Kultura Kultura

odzvonilo grješki i strjelici?

Povijesni posao završen: napokon imamo jedinstveni hrvatski pravopis!

odzvonilo grješki i strjelici?
Nakon godina prijepora i pravopisnih bitaka, pred hrvatsku javnost u ponedjeljak točno u podne stiže najnoviji, a nedvojbeno napokon i jedinstveni, hrvatski pravopis “iz pera” 15 doktora filoloških znanosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iako autori, predvođeni ravnateljem Instituta Željkom Jozićem, predložena rješenja kriju kao zmija noge te poručuju kako ćemo o svakoj pojedinosti, uz prateće pojašnjenje, sve doznati u ponedjeljak na novinskoj konferenciji, u medijima se naveliko spekulira kako su ‘grješka’, ‘strjelica’, ‘zadatci’, pa i ‘ne ću’ ovim pravopisom definitivno prekriženi.

U Hrvatskoj su danas u uporabi četiri pravopisa: Babić-Finka-Mogušev, Babić-Ham-Mogušev, Badurina-Mićanović-Markovićev te Anić-Silićev, koji nemaju ujednačena pravila oko mnogih ključnih pravopisnih dvojbi.

Sve to unijelo je popriličnu zbrku u javni prostor, najeklatantnije vidljivu u školskim udžbenicima, a upravo je ministar Željko Jovanović ovih dana potvrdio kako će se udžbenici nove generacije 2014./2015. godine morati ujednačiti upravo u skladu s pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- Naš je pravopis pokušaj objedinjavanja pravopisnih rješenja aktualnih hrvatskih pravopisa, premda to ne znači da smo kopirali jedno rješenje iz jednog pravopisa, a neko drugo iz drugoga. Uzeli smo u obzir ukupnost hrvatske pravopisne tradicije, s posebnim obzirom na suvremena pravopisna rješenja, poslužili smo se svim relevantnim znanstvenim radovima s ortografskom problematikom, da bismo s posebnom pozornošću uzeli u obzir i suvremenu pravopisnu praksu koja se iskazuje u hrvatskoj književnosti i medijskim tekstovima – pojašnjava ravnatelj Željko Jozić.

U ponedjeljak pred oči javnosti izlazi radni materijal pravopisa o kojemu u isto vrijeme počinje i javna rasprava od mjesec dana. Autori očekuju da se u nju uključe stručnjaci i sve znanstvene, obrazovne, kulturne i medijske ustanove, Društvo profesora hrvatskog jezika koje broji više od šest tisuća članova, kao i ostala zainteresirana javnost kako bismo do 1. srpnja, kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju, dobili široko prihvaćeni jedinstveni hrvatski pravopis.

- Radna inačica našeg pravopisa plod je dugotrajnog i mukotrpnog rada 15 doktora filoloških znanosti, prihvatilo ju je Znanstveno vijeće Instituta u kojemu sjede 23 doktora znanosti koji su nekoliko dana na maratonskim sjednicama raspravljali o svakom rješenju, svakoj točki pravopisa. No ostavljamo mogućnost da rješenja mogu biti podvrgnuta propitivanju i da se predloženi tekst može modificirati – najavljuje Jozić.

Iako bi iluzorno bilo očekivati da otpora neće biti, javno je mnijenje proteklih godina ipak bilo sklonije jednom ovakvom djelu koje bi jasno ujednačilo hrvatsku pravopisnu praksu. Samo u zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je objavljeno 17 izdanja pravopisa. Osim toga, hrvatski jezik ulazi u Europsku uniju kao 24. jezik i bilo bi pomalo neozbiljno da europskoj administraciji ne znamo, primjerice, ni objasniti zašto je pogrešno pisati ‘pogrješno’ (ili obrnuto).

- Razlog što smo krenuli u ovaj posao jest nepostojanje jedinstvenog pravopisa, odnosno neriješeno pravopisno stanje koje danas imamo. Četiri postojeća pravopisa ne podudaraju se u pravopisnim rješenjima, pa često imamo zbunjujuće situacije, što je osobito neprihvatljivo u ranoj fazi usvajanja pravopisnih pravila u osnovnoj školi – ističe Željko Jozić.

- Rješenja koja su predložili smatraju najboljima, najprihvatljivijima i najdosljednijima, a nakon suda javnosti - kaže Jozić - nadaju se da će mjerodavne institucije ovaj jedinstveni pravopis proglasiti i obvezujućim. U svakom slučaju, od ponedjeljka će, potpuno besplatan, biti dostupan na mrežnim stranicama Instituta.

marijana cvrtila

Grješka je greška

Prema rješenjima koja su dosad procurila u javnost, navodno se kao standardni oblici predlažu strelica, zadaci, greška, bregovi i slično, umjesto strjelica, zadatci, grješka, brjegovi. ‘T’ bi svoju poziciju mogao zadržati samo u primjerima kada bi njegovo nepostojanje moglo izazvati zabunu: petak – petci (umjesto ‘peci’). Iz Instituta su već najavljivali da će se u dvojbi ‘ne ću’ i ‘neću’ prikloniti jednom rješenju, a prognoze idu više u prilog sastavljenom obliku ‘neću’. Navodno će se i posvojne zamjenice gradova pisati u fonetiziranom obliku – njujorški, a ne newyorški, minhenski, a ne münchenski i sl.






Naslovnica Kultura
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last