Kultura Kultura

Bastioni koji život znače

Glazba, hrana i publika u našim tvrđavama nisu problem; Svaki program na Svetom Mihovilu uvijek je pun, a to je gledalište za tisuću posjetitelja, kaže Gorana Barišić Bačelić

Bastioni koji život znače

Sjedim nekidan u autosalonu BMW u Splitu (ne, nisam pazarila... samo sjedila!) i upustim se u razgovor s gospodinom iz unutrašnjosti, koji već dugo živi u Korčuli, bavi se stvarima koje ne spadaju u klasičnu, pa ni popularnu kulturu, a u Šibeniku je, kaže, bio davnih dana.


Prvo što pita, odnosno primjećuje o mom gradu glasi: "...a dobro ste vi uredili te vaše kule (tvrđave, op.p.), vidim da vam to dobro ide, gdje se god što o Šibeniku govori, spominju se vaše kule, šta to tamo ima, kako to izgleda!?...".


Dakle, jedna od prvih asocijacija na Šibenik u javnom prostoru šireg zavičaja, a vjerujem i države, ovog su trenutka obnovljene povijesne utvrde.

Sveti Mihovil kao velika ljetna pozornica, tvrđava Barone na svoj način kao komorno mjesto za razne programe i gastro-kulturni centar, uskoro će i obnova Svetog Ivana, četvrta je pomorska utvrda Sveti Nikola koja nije obuhvaćena istom organizacijom već njom gospodari Javna ustanova "Priroda", a nedavno je otvorena za posjećivanje.


Ova novinarka sudbinu sve četiri prati zadnjih – malo manje od 45 godina, od arheoloških istraživanja do raznih maštarija i nadmudrivanja što bi se s tim blagom moglo napraviti – a desetljećima nije.

Unutar toga, pet godina postoji Tvrđava kulture Šibenik, ustanova koja upravlja trima šibenskim gradskim tvrđavama i na tim tvrđavama organizira programe i posjećivanje.

Ustanovu vodi povjesničarka umjetnosti Gorana Barišić Bačelić, koja je u Šibenik došla iz Splita, upravo radi toga posla. Bila je, dakle, novo lice u gradu uopće, i u kulturi grada samim tim.


Novi posao, nova sredina, nova, mlađahna radna ekipa, ustanova koja raste ispočetka i hoda od prvih koraka... i, evo, u pet godina sve se to prometnulo u svojevrstan novi zaštitni znak starog, povijesnoga grada, i pored postojećih kulturnih vrednota, sadržaja, organizacija i ustanova – novo žarište kulture i društvenog života.

Gledalište s tisuću mjesta

– Počeli smo s 13 programa u prvoj sezoni, sad ih je nekih 25, samo na Svetom Mihovilu.

I, što je najvažnije, gotovo uvijek je gledalište puno, a na "Mihovilu", to je gledalište za tisuću posjetitelja!

Naš je princip rada da svake godine napravimo barem jedan korak naprijed u kvaliteti, samim tim, svake je godine u ukupnoj kulturi grada učinjen jedan korak naprijed.

Ljetna pozornica ove veličine, i na takvoj poziciji, i unutar konteksta jednog lijepog povijesnoga grada – to je bila prilika koju smo mi u Tvrđavi kulture odlučili iskoristiti.

To nije samo spomenik za gledanje, sad kad se sve to zavrtilo doći će – i dolaze – i oni koji možda nisu imali namjeru doći.

Bez obzira na to što se ogroman broj naših ulaznica prodaje izvan Šibenika, mi jako puno radimo baš oko povezivanja Tvrđave kulture s građanima Šibenika, potičemo na sve načine mogućnost dolaska Šibenčana na tvrđave, tako je sada već gotovo 5000 građana učlanjeno u Klub prijatelja, što omogućava besplatne ulaze u određenim programima i po određenim uvjetima – na Barone svakako.

Naročito nam je stalo vratiti građane na nekoć kultno mjesto, Tvrđavu Barone.

To je, na razmeđu između Šubićevca i grada, lokalitet koji spaja novi i stari Šibenik, ima svoju priču u prošlosti kad je tamo postojalo vrlo popularno gradsko ugostiteljstvo.

Sad je to mali gastro-kulturni centar s namirnicama naših OPG-ova, koje na taj način potičemo. Hrana je uistinu domaća, bez konzervansa, samo šibensko pivo, i – ako pogledate program – samo zanimljivi izvođači.

To gledalište je za najviše 120 ljudi, s odličnom atmosferom i, kažem, sad nam je izazov vratiti upravo Šibenčane na njihovu tvrđavu povrh grada.


Kažete da puno ulaznica za programe prodajete izvan Šibenika, imate li preciznu evidenciju gdje se prodaju i odakle dolaze posjetitelji?


– Svakako, postoje statistike koje sad nema smisla iščitavati.

Ali, evo, skoro da je rasprodan koncert Michaela Kiwanuka, a barem 300 ulaznica prodano je u Zagrebu.

Dolazi nam publika iz Splita, Zadra, Rijeke, Filipjakova, Dubrovnika, iz Slovenije, BiH, Srbije, Češke, Austrije, Amerike, Norveške, Švicarske...

Ne moram govoriti da je publika koja potegne do Šibenika zbog nekog programa – u principu kvalitetna publika.

A onda, oni spavaju u gradskim apartmanima, jedu u gradskim lokalima, sve je to skupa jedan mali zamašnjak i za šibenski turizam.

Zatečeni ljepotom prostora

Što se programa tiče, nisu usko profilirani, odnosno prilično su šaroliki, od regionalno pa čak i planetarno poznatih, do domaćih, ili pak estradnih izvođača. Je li to vaš izbor ili se to samo i tek – događa...


– Sveti Mihovil je toliko dobar prostor za izvedbe da ne bi bilo opravdano imati strogo profiliranih, recimo klasičnih, pet-deset programa i gotovo.

Doživjeli smo da nam i izvođači ostanu zatečeni ljepotom toga prostora, on je, naprosto, dodana vrijednost, i nju na svaki način treba afirmirati. Mi u ovoj sredini imamo umjetnike i glazbena društva visokog renomea i kvalitete, poput Pjevačkog društva "Kolo" ili Šibenske narodne glazbe – pa zar nije i naša obveza da vodimo računa o gradskoj kulturi, šibenskoj kulturnoj baštini i šibenskoj publici!?

Da, oni svake godine imaju svoj termin za nastup na Mihovilu. I svake godine puno gledalište.

Koliko god se trudimo, i uspijevamo da ta ljetna pozornica bude cilj dolaska i nastupa svjetski poznatih zvijezda, toliko pazimo na činjenicu da je ona i lokalna vrijednost, u koju treba ugraditi "lokalnu" ljubav građana.

Pa i zato nemamo problem publike – na stranu to što i radimo na projektima oko razvoja publike, pa ćemo na jesen imati cijeli jedan festival posvećen toj temi.


Kad već spominjemo publiku... Svetom Mihovilu se moraju priznati raznovrsni programi i ispunjeno gledalište, ali... i svojevrsna nedisciplina prostora: programi počesto prilično kasne, publika se ponaša krajnje komodno oko termina ulaska u gledalište ili izlazaka do obližnjeg bara... dijelu publike to sigurno ne smeta, i godi mogućnost ležernog ponašanja, ali uvijek postoji i druga polovica kojoj to smeta, osobito na programima koji baš nisu rock koncert...


– I sami to vidimo ali to je golemo gledalište i tako strukturirano da je gotovo nemoguća neka posebna "kontrola".

I produkcije su tehnički zahtjevne na tom prostoru. No sigurno ćemo o tome povesti računa...

Publika je esencija svega, a kroz te programe za razvoj publike cilj je – kako naučiti ljude da uživaju.


Barone... tamo je "disciplina prostora" sasvim neupitna...


– Da, ali to je prostor za nekih 120 posjetitelja kad govorimo o programu, i tamo je sve jednostavnije.


Imate i filmski, i glazbeni program na Baroneu, toj zaista divnoj maloj ljetnoj sceni...


– "Na vrh" grada već je četvrto izdanje filmskog programa "Srijedom po svijetu – ljetno kino pod zvijezdama".

Ove godine izbor su napravili selektori iz Zagreb, Motovun i Subversive Film Festivala i zagrebačkog Kina Europa.

U deset tjedana održat će se projekcije festivalskih uspješnica, već je igrao film "Halla ide u rat" uz razgovor Borisa T. Matića i Lane Matić, slijedio je "Dogman" Matea Garronea, imamo na programu i filmove: "Loro" talijanskog oskarovca Paola Sorrentina, "Pepeo ljubavi" Jia Zhangke, "Srbenka" Nebojše Sljepčevića, "Na putu" belgijskog redatelja Joachima Lafossea.

Jurica Pavičić s Motovun Film Festivala dovodi nam "Neka bude svjetlo" Marka Škopa, tu je i "Teret" Ognjena Glavonića sa šibenskim glumcem Leonom Lučevom te projekcija njegova debitantskog filma "Malo se sjećam toga dana", "Moje neobično ljeto s Tess" Nizozemca Stevena Wouterlooda nagrađenog na Berlinaleu...

Program završava 28. kolovoza vrlo posebnom projekcijom za najmlađu publiku, kultnog domaćeg animiranog filma "Čarobna šuma". Bit će to hommage nedavno preminulom doajenu hrvatske animacije Milanu Blažekoviću.

Samofinancirani program

Barone ima i svoj program koncerata, svirao je Mario Guberina, nastupit će Mate Skračić i Adaptive kvartet, Dennise Jannah jedna od najboljih pjevačica na suvremenoj jazz sceni, Tea an Toma-blues u izvedbi sopranistice i gitarista.

Na Baroneu će biti i tri programa Šibenik dance festivala, program Kanal 4 s tri večeri DJ-a, pa i – međunarodni festival stand up komedije.


A na Svetom Mihovilu – već u lipnju nastupio je "Psihomodo pop", slavljenički koncert imala je klapa "Bonaca", zbog golemog zanimanja Đorđe Balašević imao je dva koncerta od četiri sata, zatim Šibenik brass Orchestra, pa ide najava za 10. srpnja koncerta Michaela Kiwanuka.

Tri dana trajat će i na Mihovilu Comedy Fortress Festival, zatim otvorenje Seasplash festivala.

Toni Cetinski nastupa 19. i 20. srpnja, potom se 22. srpnja otvara Šibenik Dance festival, 24. srpnja nastupa Jacob Collier, 28. srpnja Zoran Predin, 30. srpnja Ana Oxa, 7. kolovoza Božo Vrećo, 10. kolovoza [email protected] Hvob, 14. kolovoza Matej Meštrović @ South Czech Philharmonic, 21. kolovoza The Stranglers, 23. i 24. kolovoza Petar Grašo. I još 14. rujna "Parni valjak" i 28. rujna šibensko "Kolo".


Za kraj jedan sasvim prozaičan, no vrlo značajan podatak: Tvrđava kulture se apsolutno samofinancira, iz gradskog proračuna, gdje pripadaju, ne uzimaju ni lipe.

Naslovnica Kultura