Kultura Kultura

ENIGMA SKANIA

Što rade Vikinzi usred Dalmacije?! Nastavlja se neuobičajena 'štorija' o bribirskim Vikinzima iz šibenskog zaleđa...

ENIGMA SKANIA


Da ne bude dvojbi, kamen s Bribirske glavice, o kojemu smo jučer donijeli ekskluzivnu informaciju, nije prvi nalaz s imenom kneza Branimira na dalmatinskom području – ostatak Lijepe naše nećemo ni spominjati jer tamo ne "rađa" kamenje iz ranih stoljeća hrvatske povijesti.

Dakle, najstariji je i, svakako, najpoznatiji onaj kamen dio nekadašnje oltarne pregrade iz Muća Gornjega. Priča o njemu počinje ono kad je 1869. don Mijo Jerko Granić dobio premještaj iz Kaštel Gomilice u Muć, pa mu se župna crkva učini premalom i trošnom, te najavi njezino proširenje i uređenje. S radovima je, zatvorivši financijsku konstrukciju, krenuo u ljeto 1871., a petog dana posla na iskopu, među ostalim, nađe tri komada kamena, dio oltarne pregrade iz predromaničke crkve, s uklesanim slovima.

Bijaše to danas čuveni Branimirov natpis – eno ga i u pučkoškolskim udžbenicima – na kojemu je stajala godina 888. Prevedeno s latinske vulgate, na njemu je pisalo: "Učini, Kriste, da Tebi koji kraljuješ na nebu i koji si spasenje... zaštićen dođe po zagovoru sv. Petra... u vrijeme gospodara kneza Branimira, 888. godine otkad je Krist uzeo Sveto Tijelo od Svete Djevice i šeste indikcije".

Natpis iz Nina

Slijedi zatim otkriće natpisa iz Nina te iz benkovačkog predgrađa Šopota, zatim iz Ždrapnja kod Skradina, pa iz Bribiru nedalekog Otresa i, na koncu, iz Lepura. Na svim tim natpisima javlja se, u nekoliko različitih varijanti, Branimirovo ime (Bra)nnimero, (Bra)nimero, s pridjevcima dux Sclavorum ili duce(m) Clavitnoru(m). Sve to nacionalno blago u kamenu danas se nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na splitskim Mejama, muzeju koji nema stalnog postava.

U odnosu na ostale vladare, učestalo spominjanje svoga imena na epigrafskim spomenicima Branimir (od 879. do 892.) treba zahvaliti svom poduzetničkom duhu – svakih tridesetak kilometara uz putove kojima su išli trgovci, hodačasnici i vojske, gradio je samostane, koji su, među ostalim, imali i ulogu današnjih motela. Njegova vladavina, valja podsjetiti, pada u vrijeme kad se raspada karolinška država, dalmatinski gradovi su pod Bizantom, a Rim, odnosno Vatikan, nastoji širiti svoj utjecaj na ostatak Hrvatske.

Sveti Metod (umro je 885.) u vrijeme Branimirova stupanja na vlast još je živ, a u naše krajeve stižu prvi misionari, sljedbenici spomenutog sveca i brata mu Konstantina Ćirila. Povijest ga bilježi kao onog vladara koji Hrvatsku udaljava od Carigrada i vraća je, za vrijeme pontifikata pape Ivana VIII., pod jurisdikciju Vatikana.

Sedmi Branimir

Sam arheološki lokalitet Bribirska glavica, na kojoj je nađen sedmi Branimir, uistinu je čudesan. Ima tu ilirske, liburnske prahistorije, Rima, hrvatskog srednjovjekovlja... Odavde se za knezova Šubića, kojima je ovdje bio i mauzolej, gotovo 150 godina upravljalo cijelom Hrvatskom... Prva arheološka istraživanja na Bribirskoj glavici pokrenuo je, koncem 19. stoljeća, znameniti franjevac Lujo Marun, otac starohrvatske arheologije, a njegovo djelo nastavio je Stjepan Gunjača, legenda među arheolozima.

On je još šezdesetih godina minulog stoljeća otkrio osmerolisnu rotondu, datiravši je u 9. stoljeće, vrijeme kad u Zadru niče šesterolisni Sv. Donat, no istraživanja koja je zadnjih godina provodio dr. Ante Milošević, ravnatelj Muzeja HAS-a, pokazala su da je ova građevina tri stoljeća starija, te da je u početku služila kao memorija, da bi tek kasnije postala bazilika. U slojevima i preinakama koje su se kasnije događale na mjestu na kojem je prvotno bila rotonda nađen je i ulomak s imenom kneza Branimira, te kamenje s nazivom skandinavske, vikinške Skanije...

O tom iznimno zanimljivom otkriću, pretpostavljamo, obilato će biti riječi na predstojećem kolokviju na 5. Gunjačinim danima, 5. i 6. svibnja, na kojemu će sudjelovati i norveški stručnjak dr. Victor Ghica.

Uz obilje arheološkog blaga koje se ovdje pronađe, arheolozi vole ovaj teren i zbog jednog drugog razloga – činjenice da je teren u potpunosti otkupljen tako da nema neriješenih imovinskopravnih pitanja, što često zna biti zapreka pri arheološkim istraživanja. Otkup terena djelo je Luje Maruna.

 

Naslovnica Kultura