Mišljenja Cinemark

JOJO RABBIT Heil Shitler!

FILM: Jojo Rabbit; komedija; SAD/Novi Zeland/Češka, 2019.; REŽIJA: Taika Waititi; ULOGE: Roman Griffin Davis, Thomasin McKenzie; OCJENA: *** 1/2

Smještena pred kraj Drugog svjetskog rata, priča u prvom planu drži malog naci-fanatika kojemu je Adolf Hitler imaginarni prijatelj, a pronalazi mladu Židovku na tavanu svoje kuće. Redatelj se smije u lice slijepom fanatizmu, indoktrinaciji i ideologiji, te pokazuje srednji prst fašizmu. Jer, jasno, Jojo će uz Elsu shvatiti da nisu Židovi 'monstrumi', već njegov imaginarni prijatelj. Hitler, pardon Shitler.

Sav novac svijeta koji je zaradio treći dio Marvelove sage o Thoru, konkretno 853 milijuna dolara u međunarodnoj kinodistribuciji, dao je  potpunu slobodu oko izbora idućeg projekta filmašu Taiki Waititiju ("Orao i morski pas", "Kad padne mrak", "Lov na divljake").

Od svih mogućih filmova novozelandski redatelj je odlučio sufinancirati - i režirati - baš komediju "Jojo Rabbit" iz Drugog svjetskog rata koja se dotiče nacizma i holokausta. Da Waititi nije snimio blockbuster kakav je "Thor Ragnarok", tko zna bi li netko uopće ekranizirao roman "Caging Skies" Christine Leunens, kamoli u studijskoj produkciji 20th Century Foxa.

Jer, premisa romana je krajnje neobična, što otežava reklamnu kampanju filma i umanjuje njegov komercijalni potencijal. Smještena pred kraj Drugog svjetskog rata, priča u prvom planu drži malog naci-fanatika kojemu je Adolf Hitler imaginarni prijatelj, a pronalazi mladu Židovku na tavanu svoje kuće.

Srećom, neobično(st) je zaštitni znak Novozelanđanina koji je izgradio ime na pomaknutim ostvarenjima spajajući neozbiljno i ozbiljno, komediju s vampirskim hororom ("What We Do In Shadows"), avanturom ("Hunt For The Wilder People") i akcijskom fantazijom ("Thor Ragnarok").

"Jojo Rabbit" je djelce tog i takvog Waititija koji je od Marvela posudio megazvjezdanu Scarlett Johansson i angažirao friškog oskarovca Sama Rockwella da si olakša "predstavljanje" filma široj publici. Istovremeno, Waititi je sebi otežao posao time što je odlučio sam odigrati ulogu imaginarnog prijatelja naslovnog protagonista Jojoa (Roman Griffin Davis), dakle Hitlera glavom i brčićima.

Sve je to potvrda neovisnosti kakvu je ambiciozni novozelandski filmaš uživao, ali možda je ipak trebao nekoga tko bi ga zauzdao ili bolje usmjerio da "Jojo Rabbit" ne bude ovako tonalno neujednačen. Na momente se čini kao da Waititi filmom pokazuje kako je dobio budžetski odriješene ruke koje se formiraju u ironični "Heil Hitler" pozdrav pa se, valjda baš zato, "Jojo Rabbit" otvara njemačkom obradom Beatlesove "I Wanna Hold Your Hand".

Scenografija će zasigurno izazvati ljubomoru kod Wesa Andersona ("Kraljevstvo izlazećeg mjeseca"), Waititijeve glavne konkurencije za titulu najdražeg redatelja hipstera-milenijalaca. Andersonov senzibilitet je i prije bio Waititiju na pameti.

A "Jojo Rabbit" je vjerojatno njegov "najandersonovskiji" film koji se povremeno ponaša kao da je Anderson pomiješao "Dječaka u prugastoj pidžami" i Chaplinova "Velikog diktatora". Koliko je ovo delikatna tema, dobro zna Roberto Benigni, no Waititi ionako nije tipovao na humornu suptilnost oskarovca "Život je lijep".

Kao i u nekim prethodnim Waititijevim filmovima, humor u "Jojo Rabbitu" biva (pre)forsiran u "hit&miss" stilu, a i nije baš toliko provokativan kako se očekivalo.Samo se hipsteri mogu smijati na svaku foru, čak i tamo gdje ama baš ništa pod milim bogom nije smiješno.

Povijest se u tom smislu ponovila i premijerna projekcija novog Waititijeva filma na ZFF-u (kinodvorana MSU) ponovno je na mahove djelovala poput "sitcoma" s nasnimljenim smijehom publike, baš kao "Kad padne mrak" prije pet godina. No, daleko od toga da "Jojo Rabbit" nema i uistinu lucidnih trenutaka, dostojnih i Monty Pythona, počevši od toga da je Hitler nazvan - Shitler.

Mein Gott! Neke scene u naci-kampu za djecu s fräulein Rahm (komičarka Rebel Wilson) prilično su urnebesne, kao i takozvani Heil Hitlering, odnosno govorenje "Heil Hitler" svima prisutnima i tako ukrug. "Daj mi Heil", traži Hitler od klinca kao da je to "gimme five".

Također, suluda je scena kad kapetan Klenzendorf (Rockwell) traži od pomoćnika Finkela (Alfie Allen iz "Igre prijestolja") njemačke ovčare, ali ovaj umjesto pasa isporuči prave ovčare, tj. pastire koji su - Nijemci.  Klenzendorf prolazi sličnu karakternu mjenu kao Rockwellov lik iz "Tri plakata izvan grada".

Stephen Merchant ("gestapovac" Deertz) bio bi sjajan herr Flick u eventualnom remakeu serije "Alo, alo", kao što bi Archie Yates (bucmasti Yorki) mogao glumiti u nastavku "Lova na divljake". Casting je na mjestu, od solidne Scarlett u ulozi majke Jojoa i članice pokreta otpora, do izvrsne Thomasin McKenzie (otkriće iz "Ne ostavi traga") kao djevojke s tavana koja nije "duh" nego "nešto gore".

Židovka Elsa i mali nacist nesvakidašnji su par hvalevrijedno postavljena filma. Waititi se smije u lice slijepom fanatizmu, indoktrinaciji i ideologiji, te pokazuje srednji prst fašizmu. Jer, jasno, Jojo će uz Elsu shvatiti da nisu Židovi "monstrumi", već njegov imaginarni prijatelj. Hitler, pardon Shitler.

Ljubav i munja

Scarlett Johansson upravo snima "solo" film o Crnoj udovici, a i Waititi se vraća Marvelu kako bi režirao četvrtog Thora, podnaslovljenog "Love and Thunder", u kojem će čekić Boga munje preuzeti njegova bivša cura Jane Foster (Natalie Portman).

Naslovnica Cinemark