Mozaik Zdravlje

TONEMO SVE DUBLJE

Evo u kojim zemljama ćete živjeti najduže, a u kojim najkraće ako dobijete rak: šokirat ćete se kad vidite gdje je Hrvatska

TONEMO SVE DUBLJE

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo navodi da se preživljenje od raka u svijetu općenito poboljšava, čak i kod nekih smrtonosnijih sijela, kao što su jetra i pluća. Tome u prilog govore podaci najvećeg i najnovijeg populacijskog istraživanja trendova petogodišnjeg preživljenja od 2000. do 2014. godine u zemljama s više od dvije trećine svjetskog stanovništva, a koje je objavljeno prije nekoliko mjeseci u časopisu "The Lancet".

Preživljenje od većine sijela raka je u posljednjih 15 godina i nadalje visoko u nekoliko zemalja – SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Finskoj, Norveškoj, Islandu i Švedskoj.

Primjerice, u SAD-u i Australiji je petogodišnje preživljenje žena s dijagnozom raka dojke postavljenom između 2010. i 2014. godine čak 90 posto, dok je postotak žena s tom dijagnozom u Indiji 66 posto. U Europi se petogodišnje preživljenje od raka dojke u 16 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, povećalo na 85 posto ili više, dok je u zemljama Istočne Europe (Rusiji) ono ostalo na niskih 71 posto.

– U Ujedinjenom Kraljevstvu se ukupno preživljenje od raka poboljšava: petogodišnje preživljenje od nekoliko sijela raka pokazuje značajno povećanje između 2000. i 2014. godine, uključujući rak dojke (80-86 posto), prostate (82-89 posto), rektuma (55-63 posto) i kolona (52-60 posto), što odražava bolje liječenje raka. Međutim, kod nekoliko čestih sijela raka, uključujući mijeloidne zloćudne bolesti (kao npr. akutna mijeloidna leukemija) i rak mozga u odraslih, odrasli oboljeli od raka i dalje imaju niže petogodišnje preživljenje nego u drugim usporedivim zemljama.

Preživljenje od raka se značajno poboljšalo u Danskoj pa su za većinu sijela raka Danci gotovo sustigli svoje nordijske susjede, što uključuje prostatu (64 posto 2000.-2004. na 86 posto 2010.-2014.), pluća (10 posto na 17 posto), jednjak (8 posto na 14 posto) i rektum (53 posto na 65 posto). Do ovako brzih poboljšanja tijekom proteklih petnaest godina je došlo zahvaljujući boljem ulaganju, ubrzanim protokolima za pacijente i javnom nadzoru usklađenosti bolnica s vremenima čekanja – navode "Lancet" i HZJZ.

I dok su rak jetre i pluća i dalje jednako smrtonosni u kratkom roku, i u zemljama s visokim i onima s niskim dohotkom, došlo je do važnog napretka u petogodišnjem preživljenju kod nekoliko naroda. Preživljenje raka jetre se povećalo za više od 10 posto u Koreji (11 posto na 27 posto), Švedskoj (5 posto na 17 posto), Portugalu (8 posto na 19 posto) i Norveškoj (6 posto na 19 posto).

Slično tome se preživljenje raka pluća povećalo za 5-10 posto u 21 zemlji, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo (7 posto na 13 posto) između 1995. i 2014., a najveći je napredak vidljiv u Kini (8 posto na 20 posto), Japanu (23 posto na 33 posto) i Koreji (10 posto na 25 posto).

Nije kod svih značajnih sijela raka došlo do takvih poboljšanja. Rak gušterače čak i 2014. godine ostaje visoko smrtonosan u svim zemljama, uz petogodišnje preživljenje uobičajeno manje od 15 posto. "Potrebni su veći međunarodni napori da bi se razumjeli rizični čimbenici ovog ubrzano smrtonosnog raka i poboljšala prevencija, rana dijagnoza i liječenje", navodi suautor istraživanja, prof. Michel Coleman s Londonske škole higijene i tropskih bolesti.

U dijelovima jugoistočne Azije petogodišnje preživljenje raka želuca je dva puta veće nego u većini drugih zemalja, uključujući SAD (33 posto) i UK (21 posto). Između 2000. i 2004. te 2010. i 2014. godine petogodišnje preživljenje u Južnoj Koreji se povećalo s 49 posto na 69 posto, a u Japanu s 51 posto na 60 posto.

Ovakva brža poboljšanja preživljenja bi se mogla pripisati dugoročnim endoskopskim programima probira stanovništva, a autori sugeriraju da bi probir trebao biti dio nacionalnih planova kontrole u zemljama kao što je Rusija, u kojima su gastrointestinalna sijela raka ogroman javnozdravstveni problem.

Naglašene su velike razlike u preživljenju od raka mozga kod djece, manje od 40 posto između 2010. i 2014. u Brazilu i Meksiku, oko 80 posto u Švedskoj, Danskoj i Slovačkoj.

Usprkos povećanju u većini zemalja od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća, petogodišnje preživljenje djece s najčešćim tipovima raka u dječjoj dobi (akutna limfoblastična leukemija, ALL) također se značajno razlikuju diljem svijeta, što ukazuje na značajne nedostatke dijagnosticiranja i liječenja bolesti koja se općenito smatra izlječivom.

Petogodišnje preživljenje je više od 90 posto u nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, SAD i devet europskih zemalja (npr. Finska, UK i Danska), ali je i dalje ispod 60 posto u Kini, Meksiku i Ekvadoru.

HZJZ navodi da su u spomenuto istraživanje uključeni podaci za više od 220 tisuća osoba kojima je dijagnosticirana zloćudna bolest u Hrvatskoj u navedenom razdoblju, za 15 sijela raka u odraslih i tri sijela raka u djece.

Za većinu sijela raka smo u donjoj polovici europskih zemalja prema postignutom preživljenju. Od tridesetak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem raka pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto).

S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi 95 posto), tumori mozga (73 posto) i akutna limfoblastična leukemiju (85 posto) je usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama.

Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj, poput dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto), smo također u začelju zemalja rangiranih po preživljenju, navodi HZJZ.

Naslovnica Zdravlje