More Vijesti

zaštita najvećeg blaga

Više od 200 stručnjaka u Splitu raspravljalo o upravljanju obalom: 'U našoj županiji imamo tek 13 posto ucrtanih granica pomorskog dobra, a u cijeloj Hrvatskoj taj posao radi - jedna osoba!'

zaštita najvećeg blaga

Premda smo zemlja preko tisuću otoka, “meka” za charter flote gdje smo po brojnosti plovila u samom svjetskom vrhu, nažalost Zakon o pomorskom dobru nemamo. Očekuje se kako će se donijeti do kraja godine, a obalom treba upravljati pa je konferencija Splitsko-dalmatinske županije naziva “Održivo upravljanje pomorskim dobrom” polučila značajnu zainteresiranost.

Oko dvjesto što stručnjaka iz ove domene, što koncesionara, što čelnika jedinica regionalne i lokalne samouprave, što studenata, ali i budućih koncesionara, okupilo se u amfiteatru Pomorskog fakulteta Split kako bi na jednom mjestu iznijeli prijedloge novih pravilnika iz ove domene, razmijenili iskustva, upoznali javnost kako se to uopće upravljanje pomorskim dobrom – obavlja.

A za taj segment “štićenja” naše obale, resursa na kojem počiva cijela država budući osim turizma baš previše uspješnih gospodarskih grana i nemamo, možemo se pohvalili sa čak šest nadležnosti. Brojkom - 6 - raznih državnih institucija brinu se o pomorskom dobru, imaju neku ingerenciju, a samo jedan – opet brojkom 1 – državni službenik crta i upisuje granice pomorskog dobra! Jedan, on sam za sedam pomorskih županija!

A sam postupak utvrđivanja granice traje – šest godina! Pa trenutno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja raspolaže sa najvećim dijelom obale, imamo samo 13 posto ucrtanih granica pomorskog dobra.

- Želimo potpunu brigu o našoj obali, pa smo uputili dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da povećaju broj ljudi za taj predmet ili ingerenciju ucrtavanja granica spuste na županije. Prvi smo oformili web-portal “Pomorsko je dobro” i veliko hvala našem upravnom odjelu na čelu s Stipom Čogeljom, gdje dovodimo stvari u red. Transparentnost i edukacija glavni su nam postulati! Imamo na stranici “Pomorsko je dobro” bazu podataka sa više od 1400 mikrolokacija sa koncesijama koje određuje županija i koncesijskim odobrenjima koje određuju jedinice lokalne samouprave. No nažalost jako puno ljudi, pa i korisnika, ne znaju razlikovati što je koncesija a što koncesijsko odobrenje, zbog toga nam je bitna edukacija – istakao je Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, ispred regionalne uprave koja je, em' prva napravila web-portal za pomorsko dobro, em' prva organizirala zajedničku konferenciju institucija i koncesionara.

U čemu im je bio partner Pomorski fakultet Split sa svojih 1550 studenata, pa dekan Pero Vidan pojašnjava:

- Podrška smo županiji te suautori brojnih studija, poglavito u segmentu kako će iskorištavanje pomorskog dobra utjecati na pomorsku sigurnost, budući je očuvanje tog dobra u interesu svih građana.

Uvodno “slovo” konferencije dao je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, odjela čiji su djelatnici “kreatora” web-stranice, te uvođenja reda na obalnom dijelu županije, što potvrđuju i oduzimanjima koncesija.

- Želimo partnerski pronaći rješenja upravljanja pomorskim dobrom jer, nažalost imamo dosta zakonskih neusklađenosti, a rješenje očekujemo u vidu novog Zakona o pomorskom dobru, koji bi trebao biti gotov do kraja godine. A da građani žele red na tom našem zajedničkom resursu, pokazuju i njihove prijave zbog ilegalnog korištenja. Oko sedamdesetak smo ih zaprimili tijekom tri mjeseca postojanja portala “Pomorsko je dobro” - naglasio je Čogelja, kao i detalja da od nove godine postoji zakonska mogućnost i pečačenja objekata koji rade bez koncesija, što provode inspekcije ministarstva, te djelatnici Lučkih kapetanija.

Paralelno su djelatnici Carinske uprave zaduženi za naplaćivanje kazni tamo gdje se radi bez “papira”, po Zakonu o koncesijama od 2017. godine, pa je u svojoj prezentaciji Nenad Grgurica iznio podatak kako se godišnje naplati 8 milijuna kuna kazni. Joško Stella, direktor Turističke zajedice SDŽ iznio je kako od broja noćenja 42 posto otpada upravo na nautičare koji koriste pomorsko dobro, dok je Frane Radelja okupljenima prezentirao portal rad “Pomorsko je dobro”, a Paško Ugrina iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske kretanje kriminala, bolje reći smanjenja, pa kao sigurna zemlja itekako smo primamljivi turistima.

Bez obzira što se i kod nas događaju krađe na plažama, lani 42, a preklani 78. Mirna Mamić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ upoznala je prisutne s podacima praćenja kakvoće mora, dok je Ivica Čikotić inspektor Lučke kapetanije Split pojasnio domenu svog rada. Tanja Marinković iz Hrvatskog Crvenog križa prezentirala je njihov rad sa akcentom na spasitelje na plažama koje oni obučavaju, otkrivajući kako tog kadra nedostaje, a u SDŽ ima 14 spasilačkih postaja sa 50 spasitelja.

- Kao koncesionar mogu reći da poteškoće u radu imamo jer zakoni nisu svi usklađeni, a drugi problem je s radnom snagom. Moramo imati spasilačku službu jer već 10 godina imamo plavu zastavu, a nema spasioca. Pa kako onda zadržati nivo rada – upitao je koncesionar Ivica Tafra, direktor tvrtke "Kamp Stobreč", koji 12 godina upravlja kampom i plažom otvorenog tipa, pa nema problema s mještanima, a ni sa ležaljkama koje zauzimaju tek sedam posto koncesijskog prostora.

Iznijelo se dosta toga, pa se sada svi nadaju što bržem usvajanju Zakona o pomorskom dobru, kako bi se iz “ruke” izbio i onaj jedini agrument nezakonskim korisnicima našeg “morskog blaga” kako je za sve kriva - administracija.

Naslovnica Vijesti