Kultura Kultura

Fiskultura kao kultura

Hoće li 'Zlatna vrata' preuzeti kozmetičarka i trenerica, koja u kulturi nije radila ni dana, ali jest u kladionici i dućanu sportske obuće?; Odluka je na gradskim vijećnicima

Fiskultura kao kultura

U utorak 16. travnja, kao 11. od 40 točaka dnevnog reda, na splitskom Gradskom vijeću naći će se i prijedlog da vijećnici potvrde Danijelu Ćukušić kao novu ravnateljicu Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje "Zlatna vrata". Upravo je nju Upravno vijeće "Zlatnih vrata" većinom od tri naprama dva glasa ocijenilo najboljom osobom da u iduće četiri godine vodi ovu javnu ustanovu, a većinu su joj, kako to već ide, osigurali članovi Upravnog vijeća koje imenuje Grad, dok su dvije članice iz kvote zaposlenika bili za Helenu Petrinović, profesoricu i andragoginju s 25 godina iskustva u obrazovanju odraslih upravo u "Zlatnim vratima".

Za mjesto ravnatelja se bio kandidirao i Ante Kuštre, samostalni umjetnik, te Nansi Ivanišević, ravnateljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu u Uredu državne uprave Splitsko-dalmatinske županije. Njezina je prijava proglašena nevažećom jer je, prema tumačenju Upravnog vijeća, priložila neovjerenu diplomu zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje je stekla zvanje profesorice francuskog i talijanskog jezika. Ona je obnašala i dužnost ministrice prosvjete i sporta u hrvatskoj Vladi, kao stipendistica francuske Vlade stekla zvanje magistrice kulturnih politika na Institutu političkih znanosti u Grenobleu, a doktorsku titulu je stekla u Zadru. Njezina eliminacija, kako ju je nazvala i sama Ivanišević i najavila "daljnje korake", mogla bi lako rezultirati i tužbom jer je dvojbeno što u "Zlatnim vratima" smatraju izvornikom. Naime, Nansi Ivanišević priložila je originalnu fakultetsku potvrdu o diplomi izdanu 1981., što se uglavnom smatra valjanim dokumentom koji ne treba ni kopirati ni ovjeravati.

Ante Kuštre ima i diplomu splitskog Pravnog fakulteta te diplomu profesora književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i specijalističku diplomu Odjela za film sveučilišta "Paul Valery" iz francuskoga grada Montpelliera. No, Vijeće se odlučilo za Danijelu Ćukušić, koja u obrazovanju ima točno pet godina radnog iskustva, koja je nakon obrtničke škole, gdje je stekla zvanje kozmetičarke, završila studij tjelesne kulture i koja u "pravoj" kulturi nema apsolutno nikakvo iskustvo. Staž u prosvjeti stekla je radeći u trogirskome Pučkom otvorenom učilištu i u Učilištu Virtus koja se bave obrazovanjem odraslih, posljednjih godina bila je rukometna trenerica i tajnica u ženskom rukometnom klubu, a prije toga je nekoliko godina radila i u sportskoj kladionici te u dućanu sportske obuće. Toliko o životopisima.

Što se priloženih programa rada pak tiče, dvije članice Upravnog vijeća "Zlatnih vrata" program Danijele Ćukušić, baš kao i Kuštrin, ocjenjuju nedovoljno dobrim. "Program Danijele Čukušić je korektno razradio segment obrazovanja, makar uz neke dvojbe oko smislenosti pojedinih intervencija. Nije uravnotežen. Realno je izvediv, ali je u nekim segmentima vrlo upitna svrha te izvedivosti, štoviše, ponegdje se nudi plan koji predstavlja nazadovanje u odnosu na aktualnu situaciju. U nekim se dijelovima temelji na podacima koji nisu točni, odnosno ničim nisu potvrđeni", prigovorile su Tamara Visković i Marta Radoš,
koje Danijeli Ćukušić ozbiljno zamjeraju i "golem nedostatak ikakvih kompetencija u kulturi, kao i formalno obrazovanje iz područja koje nije direktno vezano niti za jedno od dva područja".

Doista, listajući program v.d. ravnateljice Danijele Ćukušić, vidi se da je obrazovanje obrađeno detaljno. Međutim, zabrinjavajuće je gotovo potpuno ignoriranje temeljne svrhe postojanja "Zlatnih vrata" - a to su nekomercijalno obrazovanje, osnovna i srednja škola za odrasle, dakle obrazovanje za one koji su ga nekoć propustili, a danas si ga ne mogu priuštiti. Takav je program možda prikladan za privatne škole kojih u Splitu ima oho-ho, dok je za "Zlatna vrata", kao javnu ustanovu, financiranu javnim novcem, najbitnije ispunjavanje javne potrebe jer inače gubi svrhu postojanja.

Dio koji se odnosi na kulturu iznimno je konzervativan, pa se spominju čak i igrokazi, i značio bi nazadovanje, jer se uglavnom spominju kulturni amaterizam i klasične izvedbene točke, ne vodeći računa ni o tome da je scena Kinoteke izuzetno mala i neprikladna za ikakve priredbe, osim možda monodramskih. O tome pak da bi filmske projekcije u Kinoteci ubuduće trebale biti "začinjene" i komercijalnim reklamama - teško da će ijedan posjetitelj Zlatnih vrata imati pozitivan stav. No, možda se gradskim vijećnicima baš to svidi?

Naslovnica Kultura