More Vijesti

MALOSTONSKI ZALJEV

Znanstvenici apeliraju: Nećemo hotele uz kamenice

MALOSTONSKI ZALJEV

Zaštićeni Malostonski zaljev ponovno je na meti napada potencijalnih ulagača u turističke megakomplekse, tvrde znanstvenici koji, okupljeni u Znanstvenom vijeću Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, upozoravaju da se nakon dvije zone turističke namjene u Dubi Stonskoj, kroz izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije forsira i treća na Planikovcu, brdu iznad bivšeg graničnog prijelaza na Bistrini:

- Na Planikovcu se na površini pet hektara planiraju izgraditi turistički objekti s još dodatnim kapacitetom četristo kreveta, čime bi ukupni broj ležajeva u Malostonskom zaljevu bio 950. Predviđena turistička zona na Planikovcu nalazi se na istom prostoru gdje se planira melioracija krša, odnosno prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade. Ostvarenje takvih planova bit će pogubno za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu. Ne zaboravimo da su kopno i more u Malostonskom zaljevu jedinstvena cjelina i zbog toga je država, osim mora, visokim stupnjem posebnog rezervata zaštitila i njegov kopneni dio – ističe predsjednik Znanstvenog vijeća dr. Nenad Jasprica i podsjeća kako je hrvatska znanstvena i stručna zajednica okupljena u HAZU još 2014. Malostonski zaljev potvrdila kao izuzetno vrijednu prirodnu baštinu RH.

Također je naglasio kako su prijedlozi izmjena i dopuna županijskog prostornog plana iz 2013. godine bili izuzetno štetni za ekosustav mora u Malostonskom zaljevu i suprotni Zakonu o zaštiti prirode, a radilo se o uvrštenju dvije turističke zone u Dubi Stonskoj kapaciteta 550 ležaja na površini trinaest hektara.

Projekt Duba Stonska investitora tvrtke “Ilirija četiri” d.o.o., podsjećamo, predviđa izgradnju turističkih zona i razvitak naselja obalnog područja Malostonskog zaljeva Duba Stonska, Luka, Hodilje i Mali Ston. Kako je predviđeno, turistički kapaciteti gradili bi se na tridesetak hektara u uvali Bjejavica, dok bi ostale površine od oko 400 hektara služile za rekreacijske sadržaje.Investitori su poručili kako za Stonjane, Pelješčane i Malostonski zaljev nema opasnosti, jer se gradnja hotelsko-turističkih kapaciteta planira kilometar dalje od mora.
Zona Planikovac, od koje strahuju znanstvenici, "trasirana" je u općini Dubrovačko primorje, a načelnik Nikola Knežić ne razumije čemu kritike:

- Čudno je kako znanstvenici nisu zabrinuti što nitko više ne živi po okolnim primorskim selima, njima je bitan plankton, a ne što smo postali ljudski rezervat. Cijelo vrijeme govorim da bi nam trebali dati precizne uvjete zaštite, pa ćemo ih onda ispoštovati. Njihov je stav uvijek - ne može. A ja kažem da treba naći sredinu, u smislu "može, ali...''. Nešto u smislu da svi budući objekti moraju biti spojeni na kanalizaciju, da treba urediti oborinsku odvodnju i pročistač vode. Kad dođeš u Ameriku u nacionalni park, vidite da oni grade hotele. Taj suživot razvoja i zaštite okoliša treba biti, ali s mjerom – istaknuo je načelnik Knežić i napomenuo kako Planikovac nije nikakva novoplanirana zona, već zona koja je prvi put ucrtana u plansku dokumentaciju prije dvadeset godina.

- Na razumijem kako sada sto ili dvjesto ležaja može biti problem, a ne smeta što cijeli Neum ide kroz postojeću kanalizaciju. Ako ništa ne može, čemu se uopće truditi? Ali što ćemo onda s ljudima koji tu žive, hoćemo li ih obeštetiti? Hoćemo li im dati plaću da žive u rezervatu kao Indijanci, dati im da odjenu narodnu nošnju da zarade mjesečnu plaću? Nek onda proglase ljudski rezervat, a ne samo prirodni?

Primorci će onda biti Indijanci, imat će naknadu države, turisti će se doći diviti krajoliku, a mi ćemo strancima naplaćivati autobuse za selfije. Ako je strateška odrednica da nema života, to je onda to - negodovao je Nikola Knežić.


Hotele planirajte na južnim obroncima Pelješca

Znanstvenici lokalnim vlastima sugeriraju da svaku buduću turističku infrastrukturu planiraju na južnim obroncima Pelješca (za pelješke općine) i izvan zone Malostonskog zaljeva (za općinu Dubrovačko primorje).

- Očito je da, a i sukladno izjavama tamošnjih školjkara, županijske i lokalne vlasti nastoje postupno kroz kontinuirane ciljane dopune prostornih planova, jednu profitabilnu i jedinstvenu gospodarsku granu s višestoljetnom tradicijom kao što je školjkarstvo, vezanu za rijetku i vrijednu prirodnu baštinu, zamijeniti jednom sveprisutnom turističkom kojoj tamo nikako nije mjesto – navodi ravnatelj Instituta za more i priobalje Nenad Jasprica.

Naslovnica Vijesti