Kultura Kultura

Veliki uspjeh

Veliko venecijansko sidro iz 16. stoljeća, teško skoro tonu i dugo pet metara, umalo pojela hrđa; spasili ga konzervatori, ali ga i jedva provukli kroz zadarske ulice

Veliki uspjeh

Veliko venecijansko sidro s poznatog brodoloma Gnalić upravo je uspješno restaurirano u Zadru i vraćeno u svoj domicilni Zavičajni muzej Biograd na Moru.

Antonija Jozić, viša konzervatorica-restauratorica s Odjela konzerviranja i restauriranja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) kaže da je postupak trajao gotovo tri godine.

Još krajem 2017. godine završeni su radovi na manjem sidru, teškom oko 355 kilograma, a sada je spašeno i zaštićeno i veće koje teži više od tone i dugo je pet metara.

Sidra su se obrađivala jedno za drugim jer za oba nije bilo dovoljno mjesta u bazenu za desalinizaciju, a tansport većeg kroz uske ulice bio je priličan izazov i uspješno je riješen.

Čitav brodolom predstavlja izniman arheološki nalaz, a veliko sidro najpoznatije je venecijansko sidro iz 16. stoljeća na našim prostorima.

Brodolom je otkriven još šezdesetih godina prošlog stoljeća u blizini otočića Gnalić nedaleko od Biograda.

Riječ je o stradalom venecijanskom trgovačkom brodu krcatom luksuznih predmeta koji su bili namijenjeni haremu turskog sultana Murata trećeg.

Na brodu je bilo skupocjenih tkanina, boja koje se koriste u kozmetici i slikarstvu, ali i nakita: kako kažu u MCPA-u, spašavanje vrijednih predmeta počelo je odmah nakon havarije i poznato je da je vlasnik škrinje s draguljima koja je bila na brodu, unajmio grčke ronioce da izvuku na suho njegovu imovinu.

Rapidno propadanje

U ono vrijeme, roneći na dah na 35 metara dubine, plaćenici su uspjeli izvući blago i vratiti ga vlasniku.

Kako nikome ne bi palo na pamet izvlačiti sidra, ostala su sačuvana do danas, i najreprezentivniji su i najveći nalazi s Gnalića.
Međutim, željezna sidra bila su izvađena iz mora i nekonzervirana izložena na otvorenom prostoru.

Sidro većih dimenzija izloženo je na pročelju zgrade Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, a drugo, manje na platou ispred zgrade Narodnog muzeja u Zadru. U takvim su uvjetima sidra rapidno propadala, a predstavljala su i opasnost za posjetitelje.

Kako bi se spriječila daljnja degradacija ovog vrijednog kulturnog blaga, stručni tim MCPA je zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture posljednjih nekoliko godina provodio neophodno potrebne konzervatorsko-restauratorske radove.

Radovi su ponajprije bili usmjereni na uklanjanje kloridnih soli koje su glavni uzročnici korozijskih procesa na sidrima, a uslijedili su i postupci neutralizacije, mehaničkog čišćenja i nanošenja odgovarajuće završne zaštite prilagođene prezentaciji sidara u vanjskim uvjetima.

Uz djelatnike MCPA, u radovima na sidrima sudjelovali su i Jean Bernard Memet te Philippe de Vivies, francuski restauratori i stručnjaci na području elektrolitičkih postupaka na metalnim arheološkim predmetima iz institucije A-Corros Expertise.

- Sidra su bila prilično oštećena pa je neka mjesta trebalo nadograditi epoksidnom smolom i staklenim vlaknima.

Željezo se ipak, nikada u potpunosti ne može zaštititi, pa će trebati povremeno kontrolirati premaz i po potrebi će ga konzervatori obnoviti - kaže Antonija Jozić.

Naslovnica Kultura