Mozaik Zdravlje

ključna tvar je trametinib

Znanstvenici 'prevarili' rak dojke i pretvorili ga u masne stanice, prof. Christofori: Kancoregene stanice su se sasvim prestale reproducirati!; Čeka se provjera na ljudima

ključna tvar je trametinib

Znanstvenici Sveučilišta u Baselu otkrili su metodu kojom se stanice raka dojke mogu "prevariti" i pretvoriti u masne stanice. Skupina znanstvenika uspjela je kod laboratorijskih miševa transformirati stanice raka, nastale epitelno-mezenhimalnom tranzicijom (EMT), u masne stanice i tako spriječiti razvoj metastaza. Studija o radu objavljena je u prestižnom časopisu "Cancer Cell".

Glavni autor studije Gerhard Christofori, profesor biokemije na Sveučilištu u Baselu, u priopćenju kaže: "Stanice raka dojke ne samo da su se kroz EMT pretvorile u masne stanice, nego su se sasvim prestale reproducirati. Koliko znamo iz dugoročnih eksperimenata, stanice raka koje postanu masne stanice više se ne vraćaju u stanice raka".

"Prvo, pokazali smo da stanice raka dojke koje prolaze kroz EMT, i tako postaju maligne, metastatske i otporne na terapiju, pokazuju visok stupanj promjenjivosti i aktivnosti, odnosno plastičnosti. Zato je te maligne stanice moguće transformirati u druge vrste stanica, što smo pokazali transformacijom u masne stanice.

Drugo, pokazali smo da konverzija stanica raka u adipocite potiskuje njihova invazivna svojstva, a time i nastanak metastaza i njihovu reprodukciju. Adipociti se više ne umnožavaju, postaju post-mitotički, a odatle i terapijski učinak”, rekao je Christofori.

Koristeći modele mišjeg i ljudskog raka dojke, skupina znanstvenika istraživala je mogu li se terapijski ciljati stanice raka tijekom EMT-ja, dok su još u vrlo plastičnom, promjenjivu stanju. Kada su miševi tretirani rosiglitazonom (lijek za dijabetes tipa 2) u kombinaciji s MEK inhibitorima, kao što je trametinib (lijek za rak kože), izazvana je transformacija stanica raka u post-mitotičke i funkcionalne adipocite (masne stanice). Osim toga, rast primarnog tumora zaustavljen je i spriječene su metastaze.

Lijekovi već odobreni

Budući da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) već odobrila oba lijeka koji su korišteni u pretkliničkoj studiji, znanstvenici se nadaju da će uskoro biti moguća i njihova klinička primjena.

"Kako se kod pacijenata ovaj pristup može testirati samo u kombinaciji s konvencionalnom kemoterapijom, slijedeći korak bit će provjera kombinacije na mišjim modelima. Ova bi metoda mogla biti rješenje i za druge vrsta tumora. Uskoro ćemo nastaviti istraživanje u našim laboratorijima", pišu autori.

U opisanoj metodi ključna ljekovita tvar je trametinib, koji povećava stopu pretvaranja stanica raka u stanice masnog tkiva, a inače se koristi u liječenju agresivnog raka kože, melanoma. FDA ga je 2018. odobrio kao lijek za liječenje melanoma treće faze, nakon kirurškog odstranjivanja.

Treba imati na umu da znanstvenici za sada još nisu uspjeli pretvoriti sve stanice raka u masne stanice, već samo dio njih. No one koje su pretvorili, više se nisu mijenjale nazad u stanice raka. Također, rezultate na miševima trebat će potvrditi na ljudima. Ipak, vjerojatnost za uspjeh je velika jer se radi o lijekovima čije je djelovanje već potvrđeno u liječenju ljudi.

Janoš Terzić: Možda ovaj put bude brži...

- Razvoj čovjeka počinje od oplođene jajne stanice iz koje nastaju sva naša specijalizirana tkiva (jetra, mozak, mišić...), to se zove diferencijacija.

U zloćudnim se stanicama svašta poremeti pa se specijalizirane epitelne stanice mogu promjeniti "unatrag ili ukrivo" i postati mezenhimske stanice što se zove de- ili trans-diferencijacija (EMT promjena).

Tumori dojke često nastaju od epitelnih stanica mlječnih žljezda pa su istraživači, koristeći poremećaj diferencijacije tih stanica, pokušali te zloćudne stanice usmjeriti u masne stanice koje se više ne dijele.

Ako bi se lijekovima nametnula trans-diferencijacija malignih stanica u masne, onda bi (barem teoretski) taj tumor bio "rješen", objasnio nam je prof.dr.sc. Janoš Terzić, voditelj Laboratorija za tumorsku bilogiju na splitskom Medicinskom fakultetu.

No, ističe da se svaki mjesec objavi više istraživanja sličnog potencijala ali samo manji broj bude od konkretne, medicinske koristi.

Kako su istraživački koristili lijekove koji su već u kliničkoj upotrebi možda će u ovom slučaju put do pacijenata biti brži nego inače.

Za sada znamo da stvari dobro funkcioniraju u miševima i tek predstoji provjera na ljudima.

Ali, i ovogodišnji su Nobelovci, svojom imunoterapijom koja danas spašava mnoge ljudske živote, prvo izliječili miševe, podsjeća prof. Terzić.

 

Naslovnica Zdravlje