More Ribolov

Drifting iznad braka

Ribolov iz plovila može biti uspješan i dok prsti zebu

Drifting iznad braka

Većina zimi aktivnih ribolovaca traga za lignjama, a samo manji broj njih za ribama. Međutim, istinski meštri od udice znaju da su izgledi za uspješan zimski ribolov udicom puno veći nego što se obično misli, posebice u dubljim predjelima, u lovu iz plovila. Pritom je naročito važno poznavati dobre ribolovne pozicije. Najbolje za ribolov zimi su one gdje se najobilatije lovi i u ostatku godine - podvodni grebeni, bez obzira na njihovu veličinu. Međutim, iako se i zubatac, najcjenjenija zimska lovina, može ponegdje uloviti i na samo pet metara dubine, zimi se uspješno može udičariti uglavnom na srednje dubokim i dubokim brakovima, onima barem 10 - 15 metara pod površinom, ovisno o području, a najbolje na onim čija su podnožja 20 do 50 metara pod površinom.

Zavjetrina braka

Kao i na ostalim terenima, ribe i na brakovima zimi smanjuju područje kretanja. Zato je važno točno znati gdje su, a one su mahom na rubu morskog kurenta u zavjetrini braka, odnosno uz padinu uzvisine. Kako se smjer kurenta dnevno mijenja tri do četiri puta, nije lako otkriti gdje su trenutačno. Šanse za otkrivanje povećaju se uspješnim kombiniranjem znanja i iskustva s mogućnostima koje pruža suvremena elektronska oprema, ehosonder i GPS.

Na podvodnim uzvisinama zimi se može udičariti okomitim spuštanjem mamca iz usidrenog plovila i potezanjem iz plovila u pokretu. Međutim, posebno uspješnim se pokazao drifting, kombinacija kančarenja i panulavanja, tehnika ribolova puštanjem mamca u struju mora iz usidrenog ili plovila prepuštenog vjetru i kurentu. Osim pridnenih stanarica, riba koje pretežito obitavaju na užem području i dnu poput kantara, kirnje, kovača, pagara, škarpine, zubaca, ali i arbuna, komarče, pica, šarga…, tom se tehnikom mogu loviti i pelagijske, ribe lutalice, poput gofa, lampuge, lice, palamide…

Razne olovnice

Koja će se od tih riba loviti, ovisi o poziciji braka, ali i gdje će se na njemu loviti. A lovi se od njegova vrha do dna. Iako se može na svim pozicijama loviti na isti način kompletiranim priborom, najbolje ih je izraditi barem dva. U oba slučaja osnovnu strunu najbolje je izraditi od nešto krućeg klasičnog najlona koji osigurava bolji kontakt s mamcem, odnosno manji trbuh – luk strune. Debljina strune može biti od 0,35 do 0,80 mm, ovisno o očekivanoj veličini plijena. Na nju se, obvezno posredstvom vrtilice, dodaje završnjak, zapravo privez čija dužina treba odgovarati dužini štapa kojim se lovi. Ako se lovi iz ruke , privez treba biti dugačak barem 1,5 do 2, a najbolje do 5 metara. Izraditi ga treba od fluorougljične strune.
Na kraju priveza treba biti jedna ili dvije udice, ovisno o vrsti mamca. Od toga, ali i o očekivanoj veličini ulova, ovisi i veličina udica. Najbolje je u ribolov nositi udice u širokom rasponu, veličine 2 do 5/0, čak i više, te ih koristiti prema potrebi.

Važno brumavanje

Za lov bliže vrhu braka pribor treba biti dodatno opterećen lakšom olovnicom. Najbolje kliznom ili rascijepnom, postavljenom na kraj osnovne strune. Za lov bliže podnožju braka pribor treba opteretiti težom olovnicom, najbolje montiranom vlastitim privezom za vrtilicu koja nosi i završnjak. Kako se riba treba tražiti na raznim dubinama, neophodno je imati olovnice raznih težina.Na braku je najbolje istovremeno loviti na raznim dubinama, znači s više pribora. Njih je najbolje postaviti na srednje ili teške štapove za lov kančanicom, odnosno lagane ili srednje panulaške štapove. Na štapovima mogu biti srednje i teške stacionarne ili lagane i srednje multiplikator role.

Prije puštanja mamaca u more treba detaljno pregledati brak i odabrati poziciju lova ovisno o tome što kažu iskustvo, elektronika, smjer kurenta, vjetar... Zatim slijedi sidrenje kao najteži dio ribolova na braku, jer samo nekoliko metara dijeli katastrofu od trijumfa. Nakon što se dođe poviše mjesta gdje se želi loviti, otploviti treba kontra kurenta, ali onog koji je pri dnu, a ne eventualnog površinskog, i sidriti tako da kurenat poslije mamce donese na željeno mjesto. Najmanje mogućnosti za grešku pruža sidrenje poviše vrha braka. Osim kad su vjetar, valovi i površinski kurenat jaki, plovilo je dovoljno sidriti jednim sidrom spuštenim s pramca. Primamljivanje je obvezni važan čimbenik uspješnosti ribolova driftingom, ali s njim treba početi tek nakon sidrenja. Ako je površinska rijeka prejaka ili u suprotnom smjeru od one uz padine braka, primamu treba spustiti pod plovilo, u tok koji će je odnijeti do udica. Primamljivanje mora biti konstantno kako bi se stvorio mirisni trag koji će i ribe iz daljine navesti da priđu mamcu. Glavni sastojak primame je srdela, svježa ili, manje učinkovita, zamrznuta.

Srdela je zakon

Napad ribe na mamac ponekad je teško osjetiti - ako se lovi na većim dubinama, ako je kurenat prejak ili je more jače uzburkano, te osobito ako su napadači takozvane mirne ribe poput kantara, velikog arbuna, pica, šarga pa čak i kavale. Njihovi napadi na krupne mamce namijenjene kirnji, zubacu, pagru ili gofu, učestali su, ali jedva primjetni. Ponekad se, također, dogodi da se pridnene ribe tragom bruma odvoje od dna i dođu pod samo plovilo. Najčešće, tada mamac uzimaju iznimno neoprezno, pa ih je vrlo lako uloviti, često i kapitalce. Ako ni nakon sat-dva primamljivanja nema nikakvih rezultata, najbolje se premjestiti, odnosno potražiti ribu na nekom drugom dijelu braka ili u dubini. Ishod ribolova puštanjem mamca u kurenat ovisi i o meteorološkim uvjetima. Po lagano uzburkanome moru postižu se bolji ulovi nego po bonaci. Također, iako se nad brakovima plima ne primjećuje, ona ima i te kakav utjecaj na uspješnost lova. Naime, ne samo u vrijeme plime, nego i sat-dva prije njezina početka, neke se ribe intenzivnije hrane.

U driftanju nad brakovima naši ribolovci kao mamac najčešće koriste srdelu, cijelu ili njezine trake, što je i razumljivo s obzirom da je srdela osnovni sastojak primame. Međutim, kao odličan mamac pokazali su se i glavonošci.

 

Naslovnica Ribolov