Kultura Kultura

splitska nezavisna scena puna zanimljivih ljudi i ideja, ali...

Tribina u Splitu: STrategija, što je to?

splitska nezavisna scena puna zanimljivih ljudi i ideja, ali...

‘U splitskom rječniku ne postoji riječ strategija’, tvrdi Rino Efendić. ‘Kako ćemo imati strategije kad se vlast svako malo mijenja?’ replicirala je Maja Munivrana, gradska pročelnica za kulturu

Grad Split nema kulturnu viziju, nema novca i ne podupiru se pravi projekti. Financijski se podržavaju prepisana i ukradena rješenja drugih udruga, a zapostavljaju izvorni, poput onoga udruge “Hram”. Bilo nam je bolje kad smo bili bez ičega nego sada kad imamo prostore.

Prostor i režije

Čulo se to na tribini “U fokusu” Kulturpunkta.hr, u Infozoni na splitskome Šperunu, održanoj prošloga tjedna, a koju je vodila organizatorica Janja Sesar.

Za razliku od Ante Kuštre, koji je uvodno govorio samo o svojem radu, dio nezadovoljstva iskazali su poznati pripadnici nezavisne scene, fotograf Rino Efendić i kustos Toni Volarić, Igor Čaljkušić i Ivica Mitrović s Odjela za dizajn vizualnih komunikacija splitske Umjetničke akademije, Ivana Vukušić i kolege iz udruge “Hram”, te neki članovi Koalicije udruge mladih “Kum”.

Na te ocjene oštro je odgovorila pročelnica za kulturu Grada Splita Maja Munivrana, koja se osjetila prozvanom.

“Imamo zakon koji ograničava i upućuje na način kako se pišu programi. Udruge bi se trebale više usmjeriti na kvalitetno pisanje programa. Mi gledamo i plaća li udruga prostor koji koristi, a ako Grad plaća prostor i režije, i to nešto znači, zar ne? Istina je da je u posljednje dvije godine manje novca, ali želimo podržati one koji su kvalitetni pa da se uzme novac iz inozemstva“, rekla je Munivrana, pohvalivši Antoniju Kuzmić i njezinu cirkusku udrugu koja je krenula na taj način.

Rino Efendić iz udruge “Kvart”, koju je Toni Volarić apostrofirao kao jednu od najzanimljivijih, replicirao je da su oni i do sada nerado pisali programe i tražili novac.

“Splitska scena poznata je po skromnosti, pa smo svojedobno razvijali jeftine projekte čiji je vrhunac bilo gostovanje 50 uglednih umjetnika za nula kuna. Split nema kustoskih kolektiva, u splitskom rječniku ne postoji riječ strategija“, kazao je Efendić.

Dva razdoblja

S njim se složio Igor Čaljkušić iz UMAS-a, kazavši da je jedino Mirko Petrić nudio razvojne strategije.

“Kako ćemo imati strategije kad se vlast svako malo mijenja?” replicirala je Maja Munivrana.

Nažalost, okupilo se samo pola pozvanih nezavisnjaka − bilo ih je samo dvadesetak. Nije bilo viđenijih pripadnika, poput udruge “ZA Marjan”, Tamare Visković, “Dopusta” ili Teatra “Playdrama”. A trebali su doći, barem da se brane od kritika. Jer, “packe” je dobio i “Viskovićkin” MKC, “koji je zaledio svoje aktivnosti i vozi presporo deset na sat”, kako je kazano.

Kritike umjetnika dobila je inače najviše hvaljena Umjetnička akademija, kojoj su prigovorili da studenti premalo sudjeluju na nezavisnoj sceni i da je Akademija trebala dobiti cijelu Tvrđavu Gripe. Jedino je Galerija umjetnina prošla bez ijedne zamjerke.

Podjelom diskusije na dva dijela, devedesete i dvijetisućite, do izražaja je došla razlika tih dvaju razdoblja. Devedesete su tako opisane preko kontakata s HRM-om za Tvrđavu Gripe, predolujnim ništavilom, pa akcijama i izložbama. Dvijetisućite su donijele institucije kao Galeriju umjetnina ili UMAS, bunu mladih za “Kocku”, ali i više uživanja u glazbi, dobivenim prostorima, plaćenim režijama te zabavi.

Stoga je u zraku ostalo pitanje Janje Sesar je li bila neka akcija, poput zagrebačke Varšavske, koja je ujedinila scenu. Nezavisnjaci su se sjetili borbe za “Kocku”.

Izrazili su nezadovoljstvo studentskom populacijom, koja se i kod “Dišpeta” više brinula o uređenju prostorija nego o aktivizmu. Dobro da Kulturpunk.hr nastavlja s projektom “U fokusu”, pa će vjerojatno i drugi sudionici doći do riječi te će se izbrusiti pitanja o gradskoj kulturnoj strategiji, kao i može li se biti nezavisan dok zavisiš od gradskog novca, ili mogu li institucije raditi bolje, a studenti biti angažiraniji.

Siniša kekez

Osamdesete

Par starijih nezavisnih umjetnika istaknuo je osamdesete kao posebno dobro desetljeće. “Osamdesetih je Split bio pop-grad, pun želje i komunikacije, respektabilan i u Jugoslaviji, da bi 90-ih postao kritički i aktivistički, do danas“, kazao je Efendić. On kao bitne točke likovnih 80-ih ističe HULU i Adria Art Annale.

Kao začinjavce u 80-ima Ivica Mitrović locirao je Video informatik klub “Spinut” i klub “Stop”, te poslije Split film festival i Kino klub “Split”. Darko Čop i “kumovci prisjetili su se devedesetih, FM cluba, grupa “Touch Friction” i “Rektum”, te jake fanzinske scene.

Mediji

Primijećen je nedostatak nezavisnih medija u Splitu, a sudionici su se prisjetili posebno pozitivno apostrofiranog lista “Dišpet”, u kojem su se prvi put javili brojni pripadnici scene, pa i TBF. Uz memento “Omladinskoj iskri” i “Feralu”, mnogi se sjećaju da su “Slobodna” i nekadašnja “Nedjeljna Dalmacija” principijelno bile uz nezavisnjake, osobito neki novinari koji su uzorno pratili alternativnu kulturnu scenu.

Naslovnica Kultura