Kultura Kultura

Predavanje arhitekta Roberta Plejića

Slovenski arhitekt Jože Plečnik u Splitu je već 1929. izradio 'Prijedlog regulacije i uređenja dijelova Rive pred Dioklecijanovom palačom s izgradnjom novih hotela...'

Predavanje arhitekta Roberta Plejića

Otvorenje izložbe "Plečnik na Brijunima/Plečnik u Hrvatskoj" otvara se u petak, 5. travnja, u 18 sati u jugoistočnoj kuli Dioklecijanove palače, a uoči tog vrlo interesantnog događaja za arhitekte, povjesničare i širu javnost održano je predavanje arhitekta Roberta Plejića, profesora na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, pod nazivom "Arhitekt Plečnik i Split".

Inače, izložba koju će moći vidjeti Splićani prvi je put predstavljena 2017. godine u Zagrebu, u godini koja je nazvana Godinom Plečnika u Sloveniji i kad se obilježavalo 145. godina od njegova rođenja i 60 godina od njegove smrti.

Nakon Zagreba, izložba je putovala u Varaždin, Osijek, Karlovac, a nakon Splita će se postaviti na Brijunima.


Profesor Robert Plejić svoje je predavanje započeo detaljima sa školovanja Jože Plečnika u Beču, na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, kad je austrijska prijestolnica bila "središte svijeta". Tih su godina na prestižnoj školi Otta Wagnera znanje stjecali otac hrvatske moderne arhitekture Viktor Kovačić, zajedno sa slovenskim i češkim kolegom Plečnikom i Janom Koterom.

Meštrovićev prijatelj

– Veze Plečnika s hrvatskim kulturnim krugom sežu u godine prije Prvog svjetskog rata i povezane su s Pragom, gdje se slovenski arhitekt družio sa slikarom Vlahom Bukovcem, kiparom Ivanom Meštrovićem i kritičarem Kostom Strajnićem, koji su ga pokušali zainteresirati za ideju jugoslavenske nacionalne umjetnosti i osnivanje države južnih Slavena – kazao je prof. Plejić, dodavši kako se Plečnik izvlačio i distancirao od toga, no usprkos tome je 1913. godine imenovan u beogradski Odbor za organizaciju umjetničkog postava Srbije i Jugoslavije, nakon čega je doživio burne reakcije kulturne javnosti te je svoje "buntovništvo" u odnosu na Austro-Ugarsku platio kasnije u svojoj karijeri.

Iako su ga profesori bečke Akademije, naime, tri godine zaredom izabirali za nasljednika Wagnera, car Franjo Ferdinand nije ga htio potvrditi.


No, zato je bio "Arhitekt dvorca" u Pragu, odnosno angažiran na obnovi dvorca Hradčani, rezidenciji češkog predsjednika Republike, a u Ljubljani je bio ključna osoba koja je urbanistički obilježila slovenski glavni grad te ga promovirala u red srednjoeuropskih prijestolnica. Umro je 1957. godine.

Nerealizirani projekti

U Hrvatskoj su mu najpoznatiji objekti Svetište Majke Božje Lurdske u Zagrebu, Svetište Srca Isusova u Osijeku, koje je srušeno, i vrtni paviljon na Brijunima, a među čitavim su nizom nerealiziranih projekata, primjerice u Zagrebu i Rijeci, i crkve u Makarskoj i u Primoštenu.


U Splitu je 1929. godine izradio "Prijedlog regulacije i uređenja dijelova Rive pred Dioklecijanovom palačom s izgradnjom novih hotela i zgrade Banovinske uprave", a u njemu je boravio i 1923. godine, kad je raspisan međunarodni natječaj za regulaciju Bačvica, Firula i Zente i izgradnju zgrade kupališta, i bio je na čelu ocjenjivačkog žirija.

Naslovnica Kultura