Kultura Kultura

izdavački projekt

Slobodan Prosperov Novak suautor je tri knjige iz ‘Kanonskog korpusa hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti’, u radu je još dvanaest, a nakon gašenja 'Pola ure kulture' komentare izgovara psu Kastoru

 izdavački projekt

‘Nedostaje mi angažman komentatora u ‘Pola ure kulture’. Tekstove namijenjene javnosti ovako izgovaram mome psu Kastoru i vidim da baš i nije zainteresiran’

Treća knjiga “Kanonskog korpusa hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti” prof. Slobodana Prosperova Novaka, u nakladi njegove izdavačke kuće “Lilliput planet”, ugledala je svjetlo dana početkom rujna. Cilj ovog projekta, na kojemu surađuje s profesoricom s Hrvatskih studija Viktorijom Franić Tomić, jest stvaranje tekstualnog okvira budućih obrazovnih, odnosno humanističkih reformi.

– Ovdje se radi o izravnoj intervenciji u hrvatski, ne obrazovni sustav, nego sustav kulture u cjelini te se dokida redukcionizam dosadašnjeg poznavanja hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti – naglašava Prosperov Novak. Otprilike u isto vrijeme kada je objavljen novi svezak “Kanonskog korpusa”, ovaj povjesničar književnosti dovršio je i monografiju o svetom Jeronimu, koju je promovirao u Splitu. Već radi na novoj monografiji – onoj o pjesniku i političaru Vladi Gotovcu, a pred tiskom je i idućih osam knjiga iz spomenutog ciklusa.

Kako je nastajala monografija o svetom Jeronimu i u kojoj je fazi ona o Vladi Gotovcu?

– Preda mnom su već zadnji tjedni rada na monografiji o Vladi Gotovcu. Želio sam već godinama završiti tu knjigu i sad je došla na red. Nadam se da ću je završiti do pjesnikova rođendana u prosincu. Imat će jednostavan naslov “Vlado Gotovac – Život i djelo”. Premda bi moglo samo “život” ili samo “djela” jer je to njemu bilo jedno te isto.

Moram vas malo vratiti na početak – na knjigu o Jeronimu?

– Što se knjige o Jeronimu tiče, ona je nastala samo zato što ju je od mene naručio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. Ja sam mu na tomu zahvalan. Naime, nije baš uobičajeno da političari pokazuju interes za pisce i za ono što rade ili bi mogli raditi. Imam mnogo nenapisanih knjiga, ali ne znam nikad kad će koja doći na red i hoće li uopće.

Dakle, ima i privatnih poticaja za nastanak ove knjige?

– Svakako ih ima. Kao desetogodišnjak u roditeljskoj knjižnici pronašao sam pa onda u jednom dahu progutao neobičnu knjižicu s naslovom “Sedam puta udarani”. Bila je to pučka naracija Velimira Deželića ml. o životu svetoga Jeronima Dalmatinca. I tako je svetac ušao u vidokrug mojih omiljenih dječačkih književnih likova...

Tiskane su prve tri knjige iz “Kanonskog korpusa”. Možete li nam predstaviti taj pothvat?

– Za sada financijski iza projekta stoji Ured za obrazovanje Grada Zagreba i, naravno, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Trudimo se kapilarno prodrijeti u sve hrvatske županije i njihove prosvjetne službe, a onda i u sve važnije gradove. S vremenom će se otvoriti dva nadležna ministarstva – ono znanosti i obrazovanja i ono kulture, na koja sad kucamo, ali bez uspjeha. U posao smo krenuli odmah ne čekajući sve prostorne i kadrovske okolnosti kako bi se do jeseni 2019. mogli ostvariti prvi vidljivi rezultati. Upravo se radi na dvanaest svezaka koji su naslovljeni “Hrvatska književnost ranog novog vijeka” i odnose se na razdoblje od 1450. do 1800. godine. Uz njih, završena je knjiga o književnosti Boke kotorske, zatim svezak o Duvnu u hrvatskoj književnosti, obje kao primjeri regionalnih književnih cjelina izvan granica Republike Hrvatske.

Zatim se radi na opsežnoj knjizi o književnosti hrvatskih antikomunističkih disidenata u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do 1990.; u postupku su dvije knjige o dramskoj književnosti i kazalištu u 19. i 20. stoljeću. Pred tiskom su knjige o tekstualnoj dimenziji hrvatske ranonovovjekovne glazbe, upravo se izrađuju knjige o hrvatskom narodnom preporodu. U pripremi je rukopis o hrvatskoj kulinariji starijih epoha, a počeli su radovi na završnom Leksikonu živih pisaca, koji ima u ediciji redni broj LI., što će reći da je u ovoj seriji posljednji 51. svezak. Inače, uz glavnu ediciju priprema se još i kolekcija manjih knjiga pod skupnim naslovom “Izvori”, u kojoj će se prvi put tiskati zanemareni, a nepoznati tekstovi iz “Kanonskog korpusa hrvatske književnosti, kulturne povijesti, znanosti i filozofije”.

Očekujete li da će knjige negdje postati udžbenici? Jesu li studenti ciljana publika?

– Projekt će značajno usavršiti temeljni korpus od kojega polaze sva identitetska saznanja pa će njegov udio biti važan ne samo u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, nego i u visokoškolskom obrazovnom procesu, kao i poduci hrvatske kulture na stranim sveučilištima te u području cjeloživotnog obrazovanja.

Kakav je zacrtani ritam objavljivanja?

– Evo pred tiskom je osam svezaka, što znači da će prije Božića biti objavljene voluminozne knjige pod naslovima “Zlatno doba književne renesanse” s podnaslovom “Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje”, “Književnost zrele renesanse i njezina kriza”, slijedi “Književnost hrvatskog baroka”, zatim svezak “Pisci oživjele Hrvatske”, knjiga s naslovom “Razdoblje prosvjetiteljstva i predromantizma u hrvatskoj kulturi”, zatim “Pojmovnik europskog srednjeg vijeka”...

Gašenjem HRT-ove emisije “Pola ure kulture” izgubili ste angažman komentatora. Nedostaje li vam to?

– Sigurno da mi nedostaje, naime piscu je prostor iz kojeg nešto može saopćiti najvažniji alat. Ovako izgovaram tekstove namijenjene javnosti mome psu Kastoru, dok ga šetam i vidim da baš i nije zainteresiran, ali nas često zaustave nepoznati ljudi i pitaju hoće li opet biti tih komentara. Moj pas im uvijek kaže da neće jer sad ih on ima, te komentare, samo za sebe.

Zagorkin muzej Gričke vještice

U kojoj je fazi projekt "Zagorkina muzeja Gričke vještice"?

– Duboko smo ušli moj prijatelj Vinko Grubišić, predsjednik uprave "Jadran filma", u taj projekt. Muzej će biti na Trgu svetog Marka, usred hrvatskog Camelota. To je muzej novog milenija, za hrabre i za sve one koji osjećaju da je današnjem svijetu potrebna avantura duha. Premda ćete u njemu moći zauzeti i neutralnu poziciju, mi znamo da ona neće biti publici izbor.

Uvjereni smo da će oni izabrati jednu od ponuđenih strana. Na virtualan način, naime, moći će izabrati vizuru žrtve, ali i posve oprečno moći ćete se useliti u vizuru krvnika. Cilj nam je da oni koji stupe u ovaj muzej ne iziđu iz njega isti. Jer dok gledatelji budu proučavali muzej i njegove senzacije, Muzej će proučavati njih i prilagođavati sadržaj i tehnologiju njihovu gledanju, slušanju, opipu i svjetonazoru. Mi tradicionalni muzej hram pretvaramo u ono što se danas naziva inteligentni muzej.

Zagorkin muzej Gričke vještice u palači Grličić-Jelačić postat će kulturno središte grada Zagreba, metropole koja će upravo zbog ovoga muzeja i njegova titulara Marije Jurić Zagorke biti proglašena Svjetskim gradom žena.

Naslovnica Kultura