Kultura Kultura

Splitski krnjevali

Marku Maruliću su i fratri dolazili u poklade

Splitski krnjevali

Zadnjih 20-ak godina užanca je živnula, ali nikada nije doživjela stari sjaj, kada su se za ovaj događaj Splićani pripremali i mjesecima unaprijed, šivale se haljine i domina, izrađivale morete i smišljale šašave povorke

U četvrtak, 21. veljače u 11 sati bit će u splitskom Etnografskom muzeju predstavljena knjiga povjesničara Gorana Borčića Splitski krnjevali.

Opsežno djelo od gotovo 400 stranica prati splitske karnevale od prvih njihovih spomena do danas, a opremljeno je velikim brojem fotografija.

Borčić je obradio podrijetlo karnevala, te tri razdoblja splitskih poklada - do Prvog svjetskog rata, između dva rata te poslije Drugog svjetskog rata.

Kako navodi autor, već Marko Marulić spominje karneval u šaljivoj pjesmi "Poklad i Korizma"; kod Marulića u utorak, kasno u noć, na Pokladovu gozbu upada Korizma s četom fratara.

Inače, u renesansno doba i kler je sudjelovao u maškarama dok crkva to nije zabranila, ali podataka o tim davnim zabavama je malo.

Kasnije, u 18. stoljeću, već se među gradskim računima mogu naći podaci o troškovima za rasvjetu, glumu, plesove i zabavne igre, a u inventarima bogatijih obitelji popisane su i maske i karnevalska odjeća.

Devetnaesto stoljeće bilježi nebrojene javne zabave na otvorenim prostorima ali i u kavanama i teatru, a u izradi Krnje sudjelovali su pirotehničari, postolari, umjetnici i inženjeri.

Krajem 19. stoljeća javlja se i društvo "Cukuni", pišu se optužnice protiv Krnje, a na Pjaci se okuplja na tisuće ljudi.

Zabilježeno je da je u novom (odnosno današnjem) kazalištu na Dobrome pozornica spojena s gledalištem u jedinstven podij na kome je plesalao tri tisuće maškara.

Ratovi u pravilu prekidaju karnevale koji se nakon toga pomalo obnavljaju; posebno je zanimljivo razdobje između dva velika rata kada su mnogi posjetitelji Splita njegov karneval proglašavali najljepšim i najspontanijim.

Iz toga je doba ostalo mnoštvo novinskih tekstova, pa se može čitati i o tome koji su autori izrađivali Krnju, koje su krabulje bile najuspjelije, što je pisalo u šentecama, kako je Split politički disao i koga je uzeo na zub te koliko je svijeta uhićeno jer su se nedolično ponašali ili pripiti potukli na splitskim ulicama.

Nakon Drugog svjetskog rata karneval je zamro, pomalo se obnavljao pedesetih i šezdesetih godina, a potom se opet bilježi njegov izostanak i nezainteresiranost.

Zadnjih dvadesetak godina ponovno je živnuo ali nikada nije doživio stari sjaj, kada su se za ovaj događaj Splićani pripremali i mjesecima unaprijed, kada su se šivale haljine i domina, izrađivale morete ili smišljale šašave povorke.

Svu ovu višestoljetnu povijest karnevala obradio je Borčić koji će i govoriti na predstavljanju svoje knjige, uz Joška Belamarića i ravnatelja muzeja Silvija Braicu.

Etnografski muzej je za ovu prigodu priredio i izložbu: prvi dio sastoji se od panoa s fotografijama splitskih karnevala od početka 20 stoljeća do šezdesetih godina, a drugi će predstaviti pokladne maske i predmete vezane uz karneval iz splitske okolice.

25. veljače u 12 sati će u Etonografskom muzeju Goran Borčić održati predavanje o splitskim krnjevalima, a 5. ožujka u 13 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu bit će održano predstavljanje njegove knjige.
 

 

Naslovnica Kultura