Kultura Kultura

milenijalci osvajaju svijet

Tržište umjetnina preuzimaju milijarderi od 21 do 37 godina, oni radije kupuju umjetnička djela nego skupe automobile; potiču umjetničko stvaralaštvo, ali i zarađuju na njemu

milenijalci osvajaju svijet

Nakon nekoliko godina stagnacije, globalno tržište umjetnina lani je zabilježilo porast od oko sedam posto, što aukcijske kuće, umjetničke sajmove i druge trgovce umjetničkim djelima čini vrlo optimističnima.

Procjenjuje se da je lani trgovina umjetničkim djelima u svijetu dosegnula 67,4 milijarde dolara.

Ipak, najviše optimizma s pravom pokazuju online aukcijske kuće kojima su osobito skloni novi kupci – oni mlađi od 37 godina koji su postali sila koja, što zahvaljujući naslijeđenom, što zarađenom bogatstvu, malo-pomalo mijenjaju globalnu sliku tržišta.

Dapače, najnoviji izvještaji švicarske UBS banke i Art Bazela, jednog od najvećih umjetničkih sajmova na svijetu, govore kako gotovo polovinu svih kupaca koji su u zadnje dvije godine na umjetnost potrošili milijun ili više dolara čine upravo kupci između 22 i 37 godina.

Upravo ta skupina danas znatno češće i više nego njihovi roditelji kupuje upravo umjetnine.

– Oni radije kupuju djela suvremene umjetnosti nego automobile – kazao je ovih dana za Reuters Johan Jervøe, UBS-ov stručnjak za tržište umjetnina.

– Trendovi ukazuju na to da su novi obrasci kolekcionarstva više utemeljeni na generacijskoj pripadnosti, a ne na geografskim parametrima, što ukazuje na to da je ta generacija rođena između 1982. i 1995. znatno više povezana od prethodnih generacija, a gotovo polovina njih koristi Instagram da kupi umjetnost.

Milenijalci milijarderi

On naglašava kako su milenijalci postali vrlo ozbiljna društvena, poslovna i kolekcionarska sila koja će, primjerice, iduće godine, prema procjeni UBS banke, u svojim rukama imati oko 24 bilijuna dolara.

Na tržištu umjetnina još uvijek među mladim kolekcionarima dominiraju Amerikanci, slijede ih Britanci, ali u Aziji stasava ista bogata klasa ljudi sklonih kupnji umjetničkih djela.

Uglavnom pripadaju svijetu bankarstva, investicijskih fondova, trgovanju nekretninama, a neočekivano malo njih su u svijetu IT i općenito tehničkih zvanja.

Čini se da, budući da gotovo polovina svih kupnji koje obave ovi ljubitelji umjetnosti ide preko interneta, ova umrežena i nadnacionalna i nacionalno pretežito indiferentna generacija milenijalaca više je nego ozbiljna svjetska činjenica, ne samo u smislu umjetnosti.


– U SAD-u su kupci umjetnina pretežno stariji od 50 godina, u Singapuru je 46 posto kolekcionara u kategoriji milenijalaca, dok je u Hong Kongu taj postotak 39 posto.

Zajedno, milenijalci čine 45 posto potrošača visoke klase – nedavno je izjavila dr. Clare McAndrew, osnivačica organizacije "Art Economics", koja se bavi isključivo gospodarskim aspektima umjetnosti.

Ona smatra kako mladi kolekcionari i dalje kupuju u prvom redu iz "čistih" umjetničkih pobuda, kupuju jer neko djelo smatraju lijepim, ono im se sviđa i žele ga imati u svojoj blizini.

No, za razliku od prethodnih generacija kolekcionara, oni se uz svoje zbirke znatno manje emocionalno vezuju i lako se odlučuju na prodaju. Tako se na tržištu, znatno više nego prije, stvara sloj kolekcionara koji su i – prodavači.

Lojalnost nije bitna

Analitičari smatraju da je taj "nedostatak lojalnosti" prema vlastitim zbirkama tipična i za opću sliku ove generacije.

Naime, kad je riječ o milenijalcima, njima lojalnost uopće nije na vrhu ljestvice vrijednosti.

Oko 43 posto njih planira napustiti svoju sadašnju karijeru u roku od dvije godine, a samo njih 28 posto namjerava ostati na istom radnom mjestu dulje od pet godina.

Osim umjetničkih razloga, milenijalci na drugome mjestu ističu i društvene razloge stvaranja kolekcija. Oni, naime, kažu kako na tržištu umjetnina sudjeluju i zato da "potaknu umjetničku produkciju", ali i da – zarade.

Christie’s International prodao je lani, samo u prvih pola godine, umjetnina u vrijednosti od četiri milijarde dolara, što je 35 posto više u usporedbi s istim razdobljem godinu dana prije, a ujedno je to i najbolji polugodišnji utržak Christie'sa do danas.

Na aukcijama su dobili 3,6 milijardi, što je za 28 posto više nego u prvoj polovini prethodne godine, a naknadno je prodano 390 milijuna dolara umjetnina u "privatnim" dogovorima, što je dva puta više nego godinu dana prije.

Online prodaja narasla je za 50 posto i donijela profit od 37,7 milijuna dolara.

Sotheby's je pak u istom periodu na aukcijama prodao umjetnina u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara, što je 12 posto više nego prethodne godine. Ukratko, tržište umjetnina, s mladim, starim i najmlađim kupcima – jednostavno cvjeta!

Naslovnica Kultura