Kultura Kultura

SPAŠENI PAPANDOPULO

Fra Stipica Grgat godinama je tražio izgubljenu partituru velikog sladatelja: Kad su mi javili da su Kantatu našli, ubacio sam u petu brzinu

SPAŠENI PAPANDOPULO
Za tekst je Papandopulo koristio poemu 'Dobra Majko na Dobromu', fra Petra Kneževića iz 1750. godine, te pjesmu 'Čuj vruću molbu'. Bit će to sjajan događaj

Neobična je sudbina djela Borisa Papandopula koje je skladao u čast splitskoj Gospi od Zdravlja, staroj Bogorodičinoj crkvi na Dobrome, a koja će se ove subote izvesti prvi put nakon praizvedbe 1971. godine, i to jer je upravo toliko vremena bila zagubljena! "Kantatu Gospi od Zdravlja" veliki maestro Papandopulo skladao je po narudžbi franjevačkog samostana na Dobrome u povodu proslave 35. obljetnice izgradnje nove crkve i 25. obljetnice proglašenja župe.

Pisao ju je imajući na umu isti onaj izvodilački sastav koji je ljeto prije na Splitskom ljetu s golemim uspjehom izveo i snimio "Muku Gospodina našega Isukrsta" inspiriran starim splitskim pučkim napjevima: za Zbor HNK u Splitu, koji je predvodio maestro Eduard Tudor, Katedralni zbor sv. Dujma i zbor crkve Gospe od Zdravlja. Dalmatinska glazbena obojenost izvire iz vođenja vokalnih linija u tercama, a dvama solistima i mješovitom zboru pridružuje nevelik orkestar, u kojemu gudačkom korpusu pridodaje flautu i piccolo, obou, klarinet, fagot i rog.

Bizarna sudbina

Fra Stipica Grgat, zborovođa Mješovitog zbora Gospe od Zdravlja, ispričao nam je pomalo bizarnu sudbinu Papandopulova djela, koje su fratri poželjeli izvesti još 1996. godine, za obilježavanje pola stoljeća osnutka župe.

– Budući da sam kao sjemeništarac bio na praizvedbi Papandopulove kantate, ostalo mi je u sjećanju ovo veličanstveno djelo. Tada sam ujedno prvi put čuo orkestar, vidio dirigenta, zaljubio se u glazbu, a sve me to vodilo do službe zborovođe koju sam preuzeo 1988. godine. Dakle, prije deset godina predložio sam Operi HNK da izvedemo "Kantatu", za koju smo primijetili da je nigdje nema u popisu Papandopulovih djela. Ne samo ondje, nisam uspio pronaći partituru ni u našem samostanskom arhivu, nije je bilo ni u arhivu HNK, moj prethodnik zborovođa fra Stanko Romac nije znao ništa o njoj, kao ni maestro Eduard Tudor koji je dirigirao na praizvedbi. Tražio sam u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, pa u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, po glazbenim arhivima... Nigdje ni traga! Preko gospođe Erike Krpan, koja se na molbu maestrove kćeri Maje brinula o maestrovoj ostavštini, a koja je većinom smještena u Opatiji, također sam se raspitivao, ali bez rezultata. Sad sam zaista bio zaprepašten, iznenađen i razočaran. Zar je partitura uništena, kao i sve kopije – bio je očajan fra Stipica, koji nam je rastumačio i kako je jednako tako bio iznenađen kad se pronašla partitura.

Naime, kad neki fratar umre, njegove stvari se pohrane i tek nakon nekog vremena ih dvojica braće otvaraju i razabiru. Tako je bilo i s ostavštinom fra Stanka Romca, dugogodišnjega gvardijana na Dobrome, čijim je nastojanjem slikar Ivo Dulčić izradio veliku fresku Krista Kralja u crkvi. Umro je 1999. godine, a fratri su otvorili njegovu ostavštinu 2004. godine.

'Zaustavi auto'

– Vozio sam, a moj fratar, znajući koliko sam tražio "Kantatu", zvao me i kazao: "Stipice, zaustavi auto!" "Što je?" "Zakoči najprije, našli smo veliku knjižurinu, piše "Boris Papandopulo: Kantata Gospi od Zdravlja"! Ubacio sam u petu brzinu i dojurio u samostan, bila je to originalna partitura s maestrovim rukopisom! Da skratimo, intendant Goran Golovko i direktor Opere Ivo Lipanović odmah su se složili i izvodimo je sada, upravo na velike obljetnice – 80. godišnjicu crkve, 70 godina župe, 25 godina Papandopulove smrti, 45 godina od praizvedbe i stotu godišnjicu rođenja Ive Dulčića. Za tekst je Papandopulo koristio poemu "Dobra Majko na Dobromu", fra Petra Kneževića iz 1750. godine, te pjesmu "Čuj vruću molbu". Bit će to sjajan događaj, mora uz ovoliku potragu – zadovoljan je fra Stipica.

Goran Tudor na alt saksofonu

Osim Papandopulove "Kantate" u crkvi Gospe od Zdravlja u subotu, s početkom u 20.30, koju će pod ravnanjem mo. Ive Lipanovića izvesti Zbor i Orkestar HNK te solisti Antonia Teskera i Vinko Maroević, bit će izvedena i skladba istog autora "Koncert za alt saksofon i orkestar", u kojoj će glavnu ulogu odigrati fenomenalni Goran Tudor na alt saksofonu uz orkestar.

Naslovnica Kultura