Mozaik Zdravlje

Znanstvenici se složili

Nezdrava prehrana ubija više nego alkohol, droge, pušenje i nesigurni seks zajedno: mediteranska spiza može sačuvati zdravlje i čovjeka i planeta

Znanstvenici se složili

Svi znamo da način na koji se hranimo utječe na naše zdravlje. Manje je očigledno da naša prehrana utječe i na zdravlje planeta. Procjenjuje se da proizvodnja hrane čini do 30 posto udjela u emisijama stakleničkih plinova u svijetu, dok za poljoprivredu koristimo oko 40 posto ukupne površine Zemlje. Što bismo, dakle, trebali jesti da održimo zdravima sebe, ali i planet?

Odbor od 37 znanstvenika iz 16 zemalja, na čelu s profesorom dr. Walterom Willettom koji na Harvardu predaje javno zdravlje, koji ovo pitanje razmatra već godinama, nedavno je u Lancetu objavio izvještaj o svojim nalazima.

U izvještaju, naslovljenom "Hrana u antropocenu: EAT-Lancetova komisija o zdravoj prehrani koja dolazi iz održivih prehrambenih sustava" kaže se kako znanstvenici ne misle da bismo trebali nastaviti jesti ono što danas jedemo. Trenutačno, nezdrava prehrana uzrokuje više smrtnih slučajeva nego alkohol, droge, pušenje i nesigurni seks zajedno.

Osim toga, moderna poljoprivreda općenito se više temelji na profitu nego na održivosti. Zbog svega toga hitno je potrebna globalna transformacija prehrambenog sustava.

Trebao bi nam radikalni pomak, ono što znanstvenici nazivaju velikom prehrambenom transformacijom - odmicanje od prerađene hrane i crvenog mesa te okretanje prema biljnoj prehrani, ali ne prema čistom vegetarijanstvu, nego prema prehrani koja otprilike odgovara mediteranskoj.

“Planetarna zdravstvena prehrana”, kako ju je nazvao tim dr. Willett, prilično je jednostavna: uključuje više cjelovitih žitarica, manje škroba i šećera. Dnevne kalorije uglavnom dolaze od riže, pšenice i kukuruza, nezasićenih ulja poput maslinova, te mlijeka, ali u malim količinama, zatim puno voća i povrća, ali jako malo krumpira - tek četvrtinu jednog srednje velikog gomolja dnevno. Iako dijeta ne isključuje ni jednu vrstu mesa, preporučuju se piletina i riba umjesto crvenog mesa. Dopušteno je i malo šećera, odnosno dnevno 120 kalorija koje potječu iz sladila.

Znanstvenici tvrde da bi takva prehrana mogla ublažiti pitanja održivosti vezana uz poljoprivredu, uključujući klimatske promjene, kolaps bioraznolikosti i potrošnju vode; za razliku od sadašnjeg modela, može zadovoljiti i potrebe rastućeg svjetskog stanovništva, te podržati globalnu populaciju i od 10 milijardi ljudi.

Od kritičara se, među ostalim, čuje kako je ovakav način prehrane nije moguć svugdje u svijetu, te da je možda "skrojen" pod utjecajem toga što ga je financirala vrlo bogata osoba angažirana na zaštiti prava životinja. No svi se slažu da sadašnji način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu - ni za koga nije dobar.

Naslovnica Zdravlje