Mišljenja Librofilija

Librofilija

Ivica Ivanišević

Zvjezdani ratnik

Librofilija

Pisanje biografija – osobito živih osoba s velikim društvenim utjecajem – ne bi trebalo preporučiti ljudima kojima manjka odvažnosti i marljivosti. Osim, naravno, ako nisu izabrali raditi na tekstovima koje će svojim potpisom ovjeriti njihovi glavni junaci. No, sasvim je dvojbeno smiju li se takvi, dakle autorizirani životopisi, smatrati autorskim radovima svojih službenih potpisnika pošto oni uglavnom služe tek kao puki serviseri tuđe volje. Izabrati pak zanat biografa koji nije zaštićen milošću svojega protagonista/poslodavca znači izabrati mukotrpan rad i izloženost razmjerno neugodnim napadima.
O tome zorno, čak i letimičnim listanjem, može posvjedočiti knjiga pod naslovom "Lucas, jedan život“ Briana Jaya Jonesa (na hrvatski ju je prevela Iva Karabaić). Zadnjih čak sedamdeset gusto otisnutih stranica sloga zapremaju bilješke koje upućuju na izvore citiranih izjava ili prenesenih podataka. Nikome u publici, čak ni manjini studenata ili akademskih istraživača koji bi mogli posegnuti za librom, takva sitničavost neće biti od naročite koristi. Ali taj zamašni prilog temeljenome rukopisu nije ni objavljen da bi ugodio bilo kojoj kategoriji potencijalnih čitatelja, nego da bi zaštitio autora od eventualnih tužbi.
Brian Jay Jones karijerni je pisac životopisa, štoviše jedan je mandat odradio na čelu Međunarodne udruge biografa, pa je itekako svjestan svih opasnosti koje vrebaju na nadobudne autore životnih priča slavnih i moćnih. A u svom trećem književnom pothvatu (prvi je naslov posvetio piscu iz devetnaestog stoljeća Washingtonu Irvingu, a drugi čuvenom lutkaru i tvorcu Muppeta Jimu Hansonu) izabrao je baviti se likom i djelom jedne od, izvan svake sumnje, najmoćnijih osoba našega vremena, premda ona ne dolazi iz očekivanog ambijenta - svijeta visoke politike.
George Lucas danas je službeno napola umirovljeni filmaš, premda bi bilo poštenije deklarirati ga kao evanđelista pop-kulture i zadnjeg velikog mitotvorca naše civilizacije. Njegov utjecaj koji se ne da opisati suhim jezikom brojki – desecima i stotinama milijardi dolara koje su njegove izmišljotine do danas obrnule – to je impresivniji kad shvatimo (u čemu nam Jones s elegantno prikrivenom zloćom velikodušno pomaže) da je Lucas oduvijek bio filmaš s greškom. Divlju bujicu ideja koje su ga spopadale nikad nije naučio kanalizirati u dramaturški uredan scenarij, pa se uvijek morao oslanjati na druge pisce. Režiju je, doduše ne bez ozbiljnih razloga, držao iscrpljujućim poslom kojega se uputno kloniti, a kao beznadni introvert užasavao se od same pomisli na rad s glumcima kojima je radije upravljao kao figurama na šahovskoj ploči negoli s njima surađivao kao sa senzibilnim interpretima osebujnih karaktera. Jedino filmsko zanimanje koje je uistinu volio bila je montaža, ali i ta je ljubav bila oslonjena na sumnjive temelje – naime, na duboku vjeru da se film stvara baš za montažnim stolom, pa makar u tome procesu stradali deseci sati produkcijski skupog materijala.
Voljeli ga vi ili ne, divili mu se ili ga prezirali, bez udjela Georgea Lucasa naše bi vrijeme bilo potpuno drukčije. Tko je svjestan te činjenice – a tko, pobogu, nije?! – ima dovoljno razloga da potraži Jonesovu knjigu, štreberski pošten izvještaj o jednoj sasvim iznimnoj personi koju je, po svemu sudeći, lakše voljeti preko ekrana negoli uživo.

Naslovnica Librofilija

VIŠE IZ RUBRIKE