Mozaik Zdravlje

nove preporuke

Sve što smo dosad radili s 'alergenom hranom' ispada potpuno pogrešno! Pedijatri tvrde da s uvođenjem 'zlokobnih' namirnica treba krenuti što prije, evo i zašto

nove preporuke

Pored ljubavi i zaštite koju nudimo novorođenčetu, jedna od najvažnijih potreba je odgovarajuća prehrana za koju su odgovorni upravo njihovi roditelji. Zato treba znati koja je hrana potrebna za njihov pravilan rast i razvoj da bi izrasli u zdrave odrasle osobe.

Američka udruga pedijatara upravo je objavila nove smjernice, odnosno praktične preporuke koje donose velike novosti na području uvođenja novih namirnica u prehranu sasvim male djece. Tako je najnovija preporuka da se kikiriki, kravlje mlijeko, jaja i riba daju djeci već s navršena četiri mjeseca života.

"Velika i značajna vijest je uvođenje hrane koja je prije bila na popisu alergena", kazao je dr. Frank Greer, suautor studije koja sumira rezultate zadnjih istraživanja o alergijama na hranu i donosi nove smjernice za pedijatre.

Greer podsjeća da se po važećim preporukama roditeljima savjetuje da djeci ne daju hranu koja se smatra alergenom sve do navršene prve godine života, a neke ni do druge ili treće navršene godine.

Podsjetimo, Američka akademija pedijatara 2000. godine preporučivala je odgađanje uvođenja kravljeg mlijeka za djecu do godinu dana, jaja do druge godine života te kikirikija, orašastih plodova i ribe do treće godine života.

Prema novim smjernicama američkih pedijatara u prehranu djece trebalo bi uvoditi upravo onu hranu koja se smatra alergenom: kikiriki, ribu, mlijeko, jaja.

Novija istraživanja nisu ponudila uvjerljive dokaze da odgoda uvođenja alergena u prehranu djeteta sprječava razvoj alergija na hranu, a to je upravo od četvrtog do šestog mjeseca života.

Kikiriki spriječava neželjene reakcije

Naprotiv, postoje dokazi po kojima rano uvođenje, primjerice kikirikija, koji je najčešći uzrok alergijske reakcije, u dobi od četiri mjeseca zapravo može spriječiti razvoj alergije na tu namirnicu.

Štoviše, rana izloženost kikirikiju i sličnim alergenim namirnicama mogla bi spriječiti kasnije neželjene alergijske reakcije, što je u suprotnosti s dosadašnjim smjernicama pedijatara.

"Nema razloga odgađati uvođenje hrane koja se smatra alergenom. Možete je postupno uvoditi u prehranu, baš kao i rižu, voće, povrće", ističe dr. Greer, dodajući da su o ovom pitanju pedijatri raspravljali još 2008. godine te da su od tada, na temelju novih zapažanja, smjernice revidirali.

Gastrointestinalni trakt dom je jedinstvenim skupinama stanica imunosnog sustava, a kad im se "ponude" alergeni (proteini) u raznim namirnicama, one će ih iskoristiti te na njih razviti toleranciju.

Upravo rano upoznavanje dječjeg organizma s hranom može rezultirati tolerancijom tijela na hranu, a rano razdoblje se odnosi na četvrti ili šesti mjesec djetetova života.

U novome izvješću američkih pedijatara razmatra se i pitanje štiti li dojenje novorođenče od ekcema, astme i alergija na hranu.

Odgovor na to pitanje je potvrdan – dojenje u prva tri ili četiri mjeseca života štiti novorođenče od pojave ekcema, no ako se ono doji dulje, bit će zaštićeno od astme u prvih pet godina života, pa čak i kasnije. Međutim, stručnjaci nisu uspjeli dati decidiran odgovor na pitanje sprječava li dojenje alergije na hranu.

Naslovnica Zdravlje