More Vijesti

KLIMATSKe PROMJENe

Splitski znanstvenik najavio što nas očekuje na Jadranu: 'Prvi red do mora' morat će se iseliti. Dio dalmatinskih gradova već je u opasnosti, a najugroženije područje je delta Neretve

KLIMATSKe PROMJENe

Iz godine u godinu na svojoj koži osjećamo klimatske promjene koje nas pogađaju. Ljeta su sve toplija i duža, prave jeseni i proljeća kao da nema, razina mora se podiže te izumiru dijelovi ekosustava.

Što nas čeka u budućnosti večeras je u splitskom hotelu "Park" pojasnio Ivica Vilibić, znanstvenik iz Laboratorija za fiziku mora sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Na poziv Rotary Cluba Split, Vilibić je održao predavanje "Klimatske promjene: Što se to događa s Jadranskim morem?".

- Teško je reći što nas točno čeka za sto godina, ali na temelju klimatskih promjena koje se u ovom trenutku događaju možemo predvidjeti što nam budućnost donosi. Globalne promjene koje su zabilježene jesu porast temperature i razine mora te smanjenje ledenog i snježnog pokrivača. Svjedoci smo ekstremnih događaja, poput poplava u Veneciji. Sve češći su i toplinski valovi poput onog iz 2010. godine koji je pogodio Moskvu, gdje su 30-ak dana mjerene temperature između 35 i 40 stupnjeva - rekao je Vilibić.

Rekordni val kod Dubrovnika samo je najava onog što nas očekuje: Makarska, Omiš i dijelovi Splita nestat će pod morem, a Metković je posebna priča

Za primjer ekstremnih događaja istaknuo je i one koje su pogodile naše područje: splitski požar i poplavu u Zadarskoj županiji koji su se dogodili prije dvije godine.

- Na Jadranu će doći do promjene odnosno pojačane insolacije, temperature će rasti pogotovo u ljetnim mjesecima, što već osjetimo iz godine u godinu, ljeto nam je sve duže. U povijesti mjerenja, deset najtoplijih godina izmjereno je u zadnjih 20 godina. Usrednjeni regionalni modeli za 2100. godinu daju porast temperature zraka na Jadranu od oko četiri stupnja zimi i pet stupnjeva ljeti, objasnio je Vilibić, dodajući kako se i režim oborina mijenja te dolazi do smanjenja oborina u ljeto i jesen, a porast u zimskom razdoblju.

Stručnjak progovara o ekstremnom fenomenu koji pogađa Jadran i meteotsunamijima koji prijete Dalmaciji

Smanjenje oborina i povišenje temperature povećavaju rizike od požara, a u cijelom našem obalnom području indeks opasnosti od požara raste. Klimatske promjene utječu i na naš turizam pa tako već sada osjetimo kako povećanje prosječne temperature mora ljeti produljuje i turističku sezonu.

- Porast temperature mora utječe i na morski ekosustav. Dolaze nam nove ribe u Jadran, a neke autohtone nestaju, što zbog klimatskih promjena, ali i zbog izlova. Porast temperature mora i saliniteta produžit će sezone rasta i skratiti uzgojni ciklusi toploljubnih vrsta (orada i mediteranska dagnja), ali će imati i negativni utjecaj na primjer na lubina i europsku plosnatu kamenicu koje su vrste hladnijih mora, kazao je Vilibić.

Vodeći europski stručnjaci okupili se u Splitu i poslali ozbiljno upozorenje: Klima se mijenja, Mediteranu prijete nasilne vremenske prilike, suše i poplave

Olujno jugo koje je prošlog tjedna poharalo cijelu obalu rezultiralo je i poplavama u nekim dijelovima Dalmacije, a Vilibić je istaknuo kako jačina nevremena neće toliko značajno rasti.

- Problem je porast razine mora, a u budućnosti se na globalnoj razini predviđa porast od 40 do 120 centimetara za 100 godina. Dio dalmatinskih gradova već sada je ugrožen. Najstariji dio Šibenika, Dolac već sada redovito poplavi, kao i dio Trogira, riva u Starom gradu na Hvaru, a evo nedavno je i poplavila cijela plaža u Omišu kao i Dioklecijanovi podrumi, naveo je Vilibić.

Objašnjava kako će to u budućnosti ići na gore, a najugroženije područje u Hrvatskoj je delta Neretve.

- Dugoročno gledano, na vremenskoj skali od stotinjak ili više godina, "prvi red do mora" u Dalmaciji će se morati iseliti. Do tada će biti moguće dijelom štititi tu obalu, no ulaganja u zaštitu će morati biti značajna - istaknuo je.

Prije desetak dana u dubrovačkom akvatoriju pokraj otočića Sveti Andrija izmjeren je najviši val na Jadranu otkad je mjerenja – 10,87 metara, a Vilibić objašnjava kako procjene za stotinjak godina predviđaju da će se u sjevernom pa i južnom Jadranu popeti i do 13 metara.

- Nisu svi dalmatinski gradovi isti, ali činjenica je da je došlo do porasta razine mora u odnosu kada su oni izgrađeni, tako da je neminovno da se suočavamo s poplavama na nekim dijelovima dalmatinske obale - zaključio je Vilibić.

Naslovnica Vijesti