Mozaik Zdravlje

SVE NAM 'IDE NA RUKU'

Imamo ga mukte i u izobilju, ne bacajte novce: tri puta tjedno recept je za duži vijek, pomaže kod dijabetesa, prevenira Alzheimera; Nije riječ o vježbanju, ovo svi vole

SVE NAM 'IDE NA RUKU'

U sklopu Dana nobelovaca, u Splitu je, kako smo već izvijestili, u amfiteatru Medicinskog fakulteta, gostovao nobelovac Harald zur Hausen (83), znanstvenik koji je uglednu nagradu dobio kao priznanje za otkriće HPV virusa i njegove povezanosti s rakom materničnog vrata.

Kao jedan od trenutačno popularnijih načina prevencije i borbe protiv karcinoma navodi se korištenje D vitamina iz tableta, kapsula, kapi, ulja, spreja i to po nekim preporukama u vrlo visokim dozama.

Naime, tvrdi se da će vitamin D podići opću sposobnost organizma da se bolje obrani od infekata, a koji su, kako je na predavanju rekao profesor, odgovorni za oko 20 posto svih malignih bolesti.

Također, vitamin D i putem drugih kompleksnih mehanizama, pokazuju studije, štiti organizam, pa i od malignih oboljenja. Stoga smo i profesora zamolili da nam prokomentira reklamiranje toga vitamina kao "heroja" u obrani od bolesti.

– Ja ga osobno ne uzimam. Uzimanje vitamina D je opravdano, recimo, u skandinavskim zemljama, na Islandu, gdje ima malo sunca, ali u Splitu ne. Pa vi ovdje imate napretek sunca, iskoristite to. Uzimanje vitamina D kod vas u ovom kraju može biti i kontraproduktivno, dakle više štete nego koristi – objasnio je nobelovac.

A njegove riječi su nas potaknule da provjerimo koliko se zaista vitamin D kupuje kod nas. Ljekarnici nam potvrđuju da je vrlo popularan, kažu da trenutačno u ponudi imaju tablete i kapsule vitamina D od sedam-osam različitih proizvođača.

Cijene su od 50 pa do 250 i više kuna. Uz vitamin C i multivitamine, te magnezij i kalcij, vitamin D je trenutačno među najprodavanijim dodacima prehrani.

Neke vrste karcinoma

Inače, vitamin D je topiv u mastima, a njegova dva glavna oblika su D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Osim što ga dobivamo preko sunčevih zraka, ima ga i u ribljem ulju, jetri, mlijeku, srdelama, jajima, maslacu, siru, tunjevini, skuši, lososu, mlijeku, jogurtu...

Njegov nedostatak je kod djece u prošlosti bio povezan s nastankom rahitisa, bolesti u kojoj dolazi do poremećaja mineralizacije, pa se kosti iskrivljuju, deformira se lubanja, prsni koš...

Vitamin D, prema pojedinim studijama (dio ih je objavljen i na PubMedu – američkoj Nacionalnoj medicinskoj knjižnici), skraćuje trajanje prehlade, podiže imunitet, ublažava upale i infekcije, te prevenira neke vrste karcinoma: prostate, dojke, debelog crijeva i pluća. Zatim pomaže oboljelima od dijabetesa, prevenira Alzheimerovu bolest, pomaže sportašima...

I dok nobelovac tvrdi da ne trebamo uzimati vitamin D u tabletama, posebno ne mi u Dalmaciji, pojedini liječnici tvrde drukčije.

Pa na jednom popularnom portalu koji se bavi prehranom jedna hrvatska liječnica navodi: "Budući da današnja prehrana i zapadnjački način života rezultiraju unosom nedovoljno uravnoteženih i kvalitetnih nutrijenata, te da je unos ribe maksimalno smanjen, svakako se preporuča dodatan unos vitamina D putem suplemenata."

Zadignite rukave i nogavice

Međutim, boravak na suncu ili na otvorenom tijekom jeseni, zime i proljeća (vitamin D se stvara i ako je oblačno) nekoliko puta tjedno po pola sata do sat vremena u šetnji napunit će naše zalihe vitamina D bolje od bilo kakve tablete.

Neki stručnjaci navode da je potrebno i kraće izlaganje da bismo "upili" vitamin D. Zimi i kad je hladno, bar nakratko zadignite rukave i nogavice, osunčajte ih.

