Mozaik Zdravlje

Važna otkrića

Bogato antioksidansima, ali povezuje se s oboljenjem od karcinoma: poljuljana su dosadašnja saznanja o crnome vinu, ali postoji 'formula' koja bi zaista trebala čuvati zdravlje

Važna otkrića

Iako iz različitih i prilično pouzdanih izvora možete pročitati kako je "čaša crnog vina poslije ručka dobra za zdravlje", takva bi saznanja uskoro mogla biti poljuljana.

Iako od bolesti vezanih uz prekomjernu konzumaciju alkohola godišnje umiru milijuni ljudi, ne čini se kao da će ljudi uskoro prestati uživati u pićima. Posljednjih nekoliko desetljeća, dapače, jedno je "zaradilo" reputaciju dobročinitelja ljudskome zdravlju, a riječ je upravo o crnom vinu, piše BBC

No može li vino ikako biti "dobro" za nas?

Ono što je zasad potvrđeno zvuči dosta zastrašujuće. Istraživanjima je utvrđeno kako se konzumacija jedne boce crnog vina tjedno povezuje s povećanim rizikom obolijevanja od raka - jednaka je, približno, konzumaciji 5 cigareta za muškarce, odnosno njih 10 ako su u pitanju žene.

Ova navika povezuje se s obolijevanjem od nekoliko vrsta raka, ali o tome se šuti: društveno je prihvaćena, pa rijetki znaju uopće da su u opasnosti

"Dok je javnost godinama informirana o štetnosti pušenja i povezanosti cigareta i raka, mnogo manje ih se upućuje na štetu koju čini alkohol. To je zato što nadležni za javno zdravlje kontroliraju poruke duhanskih industrija, dok one koje šalju za alkoholna pića ovise samo o alkoholnoj industriji i načinu na koji će ih ona oglašavati", objašnjava Mark Bellis iz Velškog javnog zdravstva.

No ako je sve tako "crno", odakle ideja s početka teksta? Kako to da ćete u različitim, relevantnim izvorima pročitati o blagodatima pića koje se povezuje s najgorom bolešću današnjice? 

Ideja navodno datira još od 70-ih godina prošlog stoljeća, kad su znanstvenici otkrili kako Francuzi rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila od svih ostalih europskih populacija, unatoč tomu što su s ostalima diejlili prehranu punu zasićenih masti, pa u njoj značajno i pretjerivali. Postojala je jasna veza između smanjenja sličnih bolesti i konzumacije vina.

Danas se to naziva "francuskim paradoksom" - kod njih se uistinu bilježi niža stopa smrtnosti, a ovu kontradiktornost ni do danas znanstvenici nisu istražili ni donijeli zaključak zašto je to tako.

No otad su nas preplavile informacije o tome kako umjerena konzumacija crnog vina može "pomoći" kod rizika od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, pa čak i dijabetesa i debljanja.

"Rana istraživanja pokazala su kako male, redovite doze vina vode do duljeg života, boljeg zdravlja i kognitivnih funkcija. Otad su nas tisuće studija pokušavale ponovno uvjeriti u to", kaže Heleba Conibear, čelnica Znanstvenog foruma za istraživanja alkoholnih pića.

U skladu s tim, opći konsenzus je kako je apsolutna nekonzumacija štetnija od poneke čašice crnog vina. Točnije, jedne ili dvije čaše dnevno. Danas je pak jasno kako su brojna od ovih istraživanja upitna i puna rupa.

Najprije, ljudi koji se klone alkohola vrlo su često na to prisiljeni nekom prethodnom dijagnozom, a to nije uključeno u podatke koji se serviraju javnosti. Odvojiti uzrok od posljedice i inače je velika mana u spomenutim istraživanjima. Pitanje konzumirati umjereno ili ne pritom se nameće samo od sebe.

Studija koja je pokrenuta s ciljem da odgovori na tu dilemu, okupila je 2006. ukupno 54 prethodna istraživanja i na njihovu temelju iznijela zaključak da ne postoji nikakva korelacija između umjerene konzumacije alkohola i smanjenog rizika od srčanih bolesti.

Ipak najzdravija opcija?

No vino se, čak i nakon svih ovih saznanja, još uvijek smatra "zdravijom" opcijom kad je u pitanju alkohol, budući da sadrži antioksidanse koji se nazivaju polifenoli. Možemo ih naći u voću i povrću, a pomažu u smanjenju infekcija i štite tijelo od nekih bolesti - ima ih do deset puta više u crnom, nego u bijelom vinu, piše BBC.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Vini Porto Di Mola (@vini_porto_di_mola) on

Ipak, to ne znači da se sve prethodno spomenuto može zanemariti, pa pretjerati s konzumacijom, što i danas mnogi rade pronalazeći opravdanje u ovim saznanjima. Crpiti antioksidanse iz alkohola nikako nije rješenje. 

Alberto Bertelli jedan je od onih znanstvenika koji vjeruju u dobrobiti crnoga vina, no isključivo uz "mediteranski" obrok i ne više od 160 mL dnevno.

Sve zahvaljujući antioksidansima iz grožđa. Stoga je važno, ukoliko želite zaštititi svoje zdravlje, paziti na količinu ovog pića. I to dobrano pripaziti.

Sve preko spomenute "doze" ne samo da bi umanjilo "pluseve" na zdravlje, već bi dovelo i do nepoželjnih "minusa". 

"Danas znamo da je alkohol u globalu loš za zdravlje. Ako pijete, to bi ipak trebalo biti crno vino, budući da je jedino alkoholno piće koje ima donekle blagotvorna svojstva. No ne potičem ljude da piju i u jednoj opciji", zaključuje Caroline Le Roy sa Sveučilišta Kings u Londonu, autorica posljednjih istraživanja provedenih o utjecaju vina na zdravlje.

Naslovnica Zdravlje