Mišljenja Vrijeme apsurda

Vrijeme apsurda

Tihomir Dujmović

Ljudi iznad sustava: prijavljujući Milanovića, Hrgarek je prijavio i sebe, a DORH prijavu odbacuje?!

Kolumna: tihomir dujmović

Je li vrijeme za zaključak da je DORH najuže grlo ostvarenja hrvatske pravde, parlamentarne demokracije i svih htijenja za kojima u tom smislu Hrvati vape? Pretjeruju li svi koji drže da je DORH ono ključno mjesto gdje se najvažnije afere ili guraju prema naslovnicama ili guraju pod tepih?

U predizborno vrijeme su otvorili file Sanader pa im je na tajmingu prigovorio čak i tadašnji posebni izvjestitelj EU-a Hanes Swoboda, u predizborno vrijeme su otvorili i aferu Spice, ali gle, u predizborno vrijeme nemaju potrebu ispitati Slavka Linića premda bi on kao šef stranačkih financija mogao biti od silne koristi za raščišćavanje optužbi Mladena Hrgareka prema Zoranu Milanoviću o pokušaju pranja stranačkog novca.

Dakle, šef marketinške agencije koja je radila za SDP tvrdi da ga je Milanović prisiljavao da isplaćuje novac za fiktivne usluge. I dolazi na policiju s tom prijavom. I traži čak i da ga se po potrebi ispita na poligrafu, no i to se odbija. I prijava bude odbačena još u predistražnom postupku!?

Što je javni interes?

Unatoč činjenici da je prijavljujući Milanovića, Hrgarek de facto prijavio i sebe, unatoč dakle činjenici da DORH ispred sebe ima klasičnog pokajnika, a na pokajnicima su gradili brojne čuvene naročito političke slučajeve, cijela se prijava odbacuje?! Kad ste čuli za ovakav primjer? I kako to da se tako brižljivo skrivalo od javnosti da je Zoran Milanović bio ispitan u istoj aferi, dok se u isto vrijeme jedva koji sat nakon ispitivanja Sanadera, Barišića ili Mamića gotovo kompletni zapisnici završavali u medijima?

Tko je to i s kojim pravom zaključio da ne postoji javni interes da se ta informacija pusti van? I kamo mi zapravo možemo sa ovako eklatantnim dvostrukim mjerilima?

Još kad nakon ovako brutalno pokazanih dvostrukih mjerila ovako važnih institucija, uzmemo u obzir da i dobar dio medija prati tu nevidljivu ali jasnu crtu „dvostruke linije zapovjedanja“, pa nikako da se u tim i sličnim temama aktivira slavno hrvatsko istraživačko novinarstvo čak ni usred ovako eklatantnih afera kao što je afera „Madison“, onda smo zapravo blizu formule koja odgovara na pitanje zašto ova država funkcionira de facto izvan istinskih uzusa demokratičnosti i pravne države, izvan slijepe pravde i izvan dosegnutih vrijednosti koje smo sanjali kad smo ulazili u Uniju.

HDZ-ova afera „Pozajmica“ je uistinu samo dno dna prošlog vodstva najveće hrvatske političke stranke. Jer, posuđivati novce od privatnih firmi od kojih su neke navodno i porezni dužnici, a neke su u predstečajnim nagodbama, to znači da svjesno hodamo po rubu klasične korupcije i da smo na korak toga da privatne dugove riješimo kroz državni proračun. I mediji su s razlogom „legli“ na tu temu.

No, fascinantno je kako su u isto vrijeme posve nezainteresirani za upravo provokativno odbijanje SDP-a da otkrije od koga su oni posuđivali novce. Ta se upravo prostačka naklonost velikog dijela medija jednoj strani, više ne da gledati koliko je odiozna! Naime, sve sugerira da je i SDP posuđivao novac od privatnih firmi, jer da tome nije tako mi bismo imali pedantno predočene fakture bankovnih kredita koje su u tom smislu podizali.

Jesu li i oni posuđivali novac od firmi koje su bile porezni dužnici? Jesu li posuđivali novac od firmi koje su predstečajnim nagodbama pa nema idealnijeg načina da se dug elegantno namiri, negoli da se prebije na račun poreznih obveznika? Jesu li takvim i sličnim raznim uslugama vraćali te kredite dok su bili na vlasti?

Sudac, sviraj penal

Ne znamo, jer mediji kao i pravosuđe smjerno pokazuju naglašenu nezainteresiranost u tom smjeru. Ali to je uistinu kao da u šesnaestercu s dvije ruke zagrlite loptu, a sudac ne svira penal! Time ne samo da se ne želi poslušati legitimni prijedlog HDZ-a, “pogledajte i od koga je SDP posuđivao novce“, time se ne pogoduje niti Mostu koji uporno tvrdi da su i SDP i HDZ zapravo isti i kao i cijela javnost bi htio da i ta istina ugleda svjetlo dana, tom šutnjom se samo i jedino čvrsto stoji uz SDP. Pa kako je moguće da nakon svih onih zastrašujućih Linićevih optužbi glede Milanovićeva brata niti imamo reakciju pravosuđa i policije niti imamo novinarske serijale kakve smo gledali u slučaju Karamarka?

Kad smo kod DORH-a i frapantne koordiniranosti s dobrim dijelom medija tu je i suđenje u Münchenu. Niti tamo imamo stalne novinarske ekipe što je upravo nevjerojatno, niti se iz medijskih napisa uopće može rekonstruirati što se sve na suđenju događa. U meritum stvari se medijski uopće ne ulazi i cijelo optuženo društvo plus prateći svjedoci se zapravo prikazuju kao neuračunljivi revolveraši.

U Radmanovo i Josipovićevo doba HTV je za objašnjenje lex Perković i popratnih udbaških likvidacija gotovo redovito u goste zvao perjanice srpske Udbe tobože kao neovisne znalce i silne eksperte, premda se radilo o ljudima koji su bili uključeni i u slučaj Đureković i u niz drugih likvidacija, dakle izravno zaniteresirani da se van pusti lažna slika i ton! Sudac Turudić u jednom od zadnjih intervjua podsjeća da je DORH više puta konstatirao kako nema nikakvih elemenata za kazneni progon Perkovića, da bi ovo ljeto ili na jesen imali presudu njemačkog suda za koju tek rijetki dvoje hoće li biti osuđujuća.

Jao, stiže jesen

Jer, zamislite blamaže hrvatskog političkog i pravosudnog vrha ako presuda Perkoviću i Mustaču u Njemačkoj bude osuđujuća, a oni su svi uglas tvrdili da nema govora uopće o mogućnosti da mu se sudi.

Kuda možemo s takvim medijima i s takvim pravosuđem? Pa jedan portal u svojim komentarima, očito pripremajući publiku na osuđujuću presudu već sada Perkovića predstavlja kao hrvatsku inačicu Jamesa Bonda, što je upravo nevjerojatno! Dakle, hrvatski domoljubi koji širom svijeta sanjaju hrvatsku državu i bore se za nju, nisu pravedni borci poput primjerice Nelsona Mandele, oni su redom zločinci dostojni toga da im se krampom širom svijeta razbijaju lubanje.

Pa je onda Josip Perković po tome svojevrsni pravednik koji čuva Jugoslaviju od tih zlikovaca! Ima li kraja takvim perverzijama i manipulacijama? Nema, bojim se da će se one povećavati što se jesen bude približavala.

 

Naslovnica Vrijeme apsurda