Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Radnike u državnoj upravi nitko neće moći 'otjerati' u mirovinu

Ako se bilo što suvislo može u ovom trenutku savjetovati Vladi i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u vezi s predstojećim izmjenama sedam zakona koji se odnose na uvjete umirovljenja, onda je to da se s tim izmjenama ovaj put ne žuri i da se odgodi njihovo stupanje na snagu od 1. siječnja iduće godine.

Ova Vlada ima već sada više nego dovoljno iskustva za usporavanje tempa kada je mirovinska problematika u pitanju. Krenuli su u pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu od početka ove godine, sasvim prikladno trenutku u kojem živimo, ali su osam mjeseci kasnije dobrim dijelom odustali od tih promjena, pristajući na sve zahtjeve referendumske inicijative "67 je previše".

Kako bi kompenzirali odustajanje od toga da radnici u mirovinu od 2033. idu u 67. godini života (s minimalno 15 godina staža), odlučili su uvesti institut prema kojem radnik može ići u punu starosnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža, ali i da može nastaviti raditi još tri godine ako to želi.

Protiv te odredbe su se u startu, odmah nakon sastanka održanog prošlog tjedna u Ministarstvu rada, pobunili poslodavci, dok su sindikati likovali i predbacivali poslodavcima kako su pokazali svoje pravo lice jer "ne daju ljudima raditi dulje od 65. godine života".

Međutim, već nakon nekoliko dana je i sa sindikalne strane došao prigovor na tu izmjenu Zakona o radu. Oni se žale kako će ta mjera mladima onemogućiti pristup tržištu rada, a najglasniji su pritom iz sindikata znanosti koji se žali na to da će stari profešuri onemogućavati napredak mladim znanstvenim snagama. I najveći broj analitičara, stručnjaka za mirovinske sustave, predlaže Vladi da, kad je već pokleknula pred pritiscima, povuče ručnu kočnicu i uzme godinu dana kako bi se sastavile nove izmjene.

Neki od njih, kao Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, napominju kako bi uvođenje takvog instituta zapravo dodatno pogoršalo situaciju u državnoj upravi, jer bi, pretpostavlja se, upravo ti zaposlenici tražili nastavak rada i nakon 65. godine života.

A ako se želi ići u smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi ili dovođenje mladih i nadobudnih kadrova u državnu upravu, novi institut rada poslije 65. godine života će to značajno onemogućiti ili poskupiti.

Diskriminacijska odluka

U Vladi je, neslužbeno se moglo doznati, sve do zadnjeg dana trajala polemika o tome može li se radnicima u državnoj upravi "uskratiti" dobrovoljni rad poslije 65. godine života, a navodno je takav stav zastupalo Ministarstvo uprave. Ipak, u strahu od toga da bi takva odredba mogla pasti na Ustavnom sudu zbog diskriminiranja dijela radnika, odlučeno je da se u proceduru puste i zakonske odredbe koje i radnicima u državnoj upravi omogućuju korištenje takve "povlastice".

Uz to, da ne propustimo taj moment, dio stručne javnosti je vrlo kritičan zbog odluke Vlade da ne uputi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti referendumskih pitanja, jer je dio njih uvjeren kako bi Ustavni sud donio odluku da se takva pitanja ne mogu rješavati na referendumu, nego da je to problematika u ingerenciji Vlade i Hrvatskog sabora.

Sve su to razlozi da premijer, ali i mladi i agilni resorni ministar Josip Aladrović ovaj put ne donose nove zakonske promjene na brzinu, po žurnom postupku, nego da se ide u redovnu parlamentarnu proceduru, s duljim javnim savjetovanjem i pregovorima sa socijalnim partnerima.

Jer, više je nego paradoksalno da se u izmjene zakona koji se tiče mirovinskog sustava, dakle najdugoročnijeg mogućeg projekta u državi, ide po hitnoj zakonodavnoj proceduri.

"Ne očekujemo veća iznenađenja vezano uz zakonske prijedloge, no ondje gdje smo uvidjeli određene specifičnosti, na njih ćemo znati odgovoriti", poručio je Aladrović nakon sastanka s poslodavcima i sindikatima u ponedjeljak, ali, ponavljamo, bilo bi bolje stati na loptu, dignuti pogled i na drugu stranu terena i vidjeti koji bi potez bilo optimalno odigrati. To ne znači da će se na koncu postići dogovor sa socijalnim partnerima, ali će se imati više vremena "uvidjeti sve specifičnosti" i na njih što kvalitetnije odgovoriti.

Jasno je da zbog ove teme postoji pritisak Europske komisije, kreditnih rejtinških agencija i investicijske zajednice, ali baš zbog toga ovaj put treba odvagnuti koji je reformski kapacitet društva, ali i političke snage Vlade, te provesti promjene iza kojih će onda vladajuća koalicija čvrsto stajati, makar o tome morao odlučivati Ustavni sud.

Naslovnica Završni račun