Naravno, ne znači da se ljeti morate pržiti na suncu, ali boravak u prirodi i na suncu je poželjan jer se u našoj koži, pod utjecajem sunca, iz kolesterola u koži sintetizira vitamin D3.

Stručnjaci ne osporavaju sve vrijednosti toga vitamina, samo se spore oko toga kako ga trebamo uzimati – iz dodataka prehrani ili putem sunca i prehrane. Ipak većina daje prednost prehrani i suncu, a tablete treba uzimati tek po uputi liječnika.

Pitali smo i našu nutricionisticu Draganu Olujić što misli o vitaminu D u obliku tableta.

Prekomjerno uzimanje

– Postoji veliki, usudila bih se reći čak i preveliki broj studija o razini vitamina D u organizmu i njegovoj korelaciji s raznim bolestima i utjecajima na razna zdravstvena stanja. Mislim da to nije tema koja bi se trebala odnositi na našu populaciju s obzirom na veliki broj sunčanih dana u podneblju u kojem živimo.

Ne postoji službeno potvrđena razina vitamina D u tijelu. Mislim da je to tema o kojoj ćemo još slušati i treba pričekati da znanost da zadnju riječ, a za takve stvari potrebno je dosta vremena. Za sada su to još sve istraživanja.

Vitamin D ne bi se smio uzimati bez nadzora i odobrenja liječnika jer prekomjerna količina ima ozbiljne nuspojave. Problem je u tome što ne znamo kolika je prekomjerna količina dok se ne pojave simptomi prekomjernog uzimanja vitamina D.

To su najčešće probavne tegobe, poput nadutosti, mučnine, povraćanja i zatvora, te poremećaj rasta kod djece, a jedna od ozbiljnijih nuspojava je i hiperkalcemija, tj. povišena koncentracija kalcija u krvi, a to je stanje koje nije nikako poželjno – kaže nam Olujić, koju smo pitali i o pomami uzimanja svih vrsta vitamina jer, ako je suditi prema reklamama, ako ne pijete vitamine, nećete biti ni zdravi.

– Raznovrsna prehrana koja uključuje redovnu primjenu hrane iz svih skupina – voće, povrće, mahunarke, meso, riba, sjemenke, orašasti plodovi i žitarice – osigurava sve što je potrebno našem organizmu. Vitamini i minerali koje organizam koristi iz prirodnih izvora nezamjenjivi su primjenom kroz dodatke prehrani.

Oblici vitamina i minerala iz hrane, kao i prisutnost ostalih sastojaka u hrani, najbolji su i najprepoznatljiviji izvor za čovjekov organizam. Dodacima pribjegavamo jedino u situacijama kada imamo indicirane nedostatke zbog pojave određenih simptoma ili pak utvrđenih deficita. U tom slučaju prvenstveno korigiramo prehranu, a primjenom dodataka prehrani ubrzavamo proces – kaže nutricionistica.

Je li poželjno popiti jednu multivitaminsku tabletu, recimo, nakon doručka, pitali smo Draganu Olujić.

– Na to je pitanje teško odgovoriti. Mislim da to nije u redu ako za to ne postoji opravdan razlog. Ako gledamo s ekonomskog aspekta, koji je svima zanimljiv, u najvećem broju slučajeva to je bacanje novca. Većini ljudi to nije potrebno. Neke veće dokazane štete nema, ali ako imate samo jednog korisnika koji ima neki objektivan razlog da to ne radi jer mu šteti crijevima ili nekom drugom organu, takav savjet onda postaje opasan.

Seniorska dob

Dodaci prehrani se preporučuju i starijima zbog smanjene apsorpcije hrane koja se događa s godinama?

– Smanjena apsorpcija hrane kod starijih osoba je normalna prirodna fiziološka promjena samog procesa starenja. Kod takvih osoba iznimno je korigirati prehranu u smislu zadovoljavanja bitnih potreba organizma u toj dobnoj skupini. U seniorskoj dobi povećana je potreba za hranom bogatom bjelančevinama i kalcijem.

To ne znači da ćemo im nuditi kalcij u dodacima ako postoji i najmanja šansa da im se poveća unos mlijeka i mliječnih proizvoda, orašastih plodova, suhog voća i zelenog lisnatog povrća u svakodnevnoj prehrani. Kalcij u dodacima se nudi samo ako se za to pokaže opravdan razlog, na primjer snažan deficit koji direktno ugrožava zdravlje ili kvalitetu života, a time i sam život kod starijih osoba.

