Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Idu izbori, Vlada će na zahtjeve lako popustiti

Završni račun

Dva radna dana nakon što je Vlada prošlog četvrtka u Hrvatski sabor uputila prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2019. i prijedloga državnog proračuna za 2020., medijske vijesti bremenite su od najave novog rasta rashoda kako bi se krpale nove/stare rupe.

Tako je ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio, u ponedjeljak u Osijeku, kako su Vlada i Ministarstvo za početak proizvodnje u Imunološkom zavodu osigurali 30 milijuna kuna i da se za budućnost te tvrtke više ne smije gubiti vrijeme.
Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, istog je dana, govoreći o pregovorima s liderima prosvjetnih sindikata u štrajku, izrazio nadu da će u utorak na novom sastanku biti upoznati koliko su sindikati spremni odstupiti od nekih pozicija i koliko su spremni na kompromis.

“Sindikati su deklarativno naveli da su spremni razgovarati, ali nikakvu konkretnu ponudu nismo dobili”, rekao je ministar, dodavši kako je zajednička želja da se iz sadašnje situacije iziđe tako da budu zadovoljni i učenici i djelatnici. “Dogovorili smo da nastavljamo razgovarati i očekujemo da će krajnja ponuda, koja bi mogla biti prihvatljiva, biti formulirana do kraja tjedna”, rekao je Aladrović.

Kao ‘Uljanik’

Dva dana prije Darko Horvat, ministar gospodarstva, komentirajući situaciju u “Đuri Đakoviću”, rekao je: “Mogu potvrditi da je izvor financiranja plaće osiguran i, siguran sam, isplatit ćemo je sljedeći tjedan”. Ustvrdio je to u stanci razgovora s poslovodstvom “Đure Đakovića” i bankarima. I, eto, dodao je da će rješenje za isplatu plaća biti slično kao u “Uljaniku” i “3. maju”.

Što bi rekao fiktivni kolumnistički Robi K. iz 3. razreda osnovne – prođe čovjeku naprosto mineralna niz kosti. Kao u “Uljaniku” i “3. maju”? Ajde? Doduše, za razliku od “Uljanika” i “3. maja”, čini se da ministar gospodarstva ovaj put ima potporu ministra financija Zdravka Marića, koji je neizravno dao naslutiti kako država treba pomoći “Đuri Đakoviću” koji, eto, ima tržišnu perspektivu. I takav mekši pristup slavonskobrodskoj tvrtki nema, naravno, nikakve veze s tim da je ministar financija rođen u Slavonskom Brodu.

Sve ovo govori u prilog tome da bi se ove, predizborne godine, mogle potvrditi nešto pesimističnije (ali ne i crne) prognoze ekonomista, poput Velimira Šonje, direktora “Arhivanalitike”, koji predviđa da će Vlada biti mekša u pregovoru sa sindikatima javnih službi, ali i da ćemo sveukupno lošije proći u 2020. negoli to Vlada predviđa.

“Fokusiramo li se na konačni očekivani ishod za opću državu, uočavamo kako Vlada ove godine očekuje blagi deficit (minus 0,1 posto bruto domaćeg proizvoda prema međunarodno usporedivoj metodologiji ESA2010) te suficit od 0,2 posto BDP-a 2020. godine. Bio bi to sjajan rezultat za godinu parlamentarnih izbora, no ne očekujem da će biti ostvaren. Očekujem da će dinamika rasta bili malo drugačija, s malo jačim usporavanjem 2020., što bi ove ishode moglo obrnuti: blagi suficit ove i blagi deficit sljedeće godine čini se realnijim ishodom i šteta što se uz proračun ne prilaže i analiza rizika i osjetljivosti, koja bi ukazala na to da je sada vjerojatnost realizacije proračuna 2020. ispod plana povećana”, ustvrdio je u svom, vrlo odmjerenom, komentaru državnog proračuna Šonje.

Stavke rashoda

Kad se gleda, dodao je, stavku po stavku rashoda, što daje realniju sliku, vidi se rast naknada zaposlenima i materijalnih troškova od gotovo pet posto u 2020. godini u odnosu na 2019., što je, navodi, “predizborna cijena čiji konačan saldo još nije podvučen”.

“Povećanje koeficijenata od dva posto, koje Vlada nudi učiteljima i policiji, odnosno efekt od nekih 120 milijuna kuna prema Marićevim riječima, još nije uključen u ovu cifru, koja bi tako na kraju mogla završiti i više od pet posto, ako Vlada bude meki pregovarač”, drži Šonje. A početak ovog tjedna, kao što smo naveli, prilično je očit dokaz da će Vlada biti “meki pregovarač” u većini “otvorenih pitanja”.

Vedrana Pribičević, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje predaje Osnove ekonomije i Mikroekonomiju, još je, stoga, pesimističnija od Šonje. “Hrvatska opet vodi procikličku proračunsku politiku, pri kojoj se proračunska potrošnja povećava kada je ekonomija u ekspanziji, što ima antistabilizacijski efekt na ekonomiju, jer pogoršava efekt poslovnih ciklusa, pa ovo izgleda kao repriza pretkrizne epizode kada je proračun krojio Ivo Sanader”, tvrdi ova ekonomistica.

Dakle, da opet ponovimo, jedino što nam preostaje jest pomoliti se da se ponovno ne zgodi neka jača svjetska ili europska kriza, koja bi otkrila naše ranjive bokove. Jest, manje smo ranjivi nego 2008., ali onih šest godina muke još bridi po rubovima.

Naslovnica Završni račun

VIŠE IZ RUBRIKE