Kultura Kultura

AUTOR ZAPAŽENIH SPOTOVA

Redatelj Filip Filković Philatz o SF filmu smještenom u Dalmatinsku zagoru, čija radnja zvuči poznato: kad tvrde da je voda pitka, a zapravo nije...

AUTOR ZAPAŽENIH SPOTOVA
Filip Filković Philatz: Filip Filković Philatz: Uspijevam držati balans druženja, ljubavi, zdravog života i kreativnosti u radu
Filip Filković Philatz: Filip Filković Philatz: Uspijevam držati balans druženja, ljubavi, zdravog života i kreativnosti u radu
Filip Filković Philatz na snimanju Gibonnijeva spota 'Nisi više moja bol'
'Posljednji bunar', film Filipa Filkovića u francusko-hrvatskoj koprodukciji
Gibonnijev spot 'Nisi više moja bol'
'Nama se nikud ne žuri' novi je duet Vatre i Massima
'Nama se nikud ne žuri' novi je duet Vatre i Massima

Njegovo ime stoji iza velikog broja naših glazbenih spotova, reklama, pa i ponekih dokumentarnih serijala ("Lovac na bilje", "Slatka kuharica"), a iako se ovim poslom bavi već godinama, šira ga je javnost bolje upoznala kroz najnoviji uradak "Vatre" i Massima "Nama se nikud ne žuri". Riječ je o 34-godišnjem redatelju Filipu Filkoviću Philatzu koji u posljednje vrijeme niže samo uspjehe.

Ipak, osim o videospotovima, s Filkovićem smo razgovarali o još jednom projektu prilično aktualne tematike – njegovu SF filmu "The Last Well/Posljednji bunar" čija je radnja smještena u Dalmatinsku zagoru. Film je prvi put prikazan u studenome na Zagreb Film Festivalu, a svoju TV premijeru imat će ni više ni manje nego na francuskoj javnoj televiziji.

Veliku pažnju javnosti privukao je vaš spot za pjesmu "Nama se nikud ne žuri", a neki ga korisnici na YouTubeu nazivaju "jednim od najkvalitetnijih spotova u posljednjih nekoliko godina". Koliko dugo ste radili na njemu?

– Dobio sam ranu demoverziju pjesme i odmah sam imao tu ideju, kao jedan presjek cijelog života. Želio sam napraviti angažirani spot u kojem se jako puno ljudi može pronaći kroz te različite motive. Elemente za spot smo odmah krenuli snimati, bio je to proces koji je krenuo još prije ljeta, pa sve do početka ove godine. Dosta toga smo kupili i skinuli kao zalihu jer nije bilo moguće sve snimiti. Želio sam da spot ostavi dojam jedne tople poruke o životu koji treba živjeti upravo sada u ovom trenutku. Poruku kako je svaka sekunda bitna, no nikada nije prekasno da se izmijeniš i postaneš nešto bolje i više. Život kratko traje, moramo ga zajašiti odmah.
 

'Nama se nikud ne žuri' aktualni je duet Vatre i Massima


Poklopile se vizije

Kakve su bile prve reakcije članova "Vatre" i Massima na spot?

– Nisam želio ništa pokazati prije nego što ga dovršimo, ali pokazao sam im kratki preview na dan kada smo snimali bend i Massima u studiju. Njihove reakcije su bile ujednačeno oduševljenje, nisu imali zamjerke i pustili su nas da ga dovršimo kako smo zamislili. U tom trenu sam uistinu vidio kako se moja vizija poklopila s njihovom, sve je sjelo na svoje mjesto. Jako puno mi znači ta toplina oko projekta, kada netko uistinu prepozna koliko je truda, kreativnosti i vremena ušlo u nešto, Massimov zagrljaj kada je vidio final spota znači puno više od bilo kojeg honorara. Isto tako, poziv od oca moje supruge kada je prvi put vidio spot i ispričao mi svoj dojam, to mi je jako puno značilo, kasnije me nazvao i moj otac i tako je to krenulo – puno emocija u svakom slučaju.

Surađivali ste s uistinu raznim profilima glazbenika – od Tereze Kesovije, preko već spomenute "Vatre" do Natali Dizdar i Saše Lozara. Dođu li vam izvođači sa svojim idejama ili češće vama prepuste cijelu stvar?

– Uvijek je sve do razgovora, volim pričati s ljudima i mislim da je najbitnije shvatiti svakog individualno. Svatko ima svoje inspiracije i aspiracije i svatko je unikatan; iz svega toga, kao režiser i autor imam odgovornost prenijeti njihovu najbitniju poruku. Volim sam, upravo kroz taj proces prezentirati svoju ideju, mislim da je vanjska perspektiva dobra za glazbenike – ponekad je to i hibrid mojih ideja i njihovih želja. Dobro je to što se ljudi javljaju jer žele moju, našu perspektivu, otvoreni su za to, nisu zatvoreni.

Nedavno ste radili na Gibonnijevu spotu "Nisi više moja bol". Možemo li vas uskoro opet očekivati u Dalmaciji?

– Spot za Gibu smo snimali na par lokacija – jedna je Dugi otok, na lanterni Veli rat, a manji dio, s jednim jako zanimljivim kaićem starim preko 100 godina, snimali smo u Vranjicu. Kao i svaki spot koji radimo sa Zlatanom, tako je i ovaj poseban, obožavam raditi s njim jer su mu pjesme iznimno inspirativne, a ta sinergija ideja i razmjena iskustva koja se odvija pri snimanju s njim je točno ono zašto sve ovo i radim, spajanje života i osobna potreba za umjetnošću i napretkom.

Tim povodom čak smo snimili i svojevrsni "behind the scenes" u sklopu vloga, što nam je sad postao spontani, dodatni videosadržaj koji volimo stvarati. Inače, imam par bliskih prijatelja u Dalmaciji i vezan sam uz taj dio, što prijateljski, što poslovno.


Opčinjen detaljima

Kako su izgledali vaši počeci kada je režija u pitanju? Sjećate li se nekog od svojih prvih spotova?

– Krenulo je poprilično jadno, gledajući iz moje trenutne perspektive. Nekih ranih spotova se sramim i njih više nema nigdje vidjeti, "ubio" sam linkove. No, to su bila neka druga vremena kada tehnologija za snimanje nije bila ovoliko dostupna i snimali smo bezveznim starim handheld kamerama – zamislite da stavite loš objektiv na truli krumpir i snimate s njim. To su bili spotovi za glazbu koja nije bila kvalitetna, demobendovi i loši songovi. No, nije bitno s čime se snima, bitna je ideja, tako da je u tim ranim radovima bilo puno kreativnosti i vidjelo se što mogu.

Od toga sam napravio showreel, maknuo lošu glazbu, krenuo tražiti produkcije i bendove, pronašao prave suradnike, prave budžete za spotove, spojio se s ljudima i krenuo profesionalnije. Tada je nastao spot za "Vatru" "Eskim", koji je odmah pobrao nominaciju za Porina 2008. godine i od tada je sve krenulo uzlazno.

Kolika je, u današnje vrijeme, važnost videospotova u odnosu na samu pjesmu? Je li došlo do izjednačenja na tom polju?

– Spot nikada nije izašao iz "mode", trenutno smo svi konstantno online, YouTube pregledi te streaming servisi premašuju gledanost televizija. To je dobro za spotove koji se uglavnom konzumiraju putem interneta. Idealni kratki format, kvalitetna glazba, dobar izvođač i zanimljiv spot daju dobar sadržaj. Glazbenici vole spotove, to ih vizualno prezentira, meni je kao autoru spotova to najbitnije i itekako jasno. Kada surađuju sa mnom, želim da se osjećaju ugodno jer ono što mi radimo, radimo u njihovu najboljem interesu. Opčinjen sam detaljima, sve mi je bitno, od kadra, ideje, izgleda odjeće i tona slike.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

– Meditacija, workout, druženje i onda uglavnom rad, no radimo ono što volimo. Uspijevamo držati balans druženja, ljubavi, zdravog života i kreativnosti u tom radu. S jedne strane pripremamo nove projekte, što filmske, dokumentarne, glazbene. Tako da dosta pišemo scenarije i razrade, promišljamo o različitim tehnikama, snimamo probe, testiramo, igramo se...

Moja suradnica Renata Lučić i ja smo krenuli raditi YouTube vlog naših avantura iz studija, sa snimanja, iskustva s glazbenicima, suradnicima, producentima, glumcima, sve to snimamo i pristavljamo online u epizodnom formatu, to je miks "behind the scenes" situacija i naših dnevnih momenata iz produkcije i života.
 

Aktualna priča o vodi

Prošle ste godine napravili i svoj prvi film – "The Last Well/Posljednji bunar". Radnja vašeg SF prvijenca smještena je u Dalmatinsku zagoru i to u 2037. godinu kada vlada nestašica vode. Kako ste se odlučili za ovu temu?


– "Posljednji bunar" je jedan jako poseban film, ima drugačiju strukturu priče, šalje jednu zeznutu poruku. Žanrovski je SF jer se bavi tematikom nečeg što tek dolazi. Radnja filma je o obitelji koja traži čistu pitku vodu za svoju kćer koja se otrovala zbog vode koju pije u gradu, za koju tvrde kako je čista, ali zapravo nije. Dolaze do Trgovca s vodom koji tvrdi da ima posljednji bunar s pitkom vodom, tu se situacija zaokrene kada shvate kako nisu jedini koji žele njegov bunar s vodom koja ima jako veliku tržišnu vrijednost. Iako je tema voda, to je film o ljudskoj naravi, što smo spremni napraviti kada više nemamo onoga što nam je najbitnije za život.

 

'Posljednji bunar', film Filipa Filkovića u francusko-hrvatskoj koprodukciji

 


Zbog čega ste odlučili likove smjestiti upravo u Dalmatinsku zagoru?

– Radnja je smještena u Dalmatinsku zagoru iz više razloga, jedan je taj što nam se taj suhi ljetni period u tom podneblju činio idealnim, scenarist Velimir Grgić i ja smo u upravo bili gledali stari film "Lisice" koji je sniman na tom području i to nam se jako svidjelo. Tada nam je to bio i izazov i odlična filmska vizura jer film stilski pomalo koketira sa žanrom westerna. Na kraju smo zbog budžetnih okvira film snimali u okolici Zaprešića pored Zagreba, no uz produkcijski dizajn i poslije u postprodukciji napravili smo da okoliš izgleda suho i ispijeno.

Iako se cijela priča odvija 2037. godine, što mislite, hoćemo li imati problema s vodom i prije toga? U posljednje je vrijeme u Splitu i okolici dovoljno, recimo, da padne malo više kiše i voda se nekoliko dana ne smije piti jer je zamućena...

– Voda nam je najbitnija, to je život. Kada smo pripremali film, puno smo čitali i raspitivali se kod stručnjaka o njihovoj viziji i sudbini vode u budućnosti. Kako bih pokazao ljudima oko sebe zašto je bitno da se vratimo prirodi, napravio sam, s Antonom Rudanom, i dokumentarni serijal "Lovac na bilje" koji je, po meni, iznimno bitan i za edukaciju mlađih generacija, ali i starijih. Dobivamo jako puno poruka i mailova podrške i hvale za epizode, to me jako uveseljava.

"Posljednji bunar" osvojio je i prvo mjesto na festivalu kratkometražnog filma Paris Courts Devant...

– Za film smo dobili financijsku podršku HAVC-a, a nakon što smo ga snimili, producent Danijel Pek poslao ga je na Paris Courts Devant (festival kratkih filmova u Parizu) na kojem smo osvojili prvu nagradu i dodatno financiranje u kategoriji filma u nastajanju te time dobili i francuskog koproducenta filma. To je ogromna stvar za film jer je on trenutno hrvatsko-francuska koprodukcija, spektar publike se odmah širi, a svjetska televizijska premijera bit će na televiziji France 3. Internacionalna distribucija filma po festivalima odvija se upravo dok ovo govorim.

Imate li u planu još neke nove projekte? Možemo li očekivati i novu sezonu "Lovca na bilje" na HRT–u?

– Trenutno pripremam nove projekte, to je normalno, imam potrebu za tim i jako puno inspiracije. Za svoj idući filmski projekt uzimam vremena kako bih se posvetio scenariju i detaljnom razvoju. U međuvremenu, nadam se ponovno režirati i treću sezonu dokumentarnog serijala "Lovca na bilje", no to ne ovisi samo o nama, HRT je tu jako bitan.

 

Naslovnica Kultura