Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

U EU-u zaustavljen rast plaća. Je li to dobro?

ZAVRŠNI RAČUN

Troškovi rada u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju 2018. u odnosu na isti kvartal prošle godine bili 7,6 posto veći, u četvrtom kvartalu prošle godine porasli su za 5,4 posto, u prva tri ovogodišnja mjeseca bili su veći za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok najnoviji podaci Eurostata, europskoga krovnog statističkog tijela, govore kako je u drugom kvartalu ove godine taj rast u Hrvatskoj usporen na 2,3 posto i niži je za 0,8 postotnih bodova od prosječno ostvarenog u EU-u.

Što je uzrok?

Dakle, unatoč nastavku žalopojki o nedostatku radne snage u Hrvatskoj, koji je proteklih godina, a posebno u 2018., donio i jako visoki rast cijene rada, nešto se drastično promijenilo u odnosima ponude i potražnje na tržištu rada. A to nešto snažno je utjecalo i na usporavanje rasta cijene rada.

No za sada možemo samo nagađati je li opet došlo do povećanog plaćanja na crno ili su poslodavci odlučili generalno povući ručnu kočnicu i odustati od jačeg povećanja plaća u potrazi za radnom snagom. Ili jednostavno više nema tolike neravnoteže u ponudi i potražnji na tržištu rada, što bi značilo, između ostalog, i da je znatnije usporen trend emigracije.

Moguće je da je usporavanje rasta plaća kombinacija svih navedenih i nekih drugih faktora, ali je više nego jasno kako se više ne radi o nekom galopirajućem rastu cijene rada, nego o sasvim "mirnodopskom" stanju stvari. Dinamika rasta troška rada važna je, upozoravaju analitičari Hrvatske gospodarske komore, i zbog toga što utječe na kretanje ukupnih troškova poslovanja, a time i na konkurentnost zemlje.

"Iako trošak rada u Hrvatskoj na godišnjoj razini kontinuirano raste u posljednjih deset kvartala, on zasad znatnije ne narušava konkurentnost zemlje, osobito jer slične zemlje (EU 10) u pravilu bilježe više stope rasta troška rada od Hrvatske", stoji u analizi HGK, u kojoj se navodi i kako su visokom rastu troška rada u EU-u u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine najviše pridonijele tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe (EU 10) koje, uz Cipar, zauzimaju prvih 11 mjesta prema dinamici rasta.

Pritom, ističe se, zemlje EU 10 zauzimaju prvih deset mjesta prema dinamici rasta plaća, koje se kreću po stopama iznad 5,2 posto, a u dijelu tih zemalja i po dvoznamenkastim stopama (Litva, Rumunjska, Bugarska, Slovačka i Mađarska).

A gdje je rast produktivnosti

"Težnja tih zemalja za što bržim dosezanjem životnog standarda razvijenih europskih zemalja i potreba zaustavljanja emigracijskih tokova visokostručnih kadrova podupire relativno visok rast plaća, ali i prijeti narušavanjem odnosa između kretanja plaća i produktivnosti rada. U takvim je okolnostima trošak rada najviše povećan u Rumunjskoj (12,4 posto) i Bugarskoj (11 posto), dok je najniži rast zabilježen u Portugalu (0,9 posto) i na Malti (1,1 posto)", stoji u analizi HGK.

Upozorenje o narušavanju odnosa između kretanja produktivnost i rada nije nimalo bezazleno, dapače, jer ono dugoročno jako utječe na konkurentnost pojedinoga gospodarstva, ali i na efikasnu alokaciju gospodarskih resursa u nekoj državi. Taj odnos može biti narušen neko vrijeme bez grdnih posljedica ako postoje drugi amortizirajući elementi u nekom gospodarstvu, ali trajniji nerazmjer u tom odnosu uvijek na koncu donosi velike nevolje, svejedno hoće li se one izraziti u jačem padu gospodarstva, inflaciji ili nekom trećem "minusu".

Inače, kvartalni indeks troška rada (LCI – Labour Cost Index), koji objavljuje Eurostat, mjeri trendove u "prosječnom trošku rada po satu", koji je definiran kao sveukupni trošak rada podijeljen s brojem odrađenih sati u promatranom tromjesečju. Troškovi rada sastoje se od troškova plaća i ostalih troškova kao što su to socijalni doprinosi poslodavca (ne uključuju troškove stručnog osposobljavanja ili druge izdatke poput troškova zapošljavanja, potrošnje na radnu odjeću itd.). Prema podacima Eurostata, trošak sata rada u EU 28 porastao je u drugom kvartalu ove godine za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 3,1 posto, dok su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada povećani za tri posto. Riječ je o najvišem rastu troška rada otkako se on prati po usporedivoj metodologiji (od prvoga kvartala 2010. godine).

"Očito je da nedostatak radnika određenih struka u europskim državama i time potaknuti migracijski tokovi rezultiraju rastom plaća i ostalih kompenzacija zaposlenicima. Uz to, pri naraslim ograničenjima u međunarodnoj trgovini zemlje se sve više okreću poticanju domaće potrošnje kao temelju gospodarskog rasta, za što je preduvjet rast kupovne moći kućanstava, a time i rast plaća", tvrde u HGK.

Promatrano po sektorima, u EU 28 najviše je (za 3,3 posto) porastao trošak rada u neposlovnim aktivnostima (koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju) te uslugama, a potom u građevinarstvu (za 3,1 posto) i u industriji (za 2,5 posto).

Naslovnica Završni račun

VIŠE IZ RUBRIKE