Kultura Kultura

IZLOŽBA POSVEĆENA HRANI

'Neka jedu kolače?', prva izložba koja tematizira mrtvu prirodu domaćih autora u rasponu od moderne do današnjice i koja skreće pozornost na važan problem hrane i prehrane

IZLOŽBA POSVEĆENA HRANI

Koja je obijesna dama u 18. stoljeću, na primjedbu da je francuski narod gladan kruha, odvratila: "Neka jedu kolače!", do danas nije posve razjašnjeno.

Ipak, izjava se pripisuje Marie Antoinette premda je, tvrde neki, prvi spomen ove izjave pripisan španjolskoj princezi koja se udala za kralja Luja XIV. 1660. godine, bila je pripisana i dvjema tetkama kralja Luja XVI., a spomenutu priču zapisao je i filozof Jean-Jacques Rousseau 1766. kad Marie Antoinette nije ni bila u Francuskoj, a k tome imala je tek 11 godina.


Ipak, izložba u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu koja je otvorena u četvrtak, nazvana upravo "Neka jedu kolače?", ne bavi se istraživanjem autorstva okrutne izjave, ali je prva izložba u nas, kako je kazala ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, uz Branka Franceschija, ujedno i autorica postava, koja tematizira mrtvu prirodu domaćih autora u rasponu od moderne do današnjice, te prva izložba u Hrvatskoj koja skreće pozornost na važan problem hrane i prehrane.

Upitnik u nazivu izložbe upućuje na paradokse 21. stoljeća, u kojem još uvijek odzvanja ta izjava koja se pripisuje francuskoj kraljici.


Branko Franceschi podsjetio je i da proizvodnja hrane i umjetnost idu zajedno od pamtivijeka.

Potreba za kuhanjem hrane i konzumiranjem kuhane hrane izdvaja čovjeka od ostatka životinjskoga svijeta, baš kao i umjetnička obrada hrane.


Podsjetio je da je prvu poznatu mrtvu prirodu naslikao Caravaggio, a kroz likovnu obradu hrane vidi se i kakve su se promjene dogodile u umjetničkom izražavanju od početka 20. stoljeća do danas.

Neizostavan trag

– Na početku je dominirala tradicionalna mrtva priroda, već tridesetih godina s grupom "Zemlja" zbiva se snažan zaokret prema suodnosu hrane i socijalnog položaja, pa sve do suvremenosti, gdje se umjetnost bavi hranom i kao formalnim pitanjem i interpretacijom sadašnjosti kroz motiv hrane – dodaje Franceschi.


Izložba obuhvaća radove s motivom hrane koje su domaći umjetnici stvarali od druge polovine 19. stoljeća do danas, u svim medijima u kojima se realizira novovjekovno vizualno stvaralaštvo – od tradicionalnih likovnih disciplina slikarstva i kiparstva do fotografije, videa, instalacije i interaktivnih sadržaja.

Riječ je o 55 autora koji su, svaki u svojemu vremenu, ostavili i ostavljaju neizostavan trag i utjecaj na hrvatskoj likovnoj sceni. Tu su, uz hrvatske klasike, poput, primjerice, Becića, Medovića, Uzelca, Karasa, Gecana, Plančića, Račića, Dulčića, Trepšea, Varlaja, i suvremeni autori – Braco Dimitrijević, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Vlasta Delimar, Tajči Čekada, Ljiljana Mihaljević, Mladen Tudor, Ivan Posavec, Mario Kučera, Josip Klarica, Zoran Marinović, Matko Vekić, Bane Milenković, Matko Mijić i brojni drugi.


Radovi iz različitih desetljeća i u različitim disciplinama postavljeni su tako da se nadopunjuju u estetskom doživljaju i na razini značenja, pa izložba kroz razmatranje svima poznate tematike ima i snažan edukativni potencijal u prikazu evolucije umjetničkih pravaca prošlog stoljeća.


Izložba ostaje otvorena do 7. srpnja.

Naslovnica Kultura