Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Reformama do slabijeg gospodarskog rasta

Vlada je na sjednici prošlog tjedna donijela dva, uz državni proračun, najvažnija gospodarska "udžbenika" u ovoj godini: Program konvergencije 2019.-2022. i Nacionalni program reformi 2019. Ono što je, između ostalog, zanimljivo u Programu konvergencije jest to da Vlada predviđa manji rast gospodarstva u ovoj i u iduće tri godine ne samo u odnosu na Program konvergencije za razdoblje od 2018. do 2021., nego i u odnosu na projekcije iz državnog proračuna za 2019. usvojenog u prosincu prošle godine.

U novom programu, na primjer, predviđa se stopa rasta od 2,5 posto za ovu godinu, dok se prethodnim programom otprije godinu dana projicirala stopa rasta od 2,7 posto, a državnim proračunom za 2019. od čak 2,9 posto. I za sljedeće dvije godine Vlada predviđa usporavanja u odnosu na prethodne projekcije, i to unatoč tomu što za prvo tromjesečje ove godine Ekonomski institut predviđa rast u odnosu na isti kvartal prošle godine od 2,8 posto.

Preveliki zahtjevi

U objašnjenju takvog ublažavanja stopa rasta, Vlada ističe pogoršavanje kretanja u globalnoj ekonomiji, ali i nepovoljnijih ostvarenja 2018. u domaćem gospodarstvu, i to ponajviše izvoza robe, te privatnih investicija, i ispravka naniže očekivanja dinamike inozemne potražnje za robom i uslugama, kao i svjetske trgovine. No, ekonomist Velimir Šonje, vlasnik Arhivanalitike, ističe i moguće druge razloge: "Relativno konzervativne projekcije rasta vjerojatno odražavaju prikriveni strah od daljnjeg usporavanja gospodarske aktivnosti u EU-u u drugoj polovini ove i sljedeće godine, no važniji bi mogao biti drugi uzrok; od dolaska Zdravka Marića u Ministarstvo financija rast se prognozira konzervativno i do sada prilično točno, kako se ne bi pobuđivale prevelike nade i ambicije proračunskih korisnika. Oni bi ambicioznije projekcije vrlo brzo pretočili u prevelike zahtjeve za državnim izdacima, što se nastoji izbjeći jer je cilj visoko zaduženu Hrvatsku dovesti u razred umjereno zaduženih država kako bi se proširio dugoročni fiskalni kapacitet zemlje."

Po njegovu mišljenju, dakle, Zdravko Marić, uz uobičajeni konzervativan pristup procjenama rasta, sada dodatno namjerno "koči" rast u novim projekcijama, kako bi ministre u Vladi barem tako pokušao odvratiti od zahtjeva za povećanom potrošnjom. Međutim, koliko god to moglo biti točno, to bi istovremeno bila i djelomično opasna igra ministra financija, jer tržišni sudionici i poduzetnici ipak s pažnjom prate službene projekcije Ministarstva financija, pa ih ovakve najave možda mogu odvratiti od nekih planova koje su mislili ostvariti na tržištu za koje su smatrali da će ostvariti veći rast.

Takve najave, dakle, ponekad djeluju kao samoispunjavajuća proročanstva, pa se nije uputno pretjerano igrati s doziranjem predviđanja gospodarskih kretanja sukladno dnevnopolitičkoj situaciji u Vladi. Naravno, projekcije Ministarstva financija nisu baš tako moćne u kreiranju tržišne i ekonomske stvarnosti (inače bi svaka optimistična projekcija rezultirala jačim rastom gospodarstva), ali lako je moguće i da je Zdravko Marić ovakve projekcije donio i zbog dubljeg uvida u slabosti naše trenutne situacije u ekonomiji, pogotovo imajući u vidu moguću stagnirajuću ili tek blago rastuću tržišnu sezonu.

Tipično ponašanje

Kad je, pak, riječ o Nacionalnom programu reformi, Velimir Šonje prilično je točno sažeo na Ekonomskom labu ocjenu tog dokumenta: "Kompromisi s malim pomacima uz ispravan smjer i korištenje pozitivnog poslovnog ciklusa tipični su za ponašanje ove Vlade, što će se očito nastaviti do kraja mandata, uz spomenuti rizik sljedeće izborne godine. To je dobro, ali ne i dovoljno dobro, jer Hrvatska treba snažniji potisak za ubrzanje rasta. On bi mogao doći od strukturnih reformi", ističe Šonje i dodaje kako je "Nacionalni program reformi prilično standardan dokument koji zaslužuje sličnu ocjenu kao i Program konvergencije: dobro, ali ne i dovoljno dobro, da bi se značajnije ubrzao rast".

Dapače, kao što se vidi iz Vladinih projekcija, zbog međunarodnih okolnosti i domaćih slabosti, u Banskim dvorima očekuju manji gospodarski rast od onoga koji su predviđali u prosincu prošle godine. Unatoč nastavku provođenja reformi. Veću samokritiku vlastitog Nacionalnog programa reformi teško je zamisliti.

Naslovnica Završni račun