Mozaik Gastro

Birajte pažljivo!

Pečat otkriva sve: naučite kako odabrati najkvalitetnija jaja

Birajte pažljivo!

Jedna mala rasprava lokalnih domaćica o tome kako se zaštititi od loše hrane i kako kupovati najsvježije namirnice najbolje kvalitete otkrila je da više njih – kad su kokošja jaja u pitanju – kupuju "isključivo ona A klase".

Iznenadile su se, međutim, kad ih je jedna od njih, nešto upućenija u materiju o kojoj se raspravljalo, uputila da jaja neke druge klase ne mogu ni kupiti u prodavaonici, budući da je "A" oznaka da se radi o jajima namijenjenima za prehranu.

Jaja A klase mogu biti svježa, ili "extra", što znači da su u kraćem vremenu nego svježa dospjela do potrošača. Postoji još i klasa "B", no ona se odnosi na jaja za industrijsku preradu kojih u prodavaonicama nema.

Klasiranje i označavanje jaja uređeno je Pravilnikom o kakvoći jaja koji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi na temelju Zakona o stočarstvu i Zakona o hrani.

Prema tom Pravilniku, jaja se po težini razvrstavaju u četiri razreda: oznaku XL nose vrlo velika (73 grama i veća); s L se označavaju velika jaja (od 63 do 73 grama), slovom M ona srednja (od 53 do 63 grama), te sa S mala jaja, odnosno težine manje od 53 grama.

A kako su se uzgajale dotične kokoši koje su dale jaja, podatak je koji se može iščitati iz brojčano-slovne oznake otisnute na samom jaju. Oznaka počinje znamenkom od nula do tri (nakon koje slijedi slovna oznaka zemlje porijekla, što je za Hrvatsku HR, a onda višeznamenkasti broj koji označava proizvođača).

I evo što ta prva znamenka znači: ako je 0, govori o jajima iz ekološkog uzgoja, odnosno kokama koje se ne smiju dohranjivati, imaju osiguran zatvoreni prostor u kojemu nesu jaja, slobodno se kreću na prilično velikom prostoru itd.

Sve peradarske farme s više od 350 koka nesilica moraju označavati svoja jaja, no takvih ekoloških farmi u Hrvatskoj koje svoja jaja označavaju nulom ima vrlo malo.

Znamenka 1 govori da je riječ o slobodnom uzgoju, odnosno koke imaju gnijezda na farmi, određeni broj hranilica, pojilica, itd., no imaju i "ispust", mogućnost slobodnog kretanja. Oznaka 2 govori da je riječ o štalskom (podnom) uzgoju ili, slikovitije, velikom kokošinjcu u kojemu se slobodno kreću, no u takvim uvjetima uzgoja visok je postotak prljavih jaja.

Brojka 3 najčešća je oznaka na hrvatskom tržištu i označava jaja koka nesilica koje se uzgajaju u kavezima (baterijama).

Ponekad je na malim pakiranjima jaja moguće naići i na oznaku 4 koja je nekad označavala klasični (neobogaćeni) kavezni uzgoj, no ukinuta je radi usklađivanja takvog uzgoja s propisima EU-a (što je bilo veliki udarac malim proizvođačima koji su zbog dodatnih troškova za prilagodbu kaveza naveliko odustajali od ovoga posla).

Na ambalaži – ali ne i na jajima – brojka 4 još uvijek postoji jer se još uvijek "troše" stara pakiranja na kojima je takva oznaka tiskana.

Rasprava spomenuta na početku teksta pokazala je još zabluda među kupcima i potrošačima jaja – neke od sudionica pohvalile su se kako jaja uvijek nakon kupnje, prije nego što ih stave u hladnjak, operu.

Druge to ne čine s jajima koja "izgledaju čista", ali svakako odmah operu ona koja imaju vidljive nečistoće, osobito ona koja dobiju iz kakvog seoskog dvorišnog kokošinjca, "domaća". Opet pogrešno.

Jaja se, naime, ne bi smjela prati ni brisati mokrom ili vlažnom krpom, osim neposredno pred njihovu uporabu, budući da se tako skida zaštitni film, točnije uništava kutikula, prirodna barijera koja čuva od prodora štetnih mikroorganizama i bržeg kvarenja jaja.

Odrednica o pranju jaja postojala je i u Pravilniku o kakvoći jaja – lijepo je pisalo da "jaja A klase ne smiju biti prije ni poslije klasiranja prana ni na bilo koji način čišćena", te da se "jaja koja su podvrgnuta postupku pranja ne smiju označavati kao A klasa čak i ako ispunjavaju ostale zahtjeve za tu klasu jaja, te se moraju označiti riječima 'oprana jaja".

Naknadnim izmjenama, međutim, "oprana jaja" izbrisana su iz Pravilnika, a zašto, nitko od proizvođača s kojima smo razgovarali nije znao odgovoriti.

Jedan od njih pretpostavlja da je tako pogodovano uvoznicima, "budući da su uvozna jaja uglavnom oprana, i to ne u vodi, nego u dezinfekcijskim kemikalijama", dok drugi kaže da to samo znači kako se oprana jaja tretiraju kao B klasa, proizvod namijenjen preradi, pa ih u dućanima i nema.

Ipak, potrošačima jaja koja u prodavaonicama kupuju u malim pakiranjima uglavnom izgledaju "jako dobro oprana", i to obično smatraju prednošću. Koja to, eto, ipak nije.

                                                                                                                          lidija gnjidić, foto: shutterstock

 

 

Naslovnica Gastro