Mozaik Zdravlje

Opasnost na kadi

Jedina istina o nužnom predmetu u vašoj kupaonici: zarazu izaziva u ovim rijetkim prigodama, a možete ju i spriječiti sa samo par poteza

Opasnost na kadi

Iako je danas u svim javnim ustanovama, shopping centrima, kafićima i kloubovima u upotrebi tekući sapun za ruke, u nekim ćete kućanstvima još uvijek naći onaj tvrdi, u komadu.

A ako i sami koristite "staromodni" sapun, sigurno vam je netko nekada pripomenuo kako ta odluka i nije najpametnija. Kruti sapun koji stoji na otvorenome i na prvi pogled djeluje pun bakterija, a to što ga više ljudi konstantno prevrće u prljavim rukama ne pomaže. Dotiče ga se i spužvicama za pranje, stoji u podjednako diskutabilno čistoj posudici... Argumenti onih koji se odlučuju za tekući sapun sigurno su jači.

No koliko u svim tim navodima ima istine? Za portal Self o korištenju su tvrdog sapuna progovorili stručnjaci.

Raznosite bakterije po sebi, ali...

Možemo li poistovjetiti pranje u tvrdome sapunu s trljanjem bakterija o površinu vlastite kože? Odgovor je potvrdan, no to ne znači da je nužno riječ o nečemu negativnome - bakterije su na gotovo svakoj površini u vašemu stanu (svi znate priču o tipkovnici vašeg računala i "užasima" koje ona skriva).

Stoga ni pranje u krutome sapunu neće učiniti ništa značajno loše vašemu zdravlju, u suprotnome bismo bili konstantno bolesni, tvrde stručnjaci. Bakterije koje ćete pronaći na površini sapuna najčešće su upravo vaše - one koje se nalaze na rukama vas i vaših ukućana, kaže doktorica Tatyana Petukhova za Self.

Procjenjeno je, naime, da gotovo polovinu ljudskih stanica čine upravo bakterije - mnoge od njih žive na koži i tvore njen mikrobiom koji je od prijeke potrebe imuloškom sistemu i pomaže u njegovoj obrani. Ništa značajnije se, dakle, ne događa kada bakterije s kože prenosite na sapun i obrnuto. 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by pureosophy | Eco store (@pureosophy) on

"Bakterije doslovce završavaju u odvodu", tješi svoje klijente Elizabeth Co, profesorica biologije na Sveučilištu Boston. One koje ne dođu do odvoda ionako ubijete sredstvima za čišćenje.

Prenosive bolesti

No dok se u uobičajenim uvjetima ne biste trebali razboljeti od viška bekterija, postoji nekoliko iznimaka i trenutaka u kojima i nije najbolje dijeliti sapun s ukućanima. 

Ako netko ima otvorenu ranu, patogeni će lakše ući u tijelo. Tako može doći do prijenosa zarazne gljivične infekcije poznate i pod nazivom atletsko stopalo. Isto tako, ako vam je imunološko sistem iz nekog razloga narušen, možete se zaraziti čak i "vlastitim" bakterijama.

Pa i ako dijelite sapun s bolesnim ukućanom, možete se zaraziti, upozoravaju stručnjaci. Stoga je u situacijama dok ne prođe zaraza najbolje izbjegavati bilo kakav bliski kontakt, a tu "upada" i zajedničko korištenje sapuna.

"Neki ljudi nose na svojoj koži bakterije koje kod njih samih ne izazivaju bolesti, ali kod drugih mogu, poput stafilokoka. Moguće je da osoba preko sapuna nekome prenese i običnu prehladu", kaže Co za Self.

Kako spriječiti zarazu?

1. Prije pranja, smočite sapun i 15ak sekundi radite pjenu koju zatim trebate isprati

2. Tako "očišćen" sapun nanosite direktno na tijelo, umjesto na spužvicu

3. Pokušajte sapun držati suhim između upotreba

4. Čelik i ostale metalne površine zahvalniji su "držači" od plastike

Naslovnica Zdravlje