Mozaik Zdravlje

Ne smetaju silikoni

Dojenje je od ogromne važnosti za bebu, ali pomaže i mami da očuva zdravlje: može ju 'spasiti' od teške bolesti; Liječnica razotkriva najčešće dileme mladih roditelja

Ne smetaju silikoni

Hrvatska se uvrstila među pet najuspješnijih zemalja po provedbi inicijative "Rodilišta prijatelji djece", što je pridonijelo tome da je 78,9 posto djece u Hrvatskoj od rođenja do 2. mjeseca isključivo dojeno.

Ministarstvo zdravstva i UNICEF ove će godine, u okviru UNICEF-ove humanitarne utrke "Mliječna staza", opremiti sva rodilišta u Hrvatskoj, točnije 31 rodilište, kako bi se dodatno unaprijedili uvjeti za sve novorođene djevojčice i dječake u Hrvatskoj i njihove majke, a u okviru ovogodišnjeg 29. Međunarodnog tjedna dojenja provest će se niz edukativnih akcija na temu osnaživanja roditelja i stvaranja okružja koje potiče dojenje.

O ovoj vrlo važnoj zdravstvenoj temi razgovarali smo s doc. dr. Anitom Pavičić Bošnjak, nacionalnom koordinatoricom za program Ministarstva zdravstva i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku o promicanju dojenja u jedinicama intenzivne neonatalne skrbi (Neo-BFHI), voditeljicom nacionalnog ocjenjivačkog tima Ministarstva zdravstva za program "Rodilište prijatelj djece" te dopredsjednicom Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva RH.

Privremeni prekid

U kojim objektivnim slučajevima majke ne mogu dojiti i što im onda preporučujete?

- Veoma je malo situacija u kojima majke ne mogu dojiti ili je dojenje kontraindicirano. Kod žena koje imaju nedostatno razvijeno žljezdano tkivo dojke (hipoplazija dojke) dojenje nije moguće, no takvih je žena manje od 2 posto. Što se tiče situacija kada dojenje nije dopušteno, one su također veoma rijetke. Neki od rijetkih primjera su kada dijete ima određenu metaboličku bolest (galaktozemija), kada majka boluje od AIDS-a ili je pozitivna na HTLV virus ili koristi sredstva ovisnosti.

Postoje brojne situacije u kojima je dojenje potrebno prekinuti tek privremeno, primjerice ako se kod majke čine radiološke kontrastne pretrage, kod nekih bolesti ili kod uzimanja nekih lijekova, a kasnije je ponovno moguće nastaviti s dojenjem. Uz većinu često propisivanih lijekova ženama dojiljama (npr. antibiotici iz penicilinske i cefalosporinske skupine, lijekovi za snižavanje temperature i smanjenje boli kao što su paracetamol ili ibuprofen) dojenje je dopušteno.

- Koju poruku imate za žene koje ne žele dojiti jer se boje da će im se estetski promijeniti dojke?

- Nisam se susretala s takvim odlukama, doista. No, smatram da je to osobni izbor i pravo svake žene. Na nama svima, zdravstvenim djelatnicima, ali i medijima je da buduće majke informiramo o dobrobitima i koristima dojenja i za dijete i za majku. A zadatak je cijele zajednice da stvorimo podržavajuće okružje u kojem će majkama biti ugodno dojiti i u kojem će moći nastaviti uspješno dojiti.

Mogu li žene koje imaju implantate dojiti?

- Da, mogu, i u većini slučajeva dojenje će biti uspješno. Operativni zahvat ugradnje implantata danas se radi tako da ne oštećuje žljezdano tkivo, mliječne kanaliće, živce i krvnu opskrbu koji su svi zajedno važni za uspješno dojenje. Međutim, ako je indikacija za ugradnju implantata bilo nedovoljno razvijeno žljezdano tkivo dojki, tada će to biti primarni uzrok slabije uspješnog dojenja, a ne sama ugradnja implantata.

Podrška očeva

Što mi kao zajednica možemo napraviti da osnažimo majke?

- Osnaživanje je proces koji traži objektivne, na dokazima i činjenicama utemeljene informacije te podršku na svim razinama kako bi se stvorilo okruženje u kojem majke mogu nesmetano dojiti. Iako se dojenje ostvaruje primarno kroz odnos majke i djeteta, svoju punu dimenziju dobiva tek uz podršku svih – očeva, partnera, obitelji, radnog mjesta i čitave zajednice.

Svi možemo podržati majke da nesmetano doje – sudjelujući u potpori, zaštiti i promicanju dojenja. Tako ćemo omogućiti majkama da nastave uspješno dojiti i nakon prvih mjeseci djetetova života. Ovogodišnji Međunarodni tjedan dojenja WABA (World Alliance for Breastfeeding Action) nas sve podsjeća i koliko je važna uloga očeva te se zalaže za veće sudjelovanje očeva i zajedničko učenje roditeljskih vještina koje će biti podrška dojenju – očevi mogu naučiti puno o dojenju i biti emocionalna i "praktična" podrška – podijeliti uloge i odgovornosti u kućanstvu i u odnosu s djetetom.

UNICEF podržava razvijanje dobrih praksi koje uzimaju u obzir potrebe majki na radnom mjestu i u svim svakodnevnim situacijama, a sve počinje u rodilištu. Kako bismo zadržali visoku stopu dojenja i osigurali najbolje uvjete za djecu i majke, potrebno je kontinuirano ulaganje u opremu i edukaciju osoblja. Ove godine na UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci "Mliječna staza", 8. rujna, trčimo za najbolji početak života i prikupljena sredstva usmjerit će se u nabavku prioritetne opreme za sva nacionalna rodilišta, njih 31, te dodatnu edukaciju zdravstvenog osoblja.

Uspjeh Hrvatske

Zašto je važno isticati važnost dojenja za djecu i majke?

- Širu javnost treba podsjetiti na činjenicu da je dojenje ključno za zdravlje djece i njihov optimalni razvoj. Kada je riječ o prijevremeno rođenoj djeci – dojenje je još važnije i za tu djecu doslovce može značiti život jer smanjuje mogućnost opasnih infekcija u probavnom sustavu, skraćuje boravak u bolnici…

Podaci na svjetskoj razini govore kako bi povećanje broja dojene djece moglo spasiti čak 823.000 dječjih i 20.000 majčinih života. Ususret Međunarodnom tjednu dojenja (1. do 7. kolovoza) koji ove godine ističe važnost osnaživanja roditelja i podrške cjelokupne zajednice u stvaranju poticajnog okružja, želim istaknuti i pohvaliti pozitivna ostvarenja koja Hrvatsku ubrajaju među vodeće zemlje u promicanju dojenja u svijetu.

Naime, Hrvatska je među pet najuspješnijih zemalja po provedbi inicijative „Rodilišta prijatelji djece”, što je pridonijelo tome da je 78,9 djece u Hrvatskoj od 0 do 2 mjeseca isključivo dojeno. Nažalost, nakon prvih 6 mjeseci stopa dojenja u Hrvatskoj opada pa je za to razdoblje neophodno stvarati podržavajuće okruženje u kojem majke mogu nastaviti nesmetano dojiti.

Dojenje je važno i za zdravlje majki. Naime, majke koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke. Koristi i dobrobiti dojenja je previše da bismo ih sve nabrojali – no ono spašava dječje i majčine živote, utječe pozitivno na zajednicu u cjelini i zato je nužno da nastavimo s promocijom i zaštitom dojenja.

Prednosti dojenja

- Prednosti dojenja su višestruke i za majku i za dijete i vjerojatno ne bi bilo osobe, kad biste je pitali što je najbolje za prehranu djece, koja ne bi odgovorila, majčino mlijeko.

Naime, majčino mlijeko zadovoljava sve potrebe još nerazvijenog organizma i trebalo bi biti osnovna hrana u prvoj godini djetetova života. No, dojenje je dobro i za majku. Žene koje su dojile imaju manje nekih zdravstvenih tegoba – postporođajne tegobe brže nestaju pa ima manje krvarenja, manje infekcija i slabokrvnosti.

I dugoročno gledano, efekti dojenja su pozitivni pa utječu na smanjenje karcinoma dojke i karcinoma jajnika te endometrioze, suvremene bolesti žena, ističe prof. dr. sc. Josip Grgurić, nacionalni koordinator inicijative "Rodilišta-prijatelji djece".

Dragocjeni kontakt koža-na-kožu

Neposredan kontakt koža-na-kožu, kad se novorođenče stavi izravno na majčin trbuh ili grudi bez odjeće koja ih razdvaja, potiče urođeni refleks traženja kod novorođenčeta, odnosno pomaže „naučiti“ dijete da traži dojku i počne sisati.

Rano sisanje potaknut će proizvodnju majčina mlijeka i ubrzati laktogenezu. Zato što prije nakon poroda treba osigurati kontakt koža-na-kožu i on treba trajati najmanje 60 minuta. Važno je napomenuti da je kolostrum, prvo mlijeko koje dijete dobiva odmah nakon poroda, visoko hranjivo i sadrži važna antitijela i imunoaktivne tvari.

U humanitarnom kontekstu, potencijal dojenja u spašavanju života još je značajniji. Međunarodne smjernice preporučuju da se u humanitarnim situacijama sve aktivnosti zaštite, promicanja i potpore dojenju dodatno pojačaju, kako bi se prakse dojenja održale ili unaprijedile.

Premda je dojenje prirodno, većini majki je potrebna praktična podrška da nauče dojiti. Savjetovanje o dojenju nakon poroda dokazano utječe na povećanje stope dojenja do 6 mjeseci života djeteta. Praktična podrška uključuje pružanje emocionalne i motivacijske podrške, pružanje informacija i podučavanje konkretnih vještina kako bi majke mogle uspješno dojiti.

Dojenje je ključan dio ostvarivanja prava svakog djeteta na najviši mogući standard zdravlja, pri čemu se uvažava pravo svake majke da na temelju potpunih u činjenično utvrđenih informacija donese informiranu odluku i dobije potrebnu podršku koja će joj pomoći da provede svoju odluku.

Davanje novorođenčadi bilo kakve hrane ili tekućine osim majčina mlijeka u prvim danima života negativno utječe na uspostavu stvaranja mlijeka. Želudac novorođenčeta vrlo je mali i lako se napuni. Ako mu se daje druga hrana ili tekućina, novorođenče će manje sisati i neće uspješno poticati proizvodnju mlijeka. Time se stvara začarani krug nedostatne količine mlijeka, što dovodi do neuspjeha dojenja. Osim toga, hrana i tekućina može sadržavati štetne bakterije, odnosno povezana je s rizikom bolesti.

 

Naslovnica Zdravlje