Mozaik Zdravlje

Epidemija debele djece

Scena ispred jedne splitske osnovne škole: djeca masovno jedu bureke, pizzete, tople sendviče, a djevojčici kojoj mama za marendu sprema jogurt, piletinu i bademe - se rugaju!

Epidemija debele djece

Za vrijeme velikog odmora zatekli smo se ispred jedne splitske osnovne škole i na licu mjesta se uvjerili da djeca uglavnom radi marende trkom posjećuju obližnju pekarnicu. Iznose: bureke, pizzete, sendviče od bijelog kruha unaprijed zamotane, slance, trokute s lisnatim tijestom, krafne... jednako djevojčice i dječaci.

Punašnu djevojčicu petog razreda koja je upravo jela slasni burek pitali smo je li joj to i inače marenda. Jest, svaki dan, ili burek ili pizza, ovisno o tome stigne li do dućana dovoljno brzo, jer ne bude dovoljno za sve. Na pitanje koje joj je povrće najdraže, odgovorila je: "Povrće uopće ne jedem. To mi je – bljak." A voće? "Ni voće, i ono mi je bezveze. Ponekad pojedem bananu."

Na pitanje što najviše voli jesti, uz široki osmijeh odgovorila je: "Pizzu. Pizza je zakon! Obožavam i smoki i čokoladu." Priznala je da nikad ne doručkuje prije odlaska u školu, čak ne popije ni mlijeko, ni kakao, ni čaj... a roditelji joj baš i ne kuhaju kod kuće jer nemaju vremena!!!

Druga nam je djevojčica povjerila da njoj majka svako jutro pripremi doručak, i da ga pojede, a za marendu ponese jogurt, te zdravi sendvič od integralnog kruha, napunjen balancanama ili tikvicama, ili piletinom, tunjevinom, orašastim plodovima i povrćem, ali da ga nerado jede pred djecom u školi jer su joj se rugala. Štoviše, doživjela je bullying, budući da njezina marenda nije u trendu! Smiju joj se i kad jede jabuku, te od nje očekuju da jede pizzete, tople sendviče i krafne.

 

 

Djeca su na sve deblja

Ove su priče, nažalost, realnost pred našim školama. Djeca su nam sve deblja, nezdravo se hrane, izbjegavaju sport i fizičku aktivnost, sve su ovisnija o sjedenju pred ekranima svih vrsta. Činjenica je da se u velikom broju obitelji ne prakticira svakodnevno kuhanje, pogotovo zdravih namirnica, i roditelji često svojim načinom prehrane nisu dobar primjer djeci.

To potvrđuju i podaci i spoznaje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji kažu da je prekomjerna tjelesna masa i debljina veliki javnozdravstveni problem današnjice kako u odrasloj populaciji, tako i kod djece. Debljina je definirana kao bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, tj. hranom se unosi više energije nego što je organizam može potrošiti. Čimbenici koji dovode do razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine u odraslih, ali i djece, jesu sjedilački stil života, smanjena tjelesna aktivnost, konzumacija hrane bogate energijom i zaslađenih napitaka.

– Debljina se počinje javljati sve ranije u dječjoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece koja postaju odrasli s debljinom, kaže dr. sc. Dijana Mayer, specijalistica epidemiologije i voditeljica odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični su čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolest, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora, te mentalnih poremećaja.

Prema recentnom istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)", čak 34,9 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, 31% djevojčica i 38,7% dječaka. Gledano po regijama, najveći udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom je u kontinentalnoj, njih 35,6%, dok je najviše dječaka u jadranskoj regiji, 42,2%. Zabrinjavajući je podatak da se u proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15%.

Rizici za debljinu

Više od polovice djece u dobi od 8 do 9 godina, njih 56,1% radnim danima provede dva ili više sata dnevno gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje, dok vikendom to radi 87,4% djece. Svako drugo dijete, njih 51,5%, provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti. Nadalje, 9,7% djece provede manje od jednog sata dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom njih 1,5%.

 

 

Podaci koji se odnose na konzumaciju hrane i pića govore da više od tri puta tjedno 27% djece jede kolače, krafne ili pite, 31,1% ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1% djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom. Alarmantan je podatak da 66,5% djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8% povrće. Čak 22,9% školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu.

Što nam je činiti?

– Da bi se zaustavila epidemija debljine, neophodan je multidisciplinarni pristup rješavanju problema. Potrebno je poticati pojedinca na promjene stila života, bavljenje tjelesnom aktivnosti, smanjenje vremena provedenog pred ekranima te konzumiranje pravilne i raznovrsne prehrane – kaže dr. Mayer, te navodi podatke o kojima bi trebali razmisliti svi roditelji.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca u dobi od 5 do 17 godina trebaju biti umjereno do intenzivno tjelesno aktivna najmanje 60 minuta dnevno, s tim da najveći dio tjelesne aktivnosti treba biti aeroban. Intenzivna tjelesna aktivnost, uključujući aktivnost koja jača mišiće i kosti, treba biti uključena najmanje tri puta tjedno. Razina tjelesna aktivnosti dulja od 60 minuta dnevno dodatno pridonosi zdravlju. Koliko je ova preporuka daleko od stvarnosti, pokazalo je međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u 45 zemalja i regija Europe i svijeta, uključujući Hrvatsku.

Provodi se više od 30 godina, a u Hrvatskoj je od 2002. godine nositelj studije Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Posljednji put HBSC istraživanje je provedeno 2014. godine, kada je globalno anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske u dobi od 11, 13 i 15 godina. Podaci HBSC-a pokazali su alarmantnu činjenicu – da se trajanje tjelesne aktivnosti smanjuje s dobi.

Naime, u 45 zemalja, uključujući Hrvatsku, samo 16 posto školske djece dovoljno je tjelesno aktivno, dok sve veći problem postaje sjedilačka 63% učenika koji gledaju TV dva i više sata dnevno. U Hrvatskoj u dobi od 15 godina samo je 25% učenika i 12% učenica tjelesno aktivno jedan sat i više dnevno, koliko se preporuča u toj dobi. Ipak, i s ovako zabrinjavajućim podacima, Hrvatska je među 10 zemalja s najvećom razinom tjelesne aktivnosti učenika.

 

 

Na dijetama na svoju ruku

– Tinejdžeri kojima u određenoj dobi počinje smetati višak kilograma, umjesto pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, sami se upuštaju u različite oblike ponašanja kojima nastoje smanjiti tjelesnu masu, pri čemu se često može raditi o postupcima koji su štetni za zdravlje. Tako 24 posto učenica i 11 posto učenika prvog razreda srednje škole izjavljuje da je na dijeti ili čini nešto drugo da bi smršavjeli. Tu je situacija u Hrvatskoj čak nešto povoljnija nego u drugim zemljama.

S druge strane, dva i više sati dnevno pred računalima, tabletama i drugim ekranima provodi 46% petnaestogodišnjaka, za računalnim igricama 36%, a pred TV ekranom njih 66%. To su alarmantni podaci ako znamo da se za djecu i mlade preporuča provoditi najviše dva sata dnevno pred svim vrstama ekrana – ilustrira dr. Mayer.

Djeca se hrane pecivima

Broj pretile djece u zadnjih pet godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji:
Tijekom sistematskih pregleda u 1., 5. i 8. razredu osnovne škole te u 1. razredu srednje škole pokazalo se da je 7% pretile djece u 1. razredu, 12% u 5. razredu, 12% u 8. razredu i 13% pretilih učenika u 1. razredu srednje škole.

Zadnjih pet godina postotak je sličan, ne raste i ne pada osim kod srednjoškolaca, gdje je prošle školske godine postotak bio oko 10 posto, kaže dr. Katarina Tomelić Ercegović, voditeljica Savjetovališta za djecu i mlade s poremećajima prehrane pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Splitu, u Službi za školsku i adolescentnu medicinu.

– Iz razgovora s roditeljima i djecom utvrdili smo da oko 50 posto djece ne doručkuje. Često jedu peciva i sendviče. Ručaju iza 16 sati, međuobroci su gazirani sokovi, štapići i slatkiši, dok je jedina tjelesna aktivnost u tjednu nastava tjelesno-zdravstvene kulture i tri sata treninga. Ostalo vrijeme djeca provode ili učeći ili igrajući igrice na mobitelu, tabletu ili playstationu.

Često kažu da nemaju vremena ni za ona tri sata treninga tjedno jer imaju puno za učiti. Često mijenjaju sportove pa kada dođu u više razrede, gdje su natjecanja češća i treninzi intenzivniji, ne mogu pratiti treninge pa odustaju – kaže dr. Tomelić Ercegović, te podsjeća da u Savjetovalištu rade dvije doktorice specijalistice školske medicine koje daju besplatne savjete o zdravoj prehrani za svu djecu, mlade i studente koji idu u osnovnu i srednju školu te na fakultet te da im se mogu obratiti za pomoć.                              

Pola 15-godišnjaka ne doručkuje!

Prema istom istraživanju, podaci o prehrambenim navikama (konzumaciji doručka, voća, povrća i gaziranih slatkih pića) zabrinjavajući su. Doručak je najvažniji obrok u danu, pogotovo za djecu i adolescente, jer je zdrav doručak bogat važnim makronutrijentima (kao što su ugljikohidrati) koji daju djeci potrebnu energiju za početak dana.

U Hrvatskoj imamo visok udio učenica i učenika svih dobnih skupina koji redovito doručkuju. Najveći udio učenika doručkuje u dobi od 11 godina (58% učenika i 60% učenica). Učestalost redovitog doručka smanjuje se s dobi u oba spola, s 54% učenika i 48% učenica u trinaestogodišnjaka, na 52% učenika i 44% učenica u dobi od 15 godina.

Konzumacija gaziranih pića izraženija je u učenika nego u učenica, s 21% prema 17%, 28% prema 23% i 26% prema 24% u dobi od 11, 13 i 15 godina. U dječaka je konzumacija najizraženija u trinaestogodišnjaka s 28% u usporedbi s 21%, odnosno 26%, u dobi od 11 i 15 godina, dok se u učenica ona kontinuirano povećava s dobi, sa 17%, preko 23% na 24%.

Konzumacija voća u hrvatskih učenica i učenika opada s dobi i u svim je dobnim skupinama neznatno viša u učenica. Najviše voća, 45% učenika i 46% učenica, konzumira se u dobi od 11 godina, dok je u dobi od 15 godina taj udio za trećinu manji, odnosno samo 25% učenika i 29% učenica voće konzumira redovito.

Sve manje tjelesno aktivnih

U četiri navrata kada je provedeno istraživanje (2002., 2006., 2010. i 2014. godine), hrvatski učenici i učenice najviše su tjelesno aktivni bili 2002. godine, kada je 16,8% učenica i 33,5% učenika bilo tjelesno aktivno najmanje jedan sat svaki dan. Od 2002. do 2006. znatno opada razina tjelesne aktivnosti te je u 2006. godini svega 10% učenica i 20% učenika tjelesno aktivno svaki dan. Još izrazitiji pad zabilježen je u drugim zemljama u kojima je provedeno istraživanje te se Hrvatska pomaknula iz donje trećine zemalja u 2002. godini prema sredini ljestvice zemlja u 2006. godini. U 2010. i 2014. udio tjelesno aktivnih učenika u Hrvatskoj lagano raste, te je 2014. godine 25,4% učenika i 11,7% učenica tjelesno aktivno. Kako trend tjelesne aktivnosti stagnira u drugim zemljama, Hrvatska se 2014. godine pomiče na 9. mjesto, te je 2014. godine u svega osam od 45 zemalja uključenih u istraživanje više tjelesno aktivnih učenika i učenica nego u Hrvatskoj. No, određeni udio djece koji raste s porastom dobi, posebno kod ženskog spola, potpuno je tjelesno neaktivan. Tako je u dobi od 15 godina 17,8% učenica tjelesno aktivno jedan ili niti jedan dan u prosječnom tjednu.

 

Naslovnica Zdravlje