Kalcij u dodacima ima određene nedostatke u smislu lošeg utjecaja na probavni sustav, što nastojim izbjeći posebno kod ove populacije. Tako je više-manje sa svim dodacima. Prije uvođenja dodatka potrebno je savjetovati se s liječnikom ili nutricionistom koji će prethodno utvrditi postoji li opcija za prirodno povećanje unosa određenog nutrijenta ili mikronutrijenta korekcijom prehrane – zaključuje Dragana Olujić, uz važnu poruku:

– Ako kupac ima neki zdravstveni problem i redovno primjenjuje lijekove, treba se informirati jesu li lijek i taj dodatak u međusobnoj sinergiji ili se ne smiju primjenjivati istodobno. To su neki najosnovniji savjeti, a u slojevima ih ima još puno.

Pazite na kalcij i magnezij

Jedno od najvažnijih svojstava vitamina D je da je on odgovoran za apsorpciju kalcija te regulira količinu kalcija i fosfora u krvi. Zbog toga je krucijalan za dobru mineralizaciju kostiju. Ali ako u organizmu nema dovoljno kalcija, a uzimamo previše vitamina D u tabletama, mogu se dogoditi komplikacije.

Naime, ako u organizmu nema dovoljno kalcija, a unos vitamina D je bitno povećan kroz razne dodatke prehrani, može se dogoditi da tijelo "povuče" kalcij iz kostiju. Zbog toga nutricionisti navode da biste, ako već uzimate nadoknadu vitamina D, morali znati da na 400 IU vitamina D dolazi oko 1500 mg kalcija, kao i oko 750 mg magnezija.

Olujić: Sve je to marketing

Svake godine se potrošnja dodataka prehrani, poglavito vitamina i minerala, povećava. Evo što o tome kaže splitska nutricionistica Dragana Olujić:

– Stil života se mijenja velikom dinamikom i društvo sve više pribjegava traženju brzih rješenja. Očekivanja su se promijenila, tako da je "sad i odmah" postala normalna društvena valuta. Kvaliteta prehrane je zanemarena, koristi se visokoprocesuirana hrana koja je brzo dostupna, kretnja je smanjena na nužni minimum, a sve u skladu sa stilom života.

Ljudi su sve više umorni, osjećaju razne slabosti, nedostatak svježine, probavne smetnje i mentalno loše raspoloženje. Sve češće pribjegavanje dodacima prehrani, uz odličnu marketinšku podršku koja je sveprisutna na tržištu, prirodna je pojava.

Trgovina je, kao i uvijek, pronašla sivu zonu za plasiranje širokog asortimana tih proizvoda. Zakonom nisu zabranjeni jer su kategorizirani kao dodaci, nemoguće je odgovorno procijeniti štetni učinak primjene takvih proizvoda da bi ih se povuklo s tržišta, pa uz dobru reklamu koja indirektno, pa čak i direktno promovira ublažavanje svih navedenih negativnih zdravstvenih simptoma, stvara se odlična baza za njihovu sve veću potrošnju.

Kome fali - kraće živi

Podaci prikupljeni od oko 78000 ispitanika povezuju pomanjkanje vitamina D u mladoj i srednjoj životnoj dobi s kraćim očekivanim životnim vijekom, objavio je HealthDay u ožujku ove godine. Znanstvenici s bečkog sveučilišta su sudionike istraživanja pratili 20 godina, a niska koncentracija vitamina D je bila povezana s utrostručenjem rizika za smrt tijekom promatranog razdoblja, prenosi pak Pliva zdravlje.

Najizraženije je bilo povećanje rizika za smrt od komplikacija dijabetesa.
Ranije studije su povezale prenisku koncentraciju vitamina D u krvi s povećanjem rizika za hipertenziju, neke tipove raka te autoimune bolesti poput multiple skleroze. Novi nalazi sugeriraju kako se optimalna koncentracija vitamina D kreće oko 50 nnmol/l. Dakle, ljudi uživajte umjereno na suncu, jedite ribu i mliječne proizvode i očekuje vas duži životni vijek.

 

Naslovnica Zdravlje