Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Je li ovo kraj brodogradnje? Ne znamo, ali je kraj subvencijama

Država je u brodogradnju od 1992. utukla 35 milijardi kuna i red je da se s takvim neobuzdanim subvencijama prekine

Otvaranje stečaja u pulskom "Uljaniku" d.d., "Uljanik brodogradilištu" i ostalim tvrtkama "Uljanik grupe", uključivo i riječko brodogradilište "3. maj" za koje je sudsko ročište zakazano za 5. lipnja, jedan je od prijelomnih gospodarsko-političkih događaja u Hrvatskoj u zadnjih 30 godina.

Bez obzira na to što će se dogoditi u stečajnom procesu, hoće li doći do likvidacije ili preustroja tih kompanija u manjem ili većem opsegu, u društveno-psihološkom smislu Vlada Andreja Plenkovića poslala je snažnu poruku da je vrijeme nekontrolirana subvencioniranja velike brodogradnje u Hrvatskoj - gotovo.

Hoće li to biti i kraj velike brodogradnje u Hrvatskoj, nemoguće je prognozirati, i to baš iz tog razloga koji smo naveli, a to je da država više neće spašavati velika brodogradilišta pod svaku cijenu.

Poznato je da je "Brodotrogir" u problemima, dok "Brodosplit" za sada koliko-toliko odolijeva tržišnim nedaćama, no jasno je da u slučaju da bilo koje od tih brodogradilišta dođe u veće probleme, država neće spašavati te kompanije.

To je za hrvatske prilike još uvijek neshvatljivo, jer nismo prošli fazu brodograđevnog dezinvestiranja, kakve su prije 20-ak godina prošle neke druge europske zemlje, poput Poljske.

Koliko god je politika, državna i lokalna, odgovorna za goleme gubitke i dugove, u najmanju ruku zbog grijeha propusta i nečinjenja, toliko je dobro da je Vlada ipak smogla snage i u jednom, također navjerojatno smušenom procesu dugom godinu i pol dana, dopustila da se sudbina tih tvrtki razriješi u stečajnom procesu. Pa ako netko bude zainteresiran nastaviti brodograđevnu djelatnost, u bilo kojem opsegu, na tim lokacijama, neka preuzme ta poduzeća u stečajnom procesu.

U vrijeme dok pišemo ovaj tekst, u radnom posjetu "3. maju" je po drugi put kineska delegacija tvrtke CSIC, pa je moguće da ta dalekoistočna firma donese odluku da će preuzeti riječki škver u stečaju. Dapače, možda donesu odluku i da je preuzmu prije stečaja, pa uplate novac za deblokadu računa.

Bačene milijarde

Ali, što god odlučili, bitno je da država više ne bude toliko ludo hrabra pa da ponudi još par milijardi kuna subvencija kineskom partneru kako bi opstala brodogradnja na sjevernom Jadranu. Jer, Hrvatska je, zajedno s ovih pet milijardi kuna, u hrvatsku brodogradnju od 1992. utukla više od 35 milijardi kuna i red je da se s takvim neobuzdanim subvencijama prekine.

Da, točno je da su hrvatska brodogradilišta osvajala brojne nagrade za najbolje brodove na svijetu, i u socijalizmu i za vrijeme Republike Hrvatske, od svjetski poznate "Brodosplitove" "Amorelle" iz 1987. do današnjih brodova. No, jednako tako je točno da su i "Amorella" i njezini prethodnici i nasljednici donosili gubitke koji su iznosili prosječno oko 100 milijuna kuna po brodu.

Država je i u socijalizmu, a to je tada bila raširena pojava i u Europi, subvencionirala brodogradnju, to se nastavilo raditi i od 1990. nadalje, a zadnja faza subvencioniranja je trebala biti sanacija i restrukturiranje koje je provedeno od 2013. do 2017.

U tom je projektu u stečaj otišla "Kraljevica", "Uljanik" d.d. je ustvrdio da mu ne treba strateški partner ("Uljanik" je bio država u državi), pa se onda išlo u čudan miks javno-privatnog partnerstva u "Uljaniku" koji je podrazumijevao i spašavanje "3. maja" te pronalazak strateških partnera za "Brodotrogir" i "Brodosplit".

Tada je država na sebe preuzela 12 milijardi kuna jamstava (najvećim dijelom "Brodosplitova") kako bi te kompanije mogle nastaviti poslovati, te im je u idućih pet godina dala 3,5 milijardi kuna izravnih subvencija.

Rezultat toga je, kao što smo rekli, stečaj "Uljanik grupe", "Brodotrogir" d.d. je u predstečajnom procesu, dok "Brodosplit" u vlasništvu samoborskog DIV-a još uvijek drži glavu iznad vode. Stoga je nemoguće odgovoriti na pitanje - koja je budućnost hrvatske brodogradnje.

Naime, ako njihovi vlasnici i uprave budu dobro upravljali tvrtkama i ako bude tržišne konjunkture, velike brodogradnje u Hrvatskoj će biti. Naravno, uz kreditna jamstva za dobre poslove koje može davati HBOR, koji je već jako postrožio kriterije za izdavanje jamstava i praćenje projekata za koja je izdao jamstva. I konačno, kada je riječ o multiplikativnim efektima subvencija velike brodogradnje, do danas nije napravljena temeljna znanstvena analiza tih efekata.

A postoji, među ostalim, 35 milijardi razloga da bez takve analize malo zastanemo s tako velikim subvencijama.

Naslovnica Završni račun