Kultura Kultura

IN MEMORIAM

Bruno Ganz odletio do 'neba iznad Berlina': odlazak velikog glumca, nezaboravnog u ulozi anđela i Hitlera

IN MEMORIAM
Simbolično, Ganz je, od posljedica raka, umro pred kraj Berlin Film Festivala. Na Berlinaleu se, nažalost, nije pozlatio za neku od svojih brojnih vrhunskih izvedbi, no Berlin je bio sjedište njegove dvije najpoznatije i svakako ponajbolje uloge.

Glumački anđeo je dobio krila. Veliki europski glumac Bruno Ganz (1941. - 2019.) odletio je do "neba iznad Berlina" i ponovno postao anđeo koji nas promatra od gore kao u filmu Wima Wendersa. Simbolično, Ganz je, od posljedica raka, umro pred kraj Berlin Film Festivala. Na Berlinaleu se, nažalost, nije pozlatio za neku od svojih brojnih vrhunskih izvedbi, no Berlin je bio sjedište njegove dvije najpoznatije i svakako ponajbolje uloge.

U Wendersovu filmu "Der Himmel über Berlin" glumio je, dakle, anđela Damiela koji sa simpatijama gleda čovječanstvo i zaljubljuje se u trapezisticu iz cirkusa. Zbog toga odlučuje sići s neba na Zemlju i odreći se smrtnosti kako bi postao ljudsko biće i uživao u običnostima ljudskog života, spoznao osjećaje i zadovoljstva prosječnog čovjeka.

Senzitivan i poetski portret humanog anđela bez krila savršeno je odgovarao crno-bijeloj teksturi romantične art fantazije, a u krajnjoj je opreci s Ganzovom drugom "berlinskom" ulogom, kao da ju je odigrao isti čovjek, ali drugi glumac.

U filmu "Hitler: Konačni pad" Olivera Hirschbiegela, Ganz je strahovito dobro utjelovio Hitlera tijekom njegovih zadnjih dana i sati u berlinskom bunkeru. "Parkinsonovsko" drhtanje njegove ruke, ozlojeđenost na licu, erupcija verbalnog bjesnila... Fanatična i fantastična uloga s puno finesa, istovremeno introspektivna i vulkanska u glumačkom izričaju.

Takvog Hitlera, gubitnika koji se teško miri s kapitulacijom, nismo nikad prije, a ni poslije vidjeli na filmu. Njegovi ispadi bijesa pretvorili su godinama kasnije Ganza u ikonu YouTube generacije. U nizu sinkroniziranih ili titlovanih videa Ganzov Hitler je šizio na, primjerice, vijest o raspadu grupe Oasis ili, da budemo bliži, prijedlog za održavanje picigina "u lito" jer "pravi picigin se igra usrid zime".

Naravno, pravi filmofili neće se sjećati Ganza samo po ove dvije uloge. Jer, bio je jednako sjajan i kao čovjek na korak do smrti koji prihvaća ponudu Toma Ripleyja (Dennis Hopper) i pristaje postati ubojica u zamjenu za novac za suprugu i sina u Wendersovu "hičkokovskom" trileru "Američki prijatelj", ekranizaciji "Ripleyeve igre" Patricije Highsmith.

Igrao je u filmovima i drugih ključnih njemačkih "novovalnih" redatelja, poput Wernera Herzoga ("Nosferatu: Fantom noći") i Volkera Schlöndorffa ("Krug obmane") glumeći lik Jonathana Harkera naspram grofa Drakule u interpretaciji Klausa Kinskog, odnosno novinara Georga Laschena koji pokriva libanonski rat u Bejrutu i na glumački drukčiji način se suočavao s nadnaravnim i realnim hororima.

U filmografiju je upisao još jednu suradnju s Wendersom ("Faraway, So Close", svojevrsni nastavak "Neba nad Berlinom" ), ali i Ericom Rohmerom ("Markiza od O"), Theom Angelopoulosom ("Vječnost i dan"), Jonathanom Demmejem ("Mandžurijski kandidat"), Francisom Fordom Coppolom ("Mladost bez mladosti"), Stephenom Daldryjem ("Žena kojoj sam čitao") i Ridleyjem Scottom ("Savjetnik").

Pamtimo ga i po sporednoj ulozi profesora Brucknera u "Momcima iz Brazila" koje je gotovo ukrao Gregoryju Pecku. Često je bio kradljivac scena, ako ne i cijeloga filma, sjetimo li se njegovog verbalog duela s Frankom Langhellom u "Ukradenom identitetu", uloge vođe srpske mafije u "Redoslijedu nestanka" i duhovnog iscjelitelja u "Partyju", ansambl-drami Sally Potter.

Posljednji put smo ga u kinima, baš nedavno, gledali u kontroverznom horor-trileru Larsa Von Triera "Kuća koju je izgradio Jack", gdje je igrao nekakvu inverziju anđela Damiela -  misterioznog Vergilija koji vodi serijskog ubojicu kroz pakao.

Europski Oscar za životno djelo

Za ulogu Hitlera, od većih nagrada, Ganz je bio nominiran samo za Europskog Oscara. Nominaciju nije potvrdio (pobijedio je Javier Bardem za "Život je more"), ali je 2010. dobio EU Oscara za životno djelo. "Hitler: Konačan pad" je, kao film, bio nominiran u kategoriji "stranog" (američkog) Oscara. Njemački glumac švicarskog podrijetla će, inače, zadnju ulogu posthumno ostvariti u novom filmu Terrencea Malicka, ratnoj drami "Radegund" koja se nalazi u postprodukciji.

Naslovnica Kultura