Mozaik Zdravlje

PROUČITE I SAMI ZAKLJUČITE

Samo je neznalice napadaju: donosimo sve istine i zablude o jogi

PROUČITE I SAMI ZAKLJUČITE

Iako je joga već prilično dugo prisutna u životu čovjeka na Zapadu, neki izvori tvrde još od antičkih vremena, oko nje se u Hrvatskoj i danas lome koplja, pa je protagonisti tzv. konzervativne revolucije s vremena na vrijeme vole koristiti za metu svojih napada, kao uostalom i sve drugo što imalo strši od arhetipa “čistog” Hrvata, katolika i njegovih zanimacija.

Nedavno smo tako u javnom prostoru s jedne strane mogli čuti da je riječ o “protukatoličkoj aktivnosti” koja “uvodi u svijet hinduizma” te je shodno tome treba suzbijati, dok su s druge strane stizala objašnjenja kako je joga zapravo sport poput svakog drugog.

Upućeni, odnosno predani praktikanti joge, međutim, tvrde da joga nije ni jedno ni drugo, odnosno da je ona nešto sasvim treće. A dok traju ti prijepori, brojevi pokazuju da popularnost joge neprestano raste, odnosno da je ovaj sustav ušao u “mainstream”. Vrlo recentno istraživanje iz Australije, primjerice, kazuje da je joga najbrže rastuća fizička aktivnost među stanovnicima ovog kontinenta.

Prema toj studiji čak svaki deseti Australac stariji od 14 godina vježba jogu, što je udvostručenje broja u odnosu na istraživanje iz 2008. godine. Slično je i u drugim dijelovima svijeta, a da stanovnici Hrvatske, unatoč upozorenjima na “krivovjerje”, također vole vježbati jogu jasno je svakome tko se barem iole zainteresirao za nju.

Primjerice, danas je samo u Splitu na desetke centara s podukom joge, a unatoč tome stalno se traži svaki slobodni centimetar za prostirku na kojoj se vježba jer dvorane su pune i vlada gužva. No, bez obzira na popularnost, koja u suštini ne mora dokazivati ništa posebno, joga svakako zaslužuje ozbiljniji pristup u raspravi.

Držeći se zadatka da odgovorimo na pitanje što su istine, a što zablude o jogi, za vas smo pripremili mali vodič za početnike:

Ni religija, ni sport

1. Pokušavajući definirati jogu možda je, s obzirom na raširena uvjerenja, najbolje krenuti od pojašnjenja što joga nije. Joga, dakle, nije ni religija baš kao što nije ni sport, već je riječ o svojevrsnom alatu ili metodi osobnog razvoja koju možemo, povijesno gledajući, pronaći u različitim tradicijama.

Baš kao što ni za molitvu ne možemo tvrditi da pripada jednoj određenoj vjerskoj skupini, tako ni joga nije ekskluzivno vezana uz jednu religiju. Iza nje se ne krije jedinstveni skup uvjerenja koji pokušava objasniti postanak i smisao svijeta i čovjekovog života, odnosno dati odgovore na sva egzistencijalna pitanja u zaokruženom sustavu.

Stoga je mogu prakticirati ljudi različitih uvjerenja i vjeroispovijesti, uključujući i ateiste, i svejedno osjetiti njezine dobrobiti. Joga, ipak, nije ni slijepa ni gluha za složenost čovjekove egzistencije i za cilj nema isključivo dobro fizičko zdravlje, tjelesnu kondiciju ili, primjerice, povećanu fleksibilnost, već čovjeka promatra holistički, polazeći od uvjerenja da nismo samo ovo tijelo.

Jedna od mogućih definicija kaže da je joga zapravo meditacija u pokretu kojom se tijelo, dah i um dovode u sklad.

Prva stanica: tijelo

2. Ako bismo baš željeli biti precizni, na Istoku joga ima nešto šire značenje od onoga što na Zapadu podrazumijevamo jogom, odnosno predstavlja vrlo različite postupke kojima se čovjek može podvrći na putu duhovnog razvoja. No, prosječnom zapadnjaku prva asocijacija na spomen ovog termina bit će sustav fizičkih vježbi ili asana. Taj sustav je samo jedna vrsta joge, i ona se obično naziva hatha joga. Iz hatha joge su se, pak, tijekom vremena i u različitim kulturama razvili i drugi sustavi jogičkog vježbanja.

Dakle, tjelesno vježbanje je prvi i najočitiji aspekt prakticiranja ove joge. U toj činjenici vjerojatno i leži razlog zbog čega se jogu danas često uvrštava u sportske aktivnosti, što je u osnovi pogrešno viđenje. Tome su, dakako, krivi i pojedini praktikanti koji su se zadržali isključivo na površnoj razini, pa se zahvaljujući njima u svijetu održavaju i prava natjecanja u tome tko će bolje izvesti određenu pozu ili asanu.

Međutim, iako polazi od tijela, ili izvanjskog, cilj istinskog jogija je doći do unutarnjeg, odnosno do mira uma, a to se ne postiže “savršenim” izvođenjem vježbi u natjecateljskom okruženju.

Sklad četiri elementa

3. Rad na tijelu, na putu do mirnog uma, za cilj ima i ispravljanje neravnoteže različitih elemenata do koje često dolazi zbog vanjskih utjecaja (npr. lošeg držanja) i onih unutarnjih (loših misli i emocija).

Ti elementi se simbolički nazivaju zemlja, voda, vatra i zrak, a odnose se na kvalitete kao što su izdržljivost, gipkost, snaga i okretnost. Dobar trening djelovat će na sve spomenuto, no savršeno uravnoteženo tijelo je, valja znati, nemoguća misija.

Stoga se, vježbajući jogu, ne trebamo opterećivati idejom da svaku vježbu moramo savršeno izvesti, a rad u grupi bolje je iskoristiti za sinergiju, nego za uspoređivanje s drugima.

Stopljenost pokreta i daha

4. Još od drevnih vremena ljudi su dah smatrali najočitijim izrazom životne sile, a u sustavu joge on predstavlja točku susreta tijela i uma. Iako se dovođenje pokreta tijekom vježbanja u sklad s vlastitim dahom može činiti sitnicom, svi koji su probali znaju da to i nije baš tako jednostavan zadatak.

Pojedine škole njeguju blagi pristup, pa početnike savjetuju da najprije nauče pravilno izvođenje asana, kojima se tek naknadno, kada one uđu u rutinu, dodaje i svjesno disanje. Cilj je, međutim, stopljenost pokreta i daha, što je preduvjet za ulazak u pravu meditaciju.

Ovladavanje uma

5. Naš um se često uspoređuje s nestašnim majmunom koji skače s grane na granu, jer nas misli i emocije nose od nemila do nedraga. Međutim, dobra vijest je da je moguće ovladati umom i to razvijanjem pomnosti, odnosno usmjeravanjem pažnje.

Da bi se to postiglo, nužno je duboko ući u proces jogičkog vježbanja pa nikakvo razgovaranje, smijanje, slušanje glazbe ili izlaganje drugim remetilačkim utjecajima nije preporučeno. Krajnji cilj, dakle, nije savršeno izvesti seriju vježbi već vježbati s potpunom pažnjom u onim okvirima u kojima nam naše tijelo s njegovim ograničenjima dopušta.

To znači da ne morate imati gimnastičarsku elastičnost da biste se bavili jogom, odnosno da nisu važne godine, spol ili vegetarijanska prehrana već isključivo sklad tijela, daha i uma.

Susret sa sobom

6. Za kraj imajte na umu i ovo: na satu joge nemojte brojati koliko ste potrošili kalorija, nemojte se opterećivati postavljanjem visokih standarda, ne budite razočarani svojim trenutnim izvedbenim mogućnostima, ne uspoređujte se s drugima. Drugim riječima, budite dobri prema sebi, volite se i vježbajte s radošću.

I zapamtite, ni dobar joga učitelj neće vas stalno ispravljati jer su vas od vrtića, preko škole i fakulteta do radnog mjesta neprestano ispravljali i kritizirali. Praksa joge ne treba biti mjesto savršenog vježbanja već mjesto susreta sa samim sobom.


Samo neznalice napadaju jogu

Neki fizijatri, fizioterapeuti, kao i profesori tjelesnog odgoja i fitness instruktori znaju često negativno govoriti o jogi. No, prava istina je da je današnji sport, posebice ako gledamo terapijske vježbe, kao i pokrete istezanja, zagrijavanja, ukrao doslovce sve pokrete iz joge i onda ih predstavio kao nova znanstvena saznanja.

No, ta znanstvena saznanja su stara 50 ili 60 godina, dok su pokreti u jogi koje su uzeli i predstavili kao svoje, stari i nekoliko tisuća godina. Navedimo samo jedan primjer: položaj 'mačka' u kojem se u jogi isteže kralježnica je jedna od osnovnih vježbi koje će vam pokazati svaki kineziolog, a da pritom možda i neće znati da je vježba nastala davno prije negoli ju je neki njihov profesor uvrstio u svoj priručnik.

Naslovnica Zdravlje