Mozaik Zdravlje

RAK I PREHRANA

Nobelovac Splićanima otkrio što misli o povezanosti karcinoma i mesa, ali i što može biti kontraproduktivno za zdravlje: 'U Dalmaciji od toga više štete nego koristi'

RAK I PREHRANA

U sklopu Dana nobelovaca u Splitu je u prepunom amfiteatru Medicinskog fakulteta gostovao nobelovac Harald zur Hausen (83), znanstvenik koji je uglednu nagradu dobio kao priznanje za otkriće HPV virusa i njegove povezanosti s rakom materničnog vrata. To je, navode stručnjaci, jedno od najvažnijih otkrića u medicini koje je dovelo do toga da danas postoje i cjepiva protiv HPV-a, te su mnogi životi žena, ali i muškaraca, spašeni zahvaljujući ovom znanstveniku.

Do otkrića koje je dovelo Zur Hausena do Nobelove nagrade došlo je u ranim osamdesetim godinama, navode organizatori Dana nobelovaca, uz napomenu kako njegova otkrića nisu bila prihvaćena u početku, poslije su potpuno potvrđena.

Profesor je istaknuo da se obavljaju mnoga istraživanja kako bi se pobliže objasnilo zašto su u neki krajevima svijeta češća oboljenja od jedne vrste tumora, a u drugim zemljama, pak, sasvim druge vrste. Brojne su pretpostavke, međutim konačnih odgovora još nema. Kao jedan od rizičnih faktora za dobivanje raka, navodi se česta konzumacija crvenog mesa i prerađevina od tog mesa, spominje se čak i mlijeko. No, na pitanje studenata je li profesor onda vegetarijanac, odgovorio je da nije, niti to namjerava postati.

Na pitanje studentice bi li svakodnevno trebalo piti malu količinu aspirina (acetilsalicilna kiselina) jer on djeluje protuupalno, a česte i kronične upale su i preduvjet nastanka karcinoma, profesor je bio neodređen, navodeći da bi o tome trebali odlučiti liječnici jer aspirin kod nekih ljudi može uzrokovati krvarenja, pa treba dobro odvagnuti da li ga uzimati kao prevenciju za neke bolesti ili ne.

Na kraju predavanja održala se i panel-diskusija i mi smo imali priliku postaviti nekoliko pitanja profesoru, pa smo ga upitali kakve su njegove navike, od čega se sastoji njegov doručak, ručak...

– Jedem meso, pijem mlijeko, jogurt. Nisam siguran da će vas trenutni prestanak jedenja mesa, ako ste ga konzumirali u prošlosti, sada spasiti od tumora. Trebamo odgovoriti na pitanje koji to agensi pokreću reakciju da se na kraju dogodi tumor i kako ih zaustaviti ili ih ukloniti. Svi smo ovdje zaraženi agensima koji se nalaze u mlijeku i mesu, a koje smo konzumirali davno u prošlosti ili pak danas.

Što se tiče vegetarijanstva mislim da vam to neće naštetiti, ali mislim da neće ni pomoći u tome da se zaštitite od raka. Jer smo svi bili izloženi agensima iz mlijeka i mesa tijekom ranijeg perioda života, i ne možete sada postati vegetarijanac u 50. i očekivati da se neće pojaviti rak. Doduše, primjerice u Indiji, gdje imamo vegetarijance od rođenja, tamo je zaista manji broj oboljelih od raka crijeva i grudi. Ali oni za cijelog svog života, primjerice, nisu jeli govedinu i njezine prerađevine – odgovorio nam je, među ostalim, profesor, navodeći kako su istraživanja ipak pokazala manji rizik od raka i kod ljudi čija se prehrana sastojala od ribe i piletine.

Vježbate li?

– Samo šah povremeno – odgovorio nam je sa smiješkom profesor, koji iako ima 83, jako je vitalan, i dalje istražuje, radi i stvara, te putuje po svijetu i popularizira znanost i cijepljenje. Navodi da je cjepivo jedan od najvažnijih izuma u medicini, doduše može imati i neke nuspojave, ali iskorjenjivanje smrtonosnih bolesti daleko nadmašuje njegove rijetke negativne reakcije kod manjeg broja ljudi.

Trenutno je jako popularan vitamin D, koji se agresivno reklamira kao antitumorski dodatak, te općenito kao vitamin koji će podići opću sposobnost organizma da se bolje obrani od infekata, a koji su, kako je na predavanju rekao profesor, odgovorni za oko 20 posto svih malignih oboljenja. Profesor je upoznat s popularizacijom tog vitamina, ali...

– Osobno ja ga ne uzimam. Uzimanje vitamina D je opravdano, recimo u skandinavskim zemljama, Islandu gdje ima malo sunca, ali u Splitu ne. Pa vi ovdje imate na pretek sunca, iskoristite to. Uzimanje vitamina D kod vas u ovom kraju može biti i kontraproduktivno, dakle više štete nego koristi – objasnio je nobelovac, koji navodi da se povećava, primjerice, broj karcinoma debelog crijeva u Japanu, a opada u Americi. Je li to zbog toga što su Japanci proteklih desetljeća jeli više mesnih prerađevina i crvenog mesa? Definitivnog odgovora opet nema...

U cijelom svijetu, kaže profesor, bilježi se povećan broj dijagnoza tumora, međutim u nekim zemljama produžava se preživljavanje i izlječenje. Kao glavne uzroke razvoja raka profesor spominje pretilost, pušenje, ali bakterijske i virusne infekcije, koje mogu dovesti do karcinoma. Profesor je istaknuo da bi majke trebale dojiti svoju djecu jer istraživanja potvrđuju da su dugotrajno dojena djeca poslije otpornija na neke infekcije, a onda i na razne vrste karcinoma.
Stoga, majke, slušajte prirodu i dojite, te izbjegavajte hraniti djecu nadomjesnim pripravcima.

Znanstvena biografija

Harald zur Hausen rođen je u Gelsenkirchenu, u Njemačkoj. Diplomirao je medicinu 1960. na Sveučilištu u Düsseldorfu, gdje je radio kao istraživač od 1962. do 1965. godine. Nakon toga je radio na zavodima za virologiju na nekoliko njemačkih sveučilišta. Od 1983. je znanstveni voditelj i predstojnik njemačkog Centra za istraživanje raka u Heidelbergu; tu je postao profesor emeritus 2003. godine. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2008., dijeleći je s Françoiseom Barré-Sinoussijem i Lucom Montagnierom. Nagradu je dobio kao priznanje za otkriće HPV virusa i njegove povezanosti s rakom materničnog vrata.

Halo, dobili ste Nobela!

Kako je bilo kad su ga nazvali da je dobio Nobelovu nagradu?

– Jednog dana je zazvonio telefon, zvali su me iz Švedske i kazali: "Znate, dobili ste Nobelovu nagradu za medicinu, ali ne smijete nikome o tome govoriti, dok mi to ne objavimo na press konferenciji". Odmah sam nazvao ženu koja je taman sjela u avion, letjela je za Argentinu... Ma najbolje da vam ona to ispriča – kaže profesor, a onda se nadovezala njegova žena Ethel-Michele de Villiers.

Sjedim u avionu, a muž mi govori da je dobio Nobelovu nagradu. Osjećaji, uzbuđenje, a onda mi dolazi stjuardesa i govori da ne smijem razgovarati jer polijećemo, a ja joj odgovaram "ali moj muž je dobio Nobelovu nagradu". Bila sam u avionu sama i morala sam nekako podijeliti tu vijest s nekim jer sam bila vesela, uzbuđena, pa sam dotaknula prvog čovjeka do sebe i rekla mu: "Znate, moj muž mi je sada javio na telefon da je dobio Nobelovu nagradu..." Možete misliti kako me je pogledao... – ispričala je profesorova žena, a cijela dvorana je prasnula u smjeh.

Organzacijski odbor

Organizacijski odbor Dana nobelovaca u Splitu:
Alen Juginović (predsjednik)
Josip Melvan
Anđela Pijuk
Miro Vuković
Elizabeta Ozretić
Katarina Širić
Ivan Aranza
Miroslav Jelaska

Znanstveni odbor

Znanstveni odbor
Zoran Đogaš
(Medicinski fakultet u Splitu)
Dragan Primorac
(Specijalna bolnica Sv. Katarina)
Mirna Saraga-Babić
(Medicinski fakultet u Splitu)

Odlična organizacija studenata

Dani nobelovaca ugostili su čak četiri nobelovca ovog rujna (uz spomenutog Zur Hausena tu su i Richard J. Roberts nagrada za fiziologiju ili medicinu 1993.; Joachim Frank – nagrada za kemiju 2017.; J. Georg Bednorz – nagrada za fiziku 1987.), što je izuzetno rijetko u svijetu, a najljepša poruka je što su upravo studenti Medicinskog fakulteta pozvali nobelovce i organizirali ovako značajan događaj.
Alen Juginović je predsjednik organizacijskog odbora Dana nobelovaca. Evo što nam je rekao:
– Prezadovoljan sam što su ljudi prepoznali kvalitetu događaja i odazvali se u nevjerojatnom broju. Želim posebno istaknuti naših nevjerojatnih 7 studenata koji su čak 4 nobelovca u sklopu Dana nobelovaca doveli na fakultet i iznimno se potrudili u organizaciji. To su ljudi na koje svi mi moramo bit strašno ponosni, jer ne znam što može biti ljepše od poruke da tako mladi ljudi ovako značajne projekte organiziraju – potpuno volonterski. Zahvaljujem volonterima, osoblju fakulteta i suorganizatorima na jednoj prekrasnoj sinergiji koju nikada ne smijemo izgubiti jer ona je toliko rijetka i toliko neprocjenjiva da je trebamo čuvati kao kap vode na dlanu. Iduće godine planiramo Dane nobelovaca u još boljem i kvalitetnijem formatu, s nadom da će se pretvoriti u prekrasnu tradiciju.

 

Naslovnica Zdravlje