Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Ako referendum ne uspije, treba ići u nove pregovore

Organizatori Inicijative moraju se pripremiti na varijantu propasti referenduma

Vijest iz Inicijative "67 je previše" ovog ponedjeljka o tome da su u devet dana prikupili "samo" 247.835 potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina i onemogućilo jače penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu, za potpisnika ovih redaka je poprilično iznenađenje.

Naime, za uspjeh Inicijative potrebno je više od 373 tisuće, a za prikupljanje potpisa je nakon ponedjeljka ostalo samo pet dana, te je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, javno izrazio zabrinutost glede prikupljanja potrebnih potpisa.

Jasno je kako su organizatori Inicijative tim istupom željeli animirati građane da u što većem broju dođu do štandova Inicijative, ali je moguće i da su namjerno prikazali manje brojke, baš radi alarmiranja građana. U ljubavi, ratu, političkim izborima i referendumima, sve je dopušteno. Ipak, donekle je iznenađenje što već nakon devet dana organizatori nisu prikupili potrebne potpise jer se referendumska tema čini kao stvorena za uspjeh.

U državi u kojoj mirovine po posebnim kriterijima, takozvane povlaštene mirovine, iznose ove godine 5,9 milijardi kuna, gotovo dva posto BDP-a, te u državi u kojoj su građani grdno razočarani kvalitetom državnih institucija, ne bi bilo čudno da se ta vrsta nezadovoljstva prelije u iskaz podrške ovom referendumu.

Uz to, prikupljanje potpisa organizira se u vrijeme pred izbore za Europski parlament, pa je bilo za očekivati da će se antivladin sentiment prenijeti i na tu vrstu protesta.

Veća zaposlenost

Ribić za takve lošije rezultate, pak, smatra odgovornim loše vremenske uvjete i "neprimjerenu Vladinu protureferendumsku propagandu", no to je tek dio odgovora na mogući manjak podrške ovoj inicijativi. Kažemo "mogući", jer stvarno jako sumnjamo da broj prikupljenih potpisa nije veći i da je riječ o taktičkome manevru.

No, kada je riječ o meritumu stvari, o suštini zahtjeva organizatora Inicijative, tada tu ipak treba dodatno naznačiti neke stvari. Ana Miličević Pezelj iz Inicijative je u svom istupu kazala kako "rješenje za mirovinski sustav nije u zakonu o mirovinskom osiguranju, nego na tržištu rada", dodajući kako je "potrebno razviti mjere potpore da se ti ljudi zaposle kako bi mogli dobiti punu mirovinu".

Ta je izjava samo dijelom točna, jer je jasno kako se problem održivog mirovinskog sustava i prikladnih mirovina prvenstveno rješava putem što veće zaposlenosti i dobrih plaća, ali je jednako točno i da tom cilju pridonose i zakonska rješenja koja reguliraju mirovinski sustav.

Na ovomu mjestu ćemo se, stoga, dotaknuti famozne brojke od 45 milijardi kuna, za koju je Marko Pavić, ministar rada, kazao kako je "cijena referenduma". Organizatori Inicijative oštro su osudili takvu izjavu, navodeći kako nije točna i da s tom brojkom ministar želi prestrašiti građane zbog "navodnog" destabiliziranja državnih financija.

Međutim, Josip Aladrović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, naknadno je pojasnio tu brojku od 45 milijardi kuna. Prema njegovim riječima, projekcije efekata predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u okviru referendumske inicijative pokazuju da bi negativni fiskalni efekti u razdoblju 2019. – 2040. iznosili približno 45 milijardi kuna, jer bi došlo do povećanja rashoda za mirovine za 29,5 milijardi kuna zbog povećanja broja umirovljenika, te smanjenja prihoda od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih.

Troškovne analize

"Negativni neto fiskalni efekti predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema referendumskoj inicijativi značajno bi premašili pozitivne neto fiskalne efekte posljednjih reformskih izmjena s obzirom na to da bi poništili efekte ubrzanja dobi za odlazak u mirovinu, penalizaciju prijevremene starosne mirovine i povećanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike", ustvrdio je u povodu toga Alardović.

Pritom je pojasnio i neke druge elemente "troškovne analize", ali je kazao i kako je HZMO spreman na razgovore o mogućem smanjivanju penalizacije onih radnika koji u mirovinu odlaze prijevremeno, ali uz radni staž od 30 godina. Dakle, da penalizacija bude manja nakon odrađenih 30 godina staža.

Stoga bi organizatori Inicijative trebali konkretno odgovoriti na ove brojčane analize HZMO-a, ali i pripremiti konkretne prijedloge za promjene nekih odredbi iz mirovinske reforme, ako referendum ne uspije iz bilo kojeg razloga. Jer, prostora za daljnje, detaljnije poboljšanje tih zakonskih odredbi ima, i treba raditi na tome.

Tu se negdje možda krije razlog mogućoj manjoj potpori ovom referendumu: možda građani ovaj put ne padaju samo na "velike riječi", nego traže i konkretnije brojke i argumente. Pogotovo glede ovih 45 milijardi kuna. Da se vidi što je tu zbilja, a što su pusti snovi.

Naslovnica Završni račun