Kultura Kultura

PRVO SKOČI, PA RECI - HOPS

Ako je dalekovod nužan, ne mora biti ružan

PRVO SKOČI, PA RECI - HOPS

Ideja koju je HOPS - Hrvatski operator prijenosnog sustava - isporučio splitskom umjetniku Borisu Šitumu kojem su, upravo po nalogu HOPS-a, nedavno srušili umjetničku intervenciju "Jutro" u Srinjinama da zajednički, a i u suradnji s mnogim drugima koji se "bave strujom", napravi novo "Jutro", izazvala je priličnu pozornost.

Naime, kao što smo već pisali, u Srinjinama je srušen stup starog dalekovoda koji nije u funkciji već 30-ak godina, a na kojemu je Šitum 2005. napravio umjetničku preinaku koja je, bez obzira na navodnu dotrajalost i opasnost koju je stup predstavljao za pješake i vozila na cesti iz Žrnovnice, uljepšavala krajolik.

Želju tvrtke HOPS sam umjetnik je primio kao znak njihove dobre volje, ali je i sam svjestan kako je dug put do realizacije te ideje. Upravo stoga nije se želio jasnije referirati, računajući da ćepravodobno biti u mogućnosti prvo ozbiljno porazgovarati s odgovornim ljudima HOPS-a, a tek poslije - eventualno - i za javnost.

Zemlja divova

No, moraju li doista dalekovodi biti tipizirani, ružni i nemaštoviti?

Navikli smo ih ne primjećivati, ne obraćati pažnju na njih, prihvativši istinu da su nadzemni vodovi, koliko god ružno izgledali, dio krajolika od kojeg možemo okrenuti glavu, ali od potrebe za strujom nikako ne možemo.

Uostalom, otkako je još davne 1895. u Šibenik, a kasnije i u Split, stigla struja, s njom su stigli i stupovi dalekovoda koji su, kako je rasla potrošnja, ali i razdaljine koje treba premostiti kako bi energija stigla do krajnjeg korisnika, nekad bili "čudestvo", a danas su "nevidljivi" na isti način na koji su "nevidljive" i planine.


Za razliku od naših krajeva - a nismo ni za di smo! - u ostatku svijeta ozbiljno se razmišlja o dalekovodima budućnosti.

To razmišljanje prvi put ozbiljno izlazi iz striktno inženjerske discipline i uključuje i arhitekte i dizajnere, a bez pretjerivanja se može kazati kako je svijet već danas spreman, pod određenim uvjetima, za potpunu transformaciju onoga što sada podrazumijeva pod pojmom dalekovoda.

Danas su još uvijek, kao i prije stotinjak godina, tipične siluete stupova označene kao jela, portalni stup, kanadski stup, mačka, Y – stup, bačva, Dunav, dvostruka jela, sidreni V i sidreni finski stup.

No mora li to biti baš tako i nikako drukčije?


Prije nekoliko godina Island je prodrmao svijet natječajem koji je upravo tražio nove obrise stupova dalekovoda od kojih se očekivalo nešto novo, nešto drugačije.

To su i dobili - dobili su "Zemlju divova" kako je nazvan projekt autorskog dvojca koji čine američki arhitekti Jin Choi i Thomas Shine.


Njihovo rješenje manjim alternacijama transformira uobičajene dalekovode u gigantske skulpture čovjekolike forme prosute po pejzažu.

Kroz nekoliko promjena na postojećim oblicima čeličnih struktura, kako arhitekti naglašavaju, stvorili su seriju raznolikih, monumentalnih i moćnih tornjeva, tj. dalekovoda.

Trošak neznatno veći

Ako je vjerovati autorima, ovakvi bi reinterpretirani dalekovodi, osobito u dramatičnim pejzažima poput islandskog, postali atrakcija te pružali nezaboravno vizualno iskustvo, pretvarajući obične tornjeve dalekovoda jednostavnog dizajna u dojmljive divovske skulpture.

Jin Choi i Thomas Shine dobili su pregršt nagrada no novi stupovi, toliko drukčiji od drugih, još nigdje nisu nikli premda su svoje rješenje prilagodili za različite klimatske uvjete pa su tako kao stupove "smislili", ne samo ljudske figure, nego i životinje.

Zašto je ta ideja još uvijek tek nagrađivano rješenje, ali ne i rješenje koje je zaživjelo? Razlog je zapravo jednostavan.


Jin Choi i Thomas Shine nude posve novu filozofiju prostora. Od dalekovoda koje niti ne primijećujemo, a koji su, autori kažu: čelično sivi, kao tenkovi, oni žele stvoriti vidljive, bijele, naglašene siluete, skulpture u prostoru koje su ne samo lijepe, nego i funkcionalne. Je li to utopija? Trenutno možda da, ali...


Ali u Velikoj Britaniji je prije nekoliko godina njihovo ministarstvo energetike i okoliša bilo raspisalo natječaj upravo za nova rješenja stupova dalekovoda.

Prvu je nagradu i pet tisuća funti osvojilo rješenje koje nije tako radikalno - danska tvrtka Bystrup i arhitekt Rasmus Jessing ponudili su T - stup koji je u konkurenciji s 250 drugih ponuda Royal Institute of British Architects ocijenio najboljim.

Zašto nije ni danas nigdje sagrađen ni taj stup? Odgovor je opet jednostavan - ljudi su se navikli ne primijećivati dalekovode i pomak prema poimanju stupova dalekovoda kao gigantskih skulptura, vlade ne žele riskirati bez obzira na to što bi troškovi novih, do sada neviđenih stupova, bili tek neznatno veći od već viđenih.

No... Sama činjenica da se o takvoj promjeni paradigme razmišlja, znak je da će promjena i uslijediti. Neki će je dočekati spremni, a neki.... A neki ne.

Naslovnica Kultura