Kultura Kultura

ŽIVJETI OD SVOGa znanja

Hrvatski pisci konačno izborili pravo na profesiju

ŽIVJETI OD SVOGa znanja

Sada je prvo na redu utvrđivanje kriterija prema kojima će književnici napredovati  u akademskim stupnjevima. To će im omogućiti da unutar obrazovnog sustava izvode nastavu vezanu uz umjetnost ili umijeće pisanja.

Nacionalno vijeće za znanost prihvatilo je inicijativu Hrvatskoga društva pisaca, Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca da se unutar nacionalne akademske zajednice prepozna novo polje – književnost. To u praksi znači da će hrvatski pisci i prevoditelji na fakultetima moći predavati kreativno pisanje i prevođenje, kao što to njihovi kolege iz zapadnoeuropskih književnosti rade već dugo.

Kao predlagatelj HDP je zadovoljan. “Pozitivno rješenje prijedloga za prepoznavanje polja književnost imat će pozitivne učinke ne samo za članove obaju društava, nego i za one spisatelje koji ne pripadaju niti jednom društvu”, komentiraju oni. Predsjednik HDP-a Nikola Petković vrlo je zadovoljan te zahvaljuje cijelom timu suradnika unutar HDP-a, te dodaje da pisanje više neće biti tretirano kao hobi.

“Ovo je bio središnji dio moga programa i drago mi je da je sve išlo vrlo brzo”, kratko je kazao Petković posebno pohvalivši supredlagatelja Marinka Koščeca. Koščec kaže da je vijest među piscima i književnim prevoditeljima primljena s dosta oduševljenja, no ističe da pravi posao tek slijedi kako ovo postignuće za struku ne bi ostalo samo simboličko, odnosno formalno.


“Sada je prvo na redu utvrđivanje kriterija prema kojima će književni umjetnici napredovati u akademskim stupnjevima, sukladno likovnjacima, glazbenicima, itd.. Naravno, ne automatizmom, ne svi, nego oni koji unutar neke ustanove ili vlastitom inicijativom pokrenu taj postupak i budu potvrđeni od nadležnog matičnog odbora. To će im omogućiti da unutar obrazovnog sustava izvode nastavu vezanu uz umjetnost ili umijeće pisanja. Takvi studijski programi još nisu u ponudi, ali pulsko sveučilište otvorilo je vrata prijedlogu diplomskog studija pisanja, a njegov elaborat upravo se dovršava. Sada kad su prihvaćena akademska zvanja spisatelja i književnog prevodioca, jasno je da su nam potrebni i studiji koji do tog zvanja vode. A prilično sam siguran i da će fakulteti prepoznati taj sadržaj kao mogućnost za svoju modernizaciju, odnosno hvatanje koraka s vremenom te da će on postati i stvar nadmetanja među filozofskim fakultetima u zemlji”, kaže supredlagatelj, nagrađivani i produktivni pisac i prevoditelij te član akademske zajednice Marinko Koščec, dodavši da u svijetu prihvaćeni obrazovni programi pisanja stvaraju kvalitetnu radnu snagu za bezbroj djelatnosti i snažno pridonose općoj razini pismenosti nacije.

Iz Društva hrvatskih književnika sretni su zbog podrške inicijativi, koju su i supotpisali. “Drago mi je da je Nacionalno vijeće za znanost prihvatilo inicijativu HDP-a, DHK i DHKP-a. Pretpostavljam da će za to novo polje akademske zajednice, kako kažete, Vijeće sigurno utvrditi kriterije po kojima bi pisci, književnici i prevoditelji takvu zadaću mogli primjereno obavljati. DHK pozdravlja svaku inicijativu kojom se nastoji poboljšati položaj pisaca i prevoditelja, kao i vrsnoću obiju profesija. Kao prevoditelj i kao književnik mogu samo pozdraviti takva nastojanja” , rekao je predsjednik DHK Božidar Petrač.

Predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Petra Mrduljaš također je zadovoljna što su prevođenje i kreativno pisanje postali punopravnim znanstvenim poljima.

“Mnogi prevoditelji već sada sudjeluju u nastavi na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima, jer prevodilaštvo polako ali sigurno postaje predmetom poučavanja u visokome školstvu, za što se već godinama zauzimamo. Najnoviji pomak trebao bi omogućiti prevoditeljima da im se umjetnički rad priznaje kao znanstveni te da kao prevoditelji napreduju kroz nastavna znanja, a za mnoge to znači tek legitimizaciju postojećeg stanja. Budući da prijevodna literatura čini glavninu onoga što se u Hrvatskoj tiska i čita, smatramo da je kvalitetan prijevod izuzetno važan čimbenik u održavanju i unapređenju opće razine pismenosti.”

Nema dileme da su pisci došli do važnog prvog koraka da ih se tretira kao druga umjetnička zvanja poput libretista ili dramatičara, a ne kao hobiste. No, također će biti još posla da sve to zaživi u praksi. Brzo rješenje ovog pitanja i dobra suradnja pisaca i ministarstva budi nadu. Možda poslije dođu na red i javna čitanja, naknada od posudbi, isplate tantijema pa da se konačno može reći: Pisac, kako to gordo zvuči.

SINIŠA KEKEZ

Robert Perišić: Ovo je važno!

Robert Perišić, inicijator “Prava na profesiju”, zadovoljan je. “To u perspektivi znači otvaranje katedri kreativnog pisanja na fakultetima ali i kao izbornog predmeta u srednjim školama, što smatramo važnim jer se učenike, čak ni one darovite, ne podučava pisanju osim usput, putem ‘zadaćnica’, što je za zainteresirane i darovite učenike premalo. U nas se čak ni na studiju književnosti studente ne podučava kreativnom pisanju, premda mnogi, kao svojedobno i ja, radi zbog toga i upisuju studij, misleći da će tu učiti i pisati, pa onda vide da toga nema. Ova promjena otvara mogućnost da dokazani pisci mogu podučavati kreativno pisanje. U našem školskom sustavu učenike i studente ne uči se pisati osim u primarnom smislu, kao što ih se ne uči ni (javno) govoriti te mnogi završavaju i visoko obrazovanje bez tih krucijalnih vještina”, kazao je Perišić.


Ivana Šojat Kuči: Pohvalno!

Ivana Šojat Kuči kaže da je prihvaćanje inicijative više nego pohvalno. “Iskustvo prevoditelja doista je neprocjenjivo, a vrijeme je i da se konačno okrenemo piscima koji ‘još’ nisu umrli, nego se mogu osvrnuti na vlastiti opus, svakako dati najbolji mogući, stvaran uvid u njega”, kaže osječka spisateljica i prevoditeljica. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kazali su da podržavaju tu ideju, a o tome hoće li pisci i prevoditelji predavati na fakultetima, odlučit će sama sveučilišta.


Filozofski fakultet podržava odluku

Gordana Galić-Kakkonen, profesorica sa splitskoga Filozofskog fakulteta, kaže da i oni podržavaju odluku Vijeća te da se nada kako će će to područje i ojačati realizacijom novih predmeta. “Na diplomskom studiju Odsjeka za anglistiku već imamo izborne predmete poput znanosti o prevođenju, metodologije prevođenja, kreativnog pisanja..., a i na studiju kroatistike naći će se izborni predmeti koji će pokrivati navedene grane”, zaključuje ona.








Naslovnica Kultura