfanju i igricama, no o njemu roditelji jako malo znaju. Imali smo poziva na Hrabri telefon od roditelja koji su se žalili da im je dijete stalno na Facebooku, da je postalo zatvoreno, povučeno, prestalo je izlaziti vani, da se pravda kako uči i piše zadaću na kompjutoru, a u školi počinje zapinjati. Svaki pokušaj da takvoj djeci zabranite računalo izazvat će bijes, daljnje obiteljske sukobe i tako unedogled. Problem je što je djeci danas internet dostupan čak i na mobitelima, smartphoneovima.

No, roditelj ne smije zaboraviti svoju ulogu i činjenicu da ima više iskustva od svog djeteta koje ne prepoznaje problem - kaže nam Sandra Tolić, psihologinja i koordinatorica savjetodavne linije za djecu Hrabri telefon. Ona se upravo vratila iz Varšave gdje je održana 6. međunarodna konferencija “Zaštita djece i mladih na internetu” s oko 200-njak sudionika iz 20 zemalja. Svi oni složili su se kako sve veća dostupnost interneta povećava rizike za stvaranje ovisničkih sklonosti. Tome u prilog ide i sve veći broj mlađih od 13 godina koji provode dosta vremena surfajući, kreirajući profile (mahom lažne) na društvenim mrežama, koristeći aplikacije sa smartphoneova...

Postupno ograničavanje

- Djeca uopće nisu svjesna tog problema. Pogledajte samo, na jednom školskom igralištu sjedi njih petero vršnjaka i svi su zabavljeni vlastitim mobitelima. Kada dođu kući, sjedaju za kompjutor. Savjet je roditeljima da ako primijete da dijete pretjeruje s tim, trebaju naći vremena kako bi porazgovarali s njim. Potom bi mu trebali postupno ograničiti korištenje računala, a uključiti neke druge aktivnosti poput izlaska u dvorište, druženja s vršnjacima, bavljenja hobijima i slično. Naravno, ako su stvari postale ozbiljne, trebaju potražiti stručnu pomoć, školskog psihologa ili psihijatra - upozorava Tolić.

Među internetskim sadržajima najveću sklonost izazivanja ovisnosti imaju multiplayer igre koje traju bez prestanka, a igrači se neprestano uključuju sa svih strana svijeta predstavljajući svoje države. Jedna tura igre zna trajati po cijelu noć, a jako su popularne jer igrači u njima odabiru svoj lik, identitet koji je često upravo suprotan onome kako se netko doživljava u stvarnosti.

Tako netko plašljiv postaje hrabar, ružan postaje lijep, siromašan postaje bogat... Netko tko u stvarnom svijetu ne uspijeva zadovoljiti svoje potrebe, lako će biti privučen virtualnim svijetom u kojem je to naizgled moguće. No, osamljenost, ranjivost, nesposobnost nošenja s problemima stvarnog svijeta postaju još izraženiji i rezultiraju potpunim povlačenjem i depresijom.

merien ilić

Napadaji bijesa i samoozljeđivanje

Djeca ili pak stariji koji imaju problema s ovisnošću o internetu, gube realan pogled na svijet. Neprestano su za kompjutorom, mijenjaju dan za noć, nenaspavani su, kasne u školu ili na posao, povlače se u sebe, ne druže se s vršnjacima, depresivni su, s druge strane su hiperaktivni, kada im se ograniči korištenje računalo, dolazi do napadaja bijesa koji mogu rezultirati razbijanjem računala, kućnih stvari, a može doći i do samoozljeđivanja, primjerice rezanja oštrim predmetima. Drugi problemi su posljedica korištenja računala: smetnje vida, problemi s rukama (zbog tipkanja), kralježnicom (zbog sjedenja)..


Stručno liječenje

- Ne mogu više gledati kako moj sin cijeli dan spava, a noću je bez prekida pred računalom. Nigdje ne izlazi, potpuno je zanemario školu i prijatelje, ne želi ni s nama nikamo otići, malo jede, smršavio je, izgleda kao čovječja ribica. To više ne možemo tolerirati, a ako započnemo govoriti o tome, dolazi do sukoba, pa i fizičkih. Bojimo se. Što da učinimo? - pitali su zabrinuti roditelji jednog našeg psihijatra.

- Postoji li sumnja da je riječ o poremećaju takve vrste, treba se obratiti stručnjaku (psihologu ili psihijatru) koji će procijeniti stanje i predložiti daljnje postupke. Nekome će možda biti dovoljno samo savjetovanje, netko će trebati farmakoterapijsko ili psihoterapijsko liječenje (individualna, grupna ili partnerskoobiteljska psihoterapija). Računala i drugi elektronički mediji su predmeti svakodnevnog života, pa se u terapiji pokušava učiti savjesno korištenje medija.


‘Roditelji, preuzmite nadzor’

Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, godinama se bavi ovim problemom, te je zabrinuta činjenicom da roditelji zbog neznanja uopće nisu uključeni niti znaju što im djeca rade na mreži i kolikoj su opasnosti izloženi.

- Roditelji smatraju da djeca više znaju o tehnologijama nego oni, no zaboravljaju da su oni ipak stariji i iskusniji, te da moraju imati nadzor nad njihovim ponašanjem na internetu - kaže prva žena ove poliklinike koja je jako aktivna u javnim predavanjima, radionicama, školama za roditelje i djecu...


Hrabri telefon

Ako imate teškoća u postavljanju pravila ili trebate savjet vezan uz sigurno korištenje interneta, obratite se Hrabrom telefonu svakim radnim danom od 9 do 20 sati na besplatan broj telefona 0800-0800.


Naslovnica Život